“
Karakterni ljudi preziru ucjene i koristoljublje na štetu slobode i dostojanstva savjesti” poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na svečanom misnom slavlju koje je u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio u utorak 24. studenog na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Zadra. Lik tog ranokršćanskog mučenika iz 304. g. je i u grbu Grada i zastavi, a Zadrani ga časte od 7. st. Uz brojne vjernike, slavlje je okupilo gradsku vlast predvođenu gradonačelnikom, saborske zastupnike iz Zadra, predstavnike Sveučilišta, vojske i policije. “Krševan je bio podanik cara Dioklecijana i učenik Isusa iz Nazareta. Nije to smatrao nespojivim. Naprotiv” poručio je mons. Prenđa, opisujući Krševana kao hrabrog i angažiranog u vjeri i crkvenom životu. “Vjeru je smatrao osobnom, ali ne i privatnom stvari. Zato je u okolini svoj stav prema Bogu želio očitovati čvrstom vjerom, prema čovjeku ljubavlju a prema vlasti poštivanjem. Baš zato nije krio da je kršćanin” naglasio je nadbiskup. Car, koji se smatrao ugroženim, poricao mu je pravo na njegovo životno uvjerenje. “Rimski car smatrao se gospodarem života i smrti svog vojnog časnika kršćanina. Nisu nam nepoznate takve pretenzije iz nedavnog svijeta totalitarizma u kojem su vođe imale samoovlasti gospodarenjem životom i smrću podanika. Car mu je nudio položaj odavanja počasti kumirima. Ta nam je metoda pridobivanja ljudi poznata iz naše novije povijesti” rekao je mons. Prenđa, istaknuvši da je Krševan odbio ponudu biti namjesnikom u rimskoj pokrajini a zauzvrat se odreći vjere u Krista. “Trebao je prihvatiti intimizam, privatno prijanjanje uz vjeru, samo u svojoj nutrini ili domu. On je, naprotiv, hrabrio kršćane mlade progonjene Crkve u Rimu među kojima je bila i sv. Stošija. Slijedilo je Krševanovo progonstvo u Akvileju i mučenička smrt odsijecanjem glave” rekao je nadbiskup, naglasivši da se kršćani nisu bojali takve smrti. Sasvim jasno su uzeli Kristovu riječ da nije došao donijeti mir nego mač. “Taj mač je crta razdijelnica između podložnosti svijetu s njegovim obećanjima i ispravnoj savjesti koja se podlaže Bogu. Savjest, koja otkriva postojanje Boga i njegovo djelovanje u životu i povijesti, ne drži da itko na ovom svijetu, makar bili otac i majka, kćer, sin pa i sam car, može stati između njegova života i Boga” rekao je nadbiskup, dodavši da su carev mač vidjeli pomoćnikom u željenom susretu s Kristom u slavi.
“Sigurnost Kristove riječi da će onaj tko radi njega izgubi život zapravo ga pronaći, bila je dostatna da odlučno ponesu križ progonstva i smrti” rekao je nadbiskup, dodavši da je Kristov primjer potpunog predanja Ocu za ljude jedino mjerilo i hrana odvažnosti umiranja iz vjernosti Kristu. Tu životnu ozbiljnost utemeljenu na Kristovom evanđelju, po primjeru sv. Krševana, prihvaćali su brojni Zadrani u 17 stoljeća zadarske Crkve. “Htjeli su biti kršćani i zvati se tako. Iz stoljeća u stoljeće ostavljali su tragove svoje vjere u sakralnoj arhitekturi i drugim umjetnostima” rekao je mons. Prenđa, istaknuvši da su za svih tuđinskih vladanja, do pokušaja u Domovinskom ratu, Zadrani svjedočili kako ne žele izgubiti ništa od onog što su im predali prethodnici. “To trajno svjedočenje života prožetog katoličkom vjerom obvezuje sve nas kojima je darovano toliko vrijednosti da ih prenosimo i predajemo. Naše pokoljenje ima divan zadatak: očuvati, obnavljati, prezentirati svojoj djeci i svijetu sva ta bogatstva uma i srca kao neuništivo bogatstvo na kojem počiva naš katolički i hrvatski identitet. Budućnost Zadra i Hrvatske ovisi o moralnim i duhovnim vrednotama Evanđelja” poručio je nadbiskup, ističući pritom čvrst brak, zdravu životnu obitelj, građansku skrb i podršku obiteljima koje prihvaćaju djecu. “Tada će imati puni smisao zamah grada i domovine na građanskom i kulturnom polju. Ne smijemo se izmicati odgovornosti, bez obzira na građanska opredijeljenja, jer imamo svi isto polazište, duhovno i kulturalno: to je kršćanska vjera i moral te zajednički cilj: siguran i sretan život ljudi” zaključio je nadbiskup Prenđa, pozivajući na molitvu za napredak grada i domovine. Nakon mise mons. Prenđa je sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskoj vijeća u Hrvatskoj kazališnoj kući kad se tradicionalno dodjeljuju priznanja zaslužnim pojedincima koji svojim radom služe općem dobru.
Ines Grbić