RIZNICA SAMOSTANA SV. FRANE ZABLISTALA U NOĆI MUZEJA

Dvije tisuće posjetitelja riznici zadarskog samostana sv. Frane u petak 27. siječnja kad je prvi put sudjelovala u manifestaciji ‘Noć muzeja’ iznenadilo je i gvardijana samostana fra Drage Ljevara. Zbog tolikog odaziva izrazio je zadovoljstvo uspješno predstavljenom sakralnom ponudom, mnogi su prvi put vidjeli arhitektonske, slikarske i kiparske dragocjenosti samostana sv. Frane iz 13. st. Riznica čuva najvrijednija djela hrvatske srednjovjekovne i renesansne umjetnosti. Među najznačajnijim djelima te umjetničke zbirke su slikano romaničko raspelo iz 11./12. st., slika Umrlog Krista, Jakova da Ponte Bassana (1510 – 1592), veliko renesansno raspelo iz 15./16. st., kipovi Navještenja Marijina: Marija i arkanđeo Gabrijel, toskanski rad iz 1408. g., dio poliptiha u drvu Petra de Riboldisa iz 1433. g., Bogorodica s Isusom, kasnogotički rad iz 15. st., Ugljanski poliptih iz 15. st. Dujma Vuškovića. Zainteresirani su u vitrinama zbirke vidjeli i misno ruho, kaleže, ciborije, pergamene iz 13. st., rukopise, pisane isprave, iluminirane koralne kodekse iz 14./15. st. Dragocjena knjižnica tog samostana čuva 70 000 svezaka i 130 inkunabula, važne  povijesne dokumente,  inkunabule, pečate. „Ljudi su bili oduševljeni. Dostojanstveno su, u tišini i s potrebnim osjećajem za poštovanje sakralnog prostora razgledali dragocjenosti zadarske i hrvatske baštine. Ta djela pokazuju da smo od davnih stoljeća bili dijelom najrecentnijih duhovnih zbivanja i umjetničkih kretanja u Europi. Sugrađani svih dobi sa zanimanjem su se raspitivali o umjetninama poput istraživača, neki su saznali i značenje osnovnih pojmova u umjetnosti. Samostan sv. Frane oduvijek promiče kulturnu baštinu i evangelizira i kroz kulturu. Najpoznatiji franjevci koji su tu živjeli su bl. Jakov Zadranin iz 15. st. i sluga Božji fra Ivo Peran“ rekao je fra Drago. Osobita dragocjenost je kucani reljef od srebra na središnjem oltaru, lik Bezgrešne Bogorodice, dar nekadašnjeg člana tog samostana, pape Nikole IV. (+1292.).

U riznici se nalazi i jedino sačuvano zvono iz Zadarske nadbiskupije koje Austro-Ugarska monarhija nije uspjela pretopiti kako je to činila s ostalima taleći materijal zvona za gradnju topova. To veliko i najstarije zvono iz 1328.  g. posvećeno je sv. Frani i ima više od 500 kg. Crkva sv. Frane posvećena je 1280. g. a građena je u jednostavnoj, tzv. franjevačkoj gotici. Kor iza glavnog oltara u drvu (1394. g.) velebno je djelo cvjetne gotike rezbara Ivana, sina Jakova iz Borgosansepolcra iz Venecije. Nasuprot korskih sjedala, na velikoj zidnoj plohi, pozadini glavnog oltara, freska je zadarskog slikara Franja Salgehettija Driolija iz 1861. g., na kojoj je prikazao smrt svoje žene pri porođaju njihovog zadnjeg djeteta. Sakristija je važno povijesno mjesto jer je u njoj sklopljen Zadarski mir 1358. g. između hrvatsko-ugarskog kralja i mletačkog dužda. U njoj su veliki barokni drveni ormari iz 1724. g. i vrijedna umjetnička slika na drvu mletačkog slikara Lazara Bastianija koja prikazuje proslavljenu, nebesku i putujuću Crkvu s povijesnim likovima Matije Korvina, pape Siksta IV., Katarina Kosače i drugih. Kapela sv. Ante nekad je bila kapitularna dvorana provincije sv. Jeronima kojoj je taj samostan povijesno sjedište. Nakon molitve krunice i misnog slavlja, u Noć muzeja pjesmom je uvela ženska klapa Kapric,  uz projekciju DVD-a: Duh Asiza: Franjo i Sultan; igrokaz iz 1219. g., Šesti susret zborova Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru i Božićni koncert klapa u crkvi sv. Frane održan na ovogodišnje Bogojavljenje prvi put.

 

Ines Grbić