Mons. Milan Zgrablić rođen je u Pazinu, 29. kolovoza 1960. kao peto dijete u obitelji Josipa i majke Josipe Marije Zgrablić. Sakrament svetog krsta primio je u župi sv. Nikole u Pazinu 5. rujna 1960. Sakrament svete potvrde primio je također u Pazinu 6. srpnja 1975. Osnovnu školu završio je u Pazinu (1976.), a prva dva razreda Srednje škole u Biskupskom sjemeništu u Pazinu.
Njegov biskup mons. Dragutin Nežić šalje ga u ovaj grad, u sjemenište „Zmajević“ gdje pohađa treći i četvrti razred, te polaže maturu 1980. godine. Od 1980. do 1986. studira teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci. Nakon svećeničkog ređenja, u Rovinju, 8. lipnja 1986., bio je župni vikar u Rovinju (1986. – 1987.). Nakon toga imenovan je prefektom u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru gdje ostaje tri godine (1987. – 990.).
Po povratku u svoju Porečku i Pulsku biskupiju dvije godine bio je biskupijski povjerenik za duhovna zvanja, a onda odlazi na postdiplomski studij duhovnosti na Papinsko sveučilište „Gregoriana“ u Rimu (1992. – 1994.).
Nakon završenog studija u Rimu imenovan je voditeljem učeničkog doma u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji u Pazinu (1994. – 1997.), kada preuzima i službu ravnatelja biskupijskog Caritasa do 2007. godine. Bio je osamnaest godina župnik u Rovinju (1997. – 2015.). Od 2008. vodi i Biskupijsku ustanovu za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika Biskupije Porečke i Pulske. U rujnu 2015. imenovan je katedralnim župnikom u Poreču. Od 2019. kanonik je Stolnog kaptola sv. Mavra u Poreču. U svećeničkoj službi obnašao je i niz drugih dužnosti u Biskupiji Porečkoj i Pulskoj.
Papa Franjo imenovao ga je zadarskim nadbiskupom koadjutorom, 7. travnja 2022. godine. 25. lipnja 2022. u zadarskoj katedrali zaređen je za biskupa. U službu je uveden 14. siječnja 2023.
adresa: Jurja Bijankinija 2, 23000 Zadar
telefon: 023/208-650
e-mail: nadbiskup@zadarskanadbiskupija.hr
Nadbiskupsko geslo
„I rod donosite“
„Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne štogod ga zaištete u moje ime“ (Iv 15, 16). Ove Isusove riječi upućene apostolima na posljednjoj večeri, mladomisničko su geslo mons. Milana Zgrablića, zadarskog nadbiskupa . Iz ovih Isusovih riječi za svoju biskupsku službu izabrao je geslo „i rod donosite“.
Bog je ljubav, kaže sv. Ivan (1 Iv 4, 8; 4, 16). Najdragocjeniji i najslađi plod (rod) Božje ljubavi je Isus Krist. Po Isusu čovjek se hrani plodovima Božje ljubavi i po Duhu srasta u njegovo božanstvo i posinjenje. Riječju i djelom Isus svjedoči: “Kao što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas” (Iv 15, 9). Onaj koji ide i rod donosi raste na Uskrsnom mističnom Tijelu Kristovu, koje je njegova Crkva, te sam rađa plodovima ljubavi. Donoseći rod ljubavi ostvaruje se nova Isusova zapovijed koju je dao svojim učenicima: “Ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge“ (Iv 13, 34). Rod koji su kršćani pozvani donositi ljudima svih vremena i svih naroda jest Kristova bezuvjetna ljubav. Ići i rod donositi poziv je i poslanje svakog čovjeka. Od svih kreposti, kako uči sv. Pavao, najveća je ljubav. Sve proizlazi iz Ljubavi, sve smo pozvani činiti po Ljubavi i radi Ljubavi, sve želi završiti u Ljubavi. Ljubav je jedina krepost koja ostaje za vječnost (usp. 1. Kor 13, 1 – 13). Sve ostalo prolazi i ima svoju bit kada služi Ljubavi.
Nadbiskupski grb
Grb simbolizira Presveto Trojstvo. Crvena boja označava Boga Oca, riba Sina (grč. ἰχθύς – riba; je akronim za izraz: „Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj“) a rozeta kroz koju prodire svjetlost simbol je Duha Svetoga.
U grbu dominira crvena boja koja simbolizira Boga koji je ljubav. „Plod“ koji se rađa iz Božje ljubavi je Uskrsli Krist – mistično Tijelo Kristovo – Narod Božji – Crkva.
Oblik ribe na grbu je simbol porečke bazilike – katedrale, a oblik rozete je simbol zadarske katedrale. Riba simbolizira mjesnu Crkvu, Biskupiju Porečku i Pulsku u kojoj je nadbiskup djelovao najveći dio svoje svećeničke službe, a motiv rozete uzet je iz pročelja zadarske katedrale sv. Stošije i simbolizira Zadarsku nadbiskupiju u kojoj je djelovao tri godine kao svećenik i sada nastavlja poslanje u biskupskoj službi.
Zvijezde u gornjem desnom i lijevom dijelu grba simboliziraju Božji poziv, vjeru, poslanje i blagoslov (usp. Post 12, 1 – 3 – poziv Abrahamov, Post 15, 5 i drugdje). Mudraci s istoka vođeni zvijezdom (usp. Mt 2, 1 – 12) preko Jeruzalema i Pisma dolaze do mjesta gdje se zaustavila zvijezda i rodio Isusa.
Zvijezda je i simbol dostojanstvo svakog kršćanina. Prvi kršćani gradili su bazilike („bασιλεύς“, staro grč. „kralj“), palače u kojima su Boga slavili i primali otajstva spasenja. Time što su po vjeri Crkve postali djeca Božja, primili su „kraljevsku“, najveću čast i dostojanstvo. Današnjim rječnikom rečeno, postali su „zvijezde“.
Na osobiti način, zvijezda s dvanaest krakova (usp. Otk 12,1) koja se nalazi u desnom uglu grba simbolizira Blaženu Djevicu Mariju, Majku Isusovu, ikonu Crkve, Majku i Učiteljicu Crkve, Majku obitelji i Kraljicu apostola.
Zvijezda s deset simboličkih krakova u lijevom gornjem uglu grba označava svakog čovjeka (usp. Izl 20 – deset zapovijedi; i Mt 25 1 – 13 – prispodoba o deset djevica) koji se prepoznaje u svom kršćanskom identitetu kao osoba koju Bog ljubi. Sv. Ivan Evanđelista prepoznaje sebe kao „onaj učenik koga je Gospodin ljubio“ (usp. Iv 13, 23 i 19, 26). Odazivajući se na Božji poziv, primajući Božji blagoslov, slijedeći „mudrost zvijezde – Pisma“ susreće se Isusa Spasitelja. Time što nas Bog ljubi primamo najveće dostojanstvo i čast koji nadilaze čak i sve naše misli i naše želje. Iz tog identiteta proizlazi cijelo kršćansko poslanje, pa i biskupska služba.
Križ s dvije grede u grbu preuzet je iz nadbiskupskog grba mons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog. Geslo „i rod donosite“ istoznačno je s geslom „ljubiti Crkvu“ mons. Ivana Prenđe, pokojnog zadarskog nadbiskupa. Dvanaest zvijezda je u grbu pokojnog zadarskog nadbiskupa mons. Marijana Oblaka. Oblikom križa, geslom i zvijezdama u grbu naznačen je kontinuitet apostolske i biskupske službe u Zadarskoj nadbiskupiji. Mons. Zgrablić 114. je biskup i 70. nadbiskup na biskupskoj službi u sedamnaeststoljetnoj povijesti Crkve u Zadru.
Zeleni ukrasni ornamenti oko grba označavaju nadbiskupsku službu.
Hvala vlč. mr. sc. Tomislavu Hačko za heraldičku i grafičku obradu grba.
Mons. Želimir Puljić – zadarski nadbiskup u miru
Mons. Želimir Puljić je rođen 7. ožujka 1947. g. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, kao peto dijete od oca Ivana i majke Ane rođ. Raguž. Osnovnu školu počeo je pohađati u Blagaju i Mostaru, a završio je u Požegi gdje su mu se roditelji preselili. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku (1962.-1966.). Nakon završene mature upisao je teološki studij u Splitu (1966.-1970.) a nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Urbaniani. U Rimu je 1978. g. postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije na Lateranskom sveučilištu. Osim teologije završio je i fakultet Odgojnih znanosti na Salezijanskom sveučilištu u Rimu gdje je doktorirao iz psihologije na Papinskom salezijanskom sveučilištu 12. ožujka 1980.
Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. g. u Rimu. Po završetku studija i povratku iz Rima na Katoličkoj bogosloviji u Sarajevu vršio je službu prefekta studenata (1978.-1980.), prefekta studija (1980.-1986.) i rektora bogoslovije (1986.-1989.). Na teologiji predaje opću psihologiju, psihologiju religije i katehetiku. Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. g. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. g., kad je i preuzeo službu upravljanja biskupijom. Nakon dvadesetgodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. g. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije 24. travnja 2010. g.
Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je više službi: bio je član Stalnog vijeća HBK (1996.-2002.), predsjednik Vijeća za obitelj (1991.-1998.), član Komisije za Hrvatski zavod ‘Sv. Jeronima’ u Rimu (1997.-2002.), član Komisije za uređenje odnosa s državom (1996.-2002.) te njen predsjednik (1999.-2002.).
Sadašnje službe mons. Puljića pri HBK su: predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra (od 1998. g.), predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu (od 6. ožujka 2002.) te član Biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom. Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti od 29. rujna 1995. g. Bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993.-1995.) te član ‘Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku’ (25. siječnja 2005. g.-31. ožujka 2009. g.).
Uz brojne članke i studije objavljene u hrvatskim časopisima, uredio je i objavio knjige: Josip Stadler, Sarajevo 1989.; Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1991.; Vatikan i Dubrovnik, Dubrovnik 1994.; Častimo te križu sveti, Dubrovnik 1997.; Euharistija izgrađuje Crkvu, Dubrovnik 2000.; 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik 2000.; Josip M. Carević – dubrovački biskup, Dubrovnik 2002.; Obitelj – snaga Crkve i naroda, Dubrovnik 2004.; Rođeni iz ljubavi Kristove, Dubrovnik 2010.
adresa: Jurja Bijankinija 2, 23 000 Zadar
telefon: 023/208-650
e-mail: zelimir.puljic@du.t-com.hr
Grb nadbiskupa mons. Želimira u miru
Nadbiskupsko geslo zadarskog nadbiskupa mons. dr. Želimira Puljića, 113. pastira u 17 stoljeća zadarske Crkve, je ‘Unitas, libertas, caritas – jedinstvo, sloboda, ljubav’, preuzeto od misli sv. Augustina: In necessariis Unitas, in dubiis Libertas, in omnibus Caritas, što znači – U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav. Jedinstvo je prva i temeljna riječ koja daje prostora slobodi, a hrani se ljubavlju koju nam je raspeti naš Otkupitelj posvjedočio svojim životom.
Nadbiskupski grb se sastoji od štita iznad kojeg se nalazi nadbiskupski galero šešir. Iza štita nalaze se biskupski znakovi: štap – pastoral, mitra te dvostruki križ. Ispod štita se nalazi lenta s geslom nadbiskupa na latinskom jeziku. U pozadini štita je grb dubrovačkih boja u naizmjence crveno srebrnim poljima. To simbolizira povezanost s Dubrovnikom odakle mons. Puljić dolazi nakon dvadesetgodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji. U sredini štita je Branimirov križ iz Nina što sadrži višestruku simboliku. Nin je staro biskupsko sjedište i sjedište hrvatskih narodnih vladara. Za vrijeme kneza Branimira u Ninu papa Ivan VIII. 879. g. je priznao Hrvatsku kao suverenu državu. U to vrijeme u Ninu je stolovao biskup Teodozije. Stoga je Branimirov križ simbol ne samo zadarske nadbiskupije nego i cjelokupne povijesti i kršćanske kulture hrvatskog naroda, potvrđene vjernosti hrvatskog naroda Svetoj Stolici i Petrovom nasljedniku. Tom vjerom i kulturom obilježena je povijest i Dubrovačke biskupije iz koje mons. Puljić dolazi, kao i Zadarske nadbiskupije kojoj je odlukom pape Benedikta XVI. poslan ‘predsjedati u ljubavi’.
Tako je u grbu dobio tzv. dvostruki nadbiskupski križ koji se u umjetnosti inače stilizira sa dvije poprečne grede, za razliku od dosadašnje jedne koju je imao kao biskup. Pokraj nadbiskupskog križa na grbu nalaze se mitra i pastirski štap. ako je napisao u Pismu zadarskim vjernicima. Ispod grba upisane su riječi ‘unitas, libertas, caritas’, što je i biskupsko geslo mons. Puljića, a preuzete su iz Augustinove rečenice: ‘In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas’ što znači: ‘U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav’.