Osam stoljeća u Zadru leži pravednik, prorok i sveti čovjek koji je u rukama držao dijete Isusa i prikazao ga Bogu u židovskom hramu, uvodna je poruka u dokumentarnom filmu ‘Luka 2, 25 – Priča o sv. Šimunu’, premijerno predstavljenom pred brojnom publikom svih staleža i uzrasta u svetištu sv. Šime u Zadru u nedjelju 7. listopada nakon Svečane Večernje, uoči blagdana sv. Šimuna koji je najomiljeniji zaštitnik zadarskog puka. „Imati tijelo sv. Šimuna je privilegij i milost. Za tu je milost zahvalan ne samo Zadar, nego cijeli korpus hrvatskog naroda“ ističe zadarski nadbiskup Želimir Puljić, jedan od sugovornika u 30-minutnom filmu čiji je redatelj Mario Raguž, urednik Religijskog programa HTV-a, ujedno i scenarist s Markom Ragužem. Film je snimljen u vrhunskoj produkciji Galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato pod vodstvom producentice Ksenije Abramović. Snimatelj je Damir Glavaš, a autor originalne glazbe Emilio Kutleša. Niz dragocjenih i impresivnih, široj javnosti malo poznatih podataka, uz nadbiskupa Puljića, u filmu znalački i stručno otkrivaju crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić, upravitelj zadarskog svetišta sv. Šimuna don Josip Lenkić, dr. Marijana Kovačević s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i dr. Dario Tokić s katredre Sv. Pisma Novog zavjeta na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.
„Sv. Šimun u sebi utjelovljuje iščekivanje i nadu. Simbolizira Stari zavjet, vjekovno iščekivanje spasenja, a može simbolizirati i naše iščekivanje, situaciju svakog vjernika. Kad čekamo neke važne događaje ili osobu, svaka sekunda nam se čini dugom. Ta dugočasnost prikazuje našu želju i našu čežnju kojom želimo da Spasitelj kaže svoju, zadnju riječ i u našem životu“ poručuje dr. Tokić, ističući da je Šimunov blagoslov vrsta priznanja koje ljudi rado prihvaćaju od takvih osoba koje su moralni autoriteti. Tijelo sv. Šimuna je došlo u Zadar iz Carigrada 1203. g., a nalazi se u crkvi sv. Šimuna u Škrinji sv. Šimuna koja je kapitalno djelo ne samo srednjovjekovne umjetnosti, nego je najznačajniji zlatarski rad svih vremena u Hrvatskoj. „Vrlo su rijetki relikvijari tih dimenzija, osobito iz 14. st. Škrinja je široka gotovo dva metra, visoka metar i pol, teška oko 350 kg. To su zaista monumentalne dimenzije i zapravo ih do vremena prijelaza iz 12./13. st. u Europi ni ne susrećemo“ ističe dr. Kovačević.
Kako bi Božja riječ došla do suvremenog čovjeka u duhu Nove evangelizacije, u Laudatu nastoje naći nove puteve, osmišljavajući medijsku djelanotst i promičući hrvatsku sakralnu umjetnost, rekla je Abramović, dodavši da je nakon Škrinjice sv. Šimuna, koja je prošle godine u Zadru nagrađena najuspješnijim suvenirom, film korak više. „Zapravo je nevjerojatno koliko su izravno Sveto pismo i Zadar povezani. Šimun pravednik koji je u naručju držao dijete Isusa počiva uz nas u prekrasnom sarkofagu, remek-djelu umjetnosti srednjeg vijeka, dragulju koji svjedoči o prebogatoj hrvatskoj povijesti“ rekla je Abramović. Hrvatskoj i svjetskoj javnosti na novi je način predstavljena priča o sv. Šimunu jer je film preveden na engleski, njemački i talijanski jezik. „Taj je film nova kulturna vrijednost, ali još više ga vidimo kao evangelizacijski potencijal i doprinos širenju štovanja sv. Šimuna“ istaknula je Abramović, pojasnivši i znakovitost unutrašnjosti DVD-a kojeg je grafički dizajnirao Nikola Uroić. Lijeva strana prikazuje lokot sa svečeve škrinje. „Otvaranjem DVD-a simbolički želimo otključati priču o svecu i sarkofagu, učiniti je ljudima dostupnijom. Pred nama je i otvorenje Godine vjere kojoj su među glavnim ciljevima nanovo otkrivanje radosti vjere i temeljnih životnih vrijednosti koje se zatiru, ali nikad ne nestaju. I Laudato će tim filmom dati svoj doprinos Godini vjere“ poručila je Abramović.
Redatelj Raguž je rekao da mu se, nakon što je doznao cijelu priču o sv. Šimunu, zadarsko svetište sv. Šimuna čini premalenim. „Sv. Šimun je toliko važan, kao Fatima, Lurd, Rim, Jeruzalem. Meni se čini da je on toliko velik jer je to čovjek koji je dotaknuo Boga. Nadam se da će i film pomoći da se ta priča ponovno proširi među narodom. Sv. Šimunu su se dolazili pokloniti kraljevi, knezovi ondašnjeg doba, pa nema razloga da kraljevi, knezovi i moćnici i ovog doba ne dolaze sv. Šimunu“ rekao je Raguž. „Svatko tko se dođe pokloniti pred moćima tog sveca imao bi razloga poput Šimuna zahvaljivati: Hvala ti Bože da sam vidio toga koji je vidio Spasitelja svijeta. Sama činjenica da je Škrinju dala izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, žena kralja Ludovika Anžuvinca i kćer bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, pokazuje da Šimun nije samo zadarski ili samo hrvatski, nego i mađarski, i bosanski i šire. Povezani smo i sa Svetom Zemljom gdje smo pravoslavnom Grčko – jeruzalemskom patrijarhatu dali moći sv. Šimuna 2010. g. Uloga sv. Šimuna nadilazi naše granice, osobito ako se uzme u obzir da je on jedini svetac koji je u rukama držao malog Isusa“ ističe mons. Puljić. Za Sv. Šimuna evanđelist Luka piše da je pravedan i bogobojazan. „U svijetu koji bježi od Boga, u kojem vlada puno nepravde, što nam treba nego takvi uzori i takav zagovornik – koji će nam pomoći da kao vjernici kršćani ostvarujemo te dvije kvalitete – da budemo pravedni i bogobojazni. U tom smislu, aktualnost sv. Šime je vrlo velika i nadilazi lokalne i nacionalne granice“ ističe nadbiskup Puljić, smatrajući da film obavlja potrebnu misiju u ovom vremenu: otkrivanje hrvatske kulturne baštine, što je povezano s evangelizacijom, kako je i bl. Ivan Pavao II. ponavljao. „Nismo ni svjesni koliko naši kipovi i slike mogu zaista biti navjestiteljski instrumentarij i koliko mogu odaslati poruku. Ksenija Abramović je to otkrila, zato joj čestitamo i neka tako nastavi“ zaključio je mons. Puljić na kraju svečane i dostojanstvene večeri u znaku sveca Šimuna, a obogatila ju je i klapa Kontrada izvedbom skladbi ‘Croatio iz duše te ljubim’ i ‘Himan sv. Šimunu’.
Ines Grbić