“Mučeništvo nije zaustavljanje rasta Crkve i obračun s Crkvom. Ono ulazi u njene temelje iz kojih će rasti veliki i bogati plodovi za Crkvu i svijet” poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u homiliji Svečane Večernje koju je uoči blagdana sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra, predvodio u ponedjeljak 23. studenog u katedrali sv. Stošije u Zadru. Crkva sv. Krševana zbog svoje se trošnosti obnavlja drugu godinu te će dobiti svoj prvotni izgled i sjaj najljepše romaničke crkve na Jadranu, rekao je mons. Prenđa, podsjećajući da su Krševan i Stošija, u čijoj se crkvi zbog tih okolnosti slavi blagdan tog ranokršćanskog mučenika, bili i za njihovih života povezani međusobno u duhovnom vodstvu, bratstvu i pomaganju u progonima, ali i štovanjem zadarske Crkve. Krševan je bio vojni časnik Rimskog carstva a 304. g. za vrijeme Dioklecijana mučen je u Akvileji, čijoj je pokrajini neko vrijeme pripadao i Zadar. Živio je u Rimu gdje je primio kršćanstvo kojem je priveo i časnika Rufa. Zato je rimska vojska Krševana počela iznuđivati da se odrekne vjere i prihvati zemaljske časti, no on je odabrao mučeničku smrt. “Mučenik Krševan stavio je svoj život u ruke Boga od kojeg ga ništa nije moglo razdvojiti, ni muke ni ponude. Ostao je vjeran. Njegova mučenička smrt je početak novog života, dan rođenja za nebo i odlazak u vječnu domovinu” rekao je mons. Prenđa istaknuvši da su ranokršćanski mučenici bili primjer kako je moguće izdržati prijetnje i patnje. Utjelovili su u u sebi evanđelje. Bili su živo evanđelje i govor prvim kršćanima. Krv mučenika je sjeme kršćana, istaknuo je nadbiskup dodavši da su se relikvije svetaca širile po Crkvi a njihovim štovanjem nastajali su novi plodovi svetosti. To je primjer i Krševana koji se u Zadru časti od 649. g. Postao je središte benediktinskog samostana sv. Krševana koji je slavio Boga molitvom, ostavivši brojna kulturna, pisana, arhitektonska, građevinska dobra koja su rasla oko tog samostana koji je postao duhovno i kulturno središte srednjovjekovnog Zadra i cijelog hrvatskog naroda u čijoj je svijesti rastao i Zadar.
“Imamo povlasticu u svojoj sredini vidjeti silne plodove uma i srca kršćanskog genija koji se napajao na štovanju sv. Krševana. Ostvarenja samostana sv. Krševana su dodirljiva i opipljiva, a prisutno je i stalno nastojanje da se Krševana zaziva kao zaštitnika grada. Zadar je svoj život i stavio pod zastavu sv. Krševana. On je danas simbol na zastavi grada Zadra koji nosi kršćanska i hrvatska obilježja” poručio je mons. Prenđa istaknuvši da se grad ne odriče svoje prošlosti, ali u taj znak stavlja svoju sadašnjost. “Opet vidimo potrebu novog stvaralaštva, ali ne više toliko materijalnog u arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu, koje je nastajalo uz duhovni i kulturni centar sv. Krševana. Veća je potreba novog duhovnog formiranja mladih pokoljenja koji rastu uz nas. Zadar je kršćanski grad svojom poviješću, ali treba to biti i svojom sadašnjošću” poručio je nadbiskup, potaknuvši na odgoj mladih u duhu vjernosti Bogu, da ih se po primjeru sv. Krševana odgaja u vjernosti kršćanskoj tradiciji, čistoći i jasnoći vjere jer je ona vrednota bez koje se ne može stvarati civilizacija. “Krševan je među nama svojim djelima i relikvijama. Pozvani smo poput njega ići za Kristom u čvrstoći vjere i odanosti Evanđelju i tako dati primjer budućim pokoljenjima” rekao je nadbiskup Prenđa i potaknuo vjernike da ostvare ono što je uvijek bilo geslo kršćanstva: teškoće, muke i kiževi novi su plodovi vjere. Poželio je da naši duhovni doprinosi budu zalog novog kršćanskog razdoblja grada i naroda; da sadašnje prilike preobrazimo kroz vjeru i vjernost Kristu. Mons. Prenđa je pozvao na molitvu za materijalni i duhovni napredak grada, da bude ohrabren u kršćanskom življenju vjere.
Ines Grbić