BLAGDAN PREMUNIĆA SV. BENEDIKTA

Blagdan Preminuća sv. Benedikta u srijedu 21. ožujka svečano su proslavile benediktinke sv. Marije u Zadru u čijoj je crkvi sv. Marije svečano misno slavlje predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Taj otac zapadnog monaštva svojim je životom i djelom izvršio presudni utjecaj na razvoj europske civilizacije i kulture. Nadbiskup je podsjetio da je vrijeme njegovog pustinjačkog života u Subiacu, u potpunoj samoći u špilji koja čini srce benediktinskog redovništva, za njega bilo vrijeme sazrijevanja. „Tu je morao podnijeti i svladati tri glavne napasti kojima je izložen svaki čovjek: napast i želju da sebe stavi u središte, napast na koju navode osjetila i napast srdžbe i osvete. Bio je uvjeren da će pošto svlada te napasti moći drugima uputiti riječ koja će im biti od koristi u njihovoj potrebi“ rekao je mons. Puljić. Njegovo pravilo do danas donosi plod u čitavom svijetu. Proglašavajući ga 1964. g. zaštitnikom Europe, papa Pavao VI. želio je odati priznanje silnom doprinosu koje je taj svetac dao i geslom ‘Moli i radi’ u oblikovanju europske civilizacije i kulture. U zahvalnosti za doprinos sv. Benedikta svekolikom razvoju svijeta, nadbiskup je podsjetio na Tertulijanovo pitanje: što imaju zajedničko Atena i Jeruzalem? Što Akademija i Crkva? „To je očiti znak kritičke svijesti kojom su kršćanski mislioci pristupali filozofiji. I u naše vrijeme naslućuje se raskol između teologije i filozofije, između vjere i kulture. Sve to pogoduje raznim ekstremizmima i raskolima. Zbog toga je bl. Ivan Pavao II. svojom enciklikom ‘Fides et ratio’ odlučno pozvao da vjera i filozofija obnove tijesnu povezanost koja čini da budu u skladu sa svojom naravi, a da istodobno sačuvaju svoju samostalnost. Otvorenosti i iskrenosti vjere treba odgovarati smjelost razuma“ podsjetio je na papine riječi nadbiskup Puljić, čestitavši zadarskim koludricama blagdan preminuća njihova utemeljielja.

 

Ines Grbić