Točno 18 godina nakon što je župnu crkvu sv. Paškvala u župi Tinj u biogradskom zaleđu srbijanski agresor minirao i sravnio sa zemljom (23. rujna 1993. g.), projekt obnove te crkve dobio je vrijedan poticaj. Naime, u srijedu 21. rujna, u Ordinarijatu u Zadru, potpisani su ugovori o sufinanciranju izgradnje crkve sv. Paškvala u Tinju i župne kuće u Pakoštanima između Zadarske nadbiskupije i predstavnika Vlade RH, Karla Gjurašića, državnog tajnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ugovor za iznos od 200,000,00 kn za Tinj supotpisao je don Milivoj Bolobanić, generalni vikar zadarske nadbiskupije, a ugovor za iznos od 150,000,00 kn za dotrajalu župnu kuću izgrađenu prije dva stoljeća don Mario Sikirić, župnik Pakoštana. Crkva sv. Paškvala je zadnja preostala župna crkva u nadbiskupiji potrebna obnove, od 34 župne crkve srušene u agresiji od 1991 do 1995. g. Oskvrnjivanjem, paljenjem ili miniranjem srušene i 24 župne kuće, mnoge vjeronaučne dvorane i kapele. Preostaje obnova još oko 15 crkava oštećenih u Domovinskom ratu; mnoge među njima su hrvatski spomenici kulture i stare župne crkve te je državni tajnik najavio da će i sljedeće godine sufinancirati obnovu desetak sakralnih objekata u Zadarskoj nadbiskupiji. „To nisu samo sakralni objekti, nego kulturno dobro hrvatskog naroda. To govori tko smo, što smo, odakle dolazimo i kuda idemo. Ta kulturna dobra ostaju našem narodu. Crkve datiraju od ranih stoljeća, po tome ćemo se prepoznavati i na novom europskom putu. Ako izgubimo svoj identitet teško ćemo se snaći u obitelji od 500 milijuna stanovnika čiji ćemo postati članovi“ rekao je Gjurašić, istaknuvši da je sufinanciranje crkvenih objekata važno zbog očuvanja našeg identiteta. Vlada RH godišnje preko nadležnih ministarstava ulaže između 60 i 80 milijuna kuna u obnovu crkvi, a jedan od najvećih projekata bila je crkva u Voćinu. Don Milivoj je zahvalio Vladi na svemu učinjenom u sufinanciranju obnove sakralnih objekata oštećenih u Domovinskom ratu na zadarskom području. Uz suizgradnju nove zgrade Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar, pomogli su gradnju župnih crkava u Benkovcu, Polači, Zemuniku Gornjem, Smilčiću, Pridragi, Perušiću, Korlatu, Škabrnji. Obnovu dijela crkvenih objekata oštećenih u ratu, a nalaze se pod zaštitom kao kulturna baština, sufinanciralo je Ministarstvo kulture. Takve crkve koje još čekaju obnovu su u Lepurima (sv. Martin), Pristegu (sv. Frane), Perušiću (stara župna crkva Uznesenja BDM), Dračevcu zadarskom (stara župna crkva Uznesenja BDM), Popovićima (sv. Luka) i Korlatu (Uznesenje BDM na Runjevici). Vlada je sufinancirala i obnovu srušenih župnih kuća u Škabrnji, Polači, Nadinu, Popovićima, Korlatu, Jasenicama, Pridragi, Medviđi, Zemuniku, Crnom, Islamu Latinskom, Smilčiću, Kistanjama, Perušiću, Pristegu te Katolički dom u Benkovcu. Ostale sakralne objekte stradale u Domovinskom ratu Zadarska nadbiskupija je obnavljala svojim sredstvima i donacijama iz inozemstva, npr. crkve u Jasenicama, Kruševu, Obrovcu, Zemuniku Donjem, Lisičićima, Lepurima, Pristegu, Medviđi. Tinj se spominje još 1059. g. u darovnici hrvatskog kralja Petra krešimira IV. kojom samoatanu sv. Tome u Zadru daruje zemljišta. Ime župnika drevne župe Tinj spominje se u dokumentima iz 15. st. „Župna crkva u Tinju je zadnja rana koja se dogodila na sakralnim objektima u zadarskoj nadbiskupiji u Domovinskom ratu. S tim sufinanciranjem ta će se rana zacijeliti. To je kraj nečega čega se ne volimo sjećati, ali ne smijemo zaboraviti što je bilo. To je i početak nečeg novog. Obnovom crkve u Tinju zatvaramo epohu koja je, nažalost, ostavila posljedice koje se osjećaju i nakon 20 godina. Sretni smo da to razdoblje završava i da se na neki drugi način možemo posvetiti očuvanju sakralnih objekata“ zaključio je državni tajnik Karlo Gjurašić.
Ines Grbić