U Turnju je u subotu, 17. rujna održan Drugi sabor malih glagoljaša “Ajmo dico glagolati” u organizaciji Male škole glagoljice Osnovne škole Sveti Filip i Jakov, Turističke zajednice Općine Sv. Filip i Jakov, Zavičajnog muzeja Biograd i Župe Gospe Karmelske – Turanj, a pod pokroviteljstvom Zadarske županije, Općine Sv. Filip i Jakov i Udruge “Napredak”. Sabor je započeo Galgoljaškom misom (na staroslavenskom) u župnoj crkvi Gospe Karmelske u Turnju, koju je predvodio dr. fra Izak Špralja (trećoredac-glagoljaš) iz Samostana sv. Mihovila u Zaglavu na Dugom otoku. Posebno za tu prigodu, pjevači iz Turnja su obnovili napjeve stare turanjske glagoljaške mise, koja se nije pjevala 45 godina. Misa je obnovljena pod vodstvom etnologa Livija Marijana a na temelju magnetofonskih snimaka pokojnog akademika Jerka Bezića koji je 1963. godine snimio glagoljašku misu u Turnju. Čitavo misno slavlje se “glagoljalo” – pjevalo i molilo na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, uključujući i “Viruju” (Vjerovanje) onako kako su “od stoljeća sedmog” molili i pjevali naši stari. Turanjski je napjev mise posebno milozvučan i izražajan, s prepoznatljivim dalmatinskim melosom, a mlađa generacija turanjskih pjevača otpjevala je svoju turanjsku misu s istim žarom kao i njihovi djedovi pred više od pola stoljeća. Poslije mise, u župnoj dvorani, otvorene su tri izložbe: fotografije “Vrbničkog misala” i “Injoštar” (glagoljaška tintarnica) grafičke urednice i dizajnerice Julije Vojković iz Društva prijatelja glagoljice, te izložba “Ostavština Nede Grbina” mr. Grozdane Franov Živković. Nedavno preminuli Nedo Grbin bio je rodom iz Sali a posljednjih se godina neumorno bavio sakupljanjem i prezentiranjem pisane glagoljske baštine na zadarskom području. Uslijedila su i četiri predavanja: dr. fra Izaka Špralje “Pjevanje zadarskog kruga”, Karmen Kevereski-Niković “Mala glagoljaška akademija Juri Žakan – Roč”, mr. Livija Marijana “Glagoljaško pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji”, dr. Pavla Kere “Glagoljaš don Vladislav Cvitanović” te dr. Kristijana Jurana i mr. Filipa Đinđića “Glagoljaške matične knjige župe sv. Filip i Jakov”. U sklopu sabora održane su i radionice “Transliteracija i grafolingvistička raščlamba oporuke Jerke Kužinović iz 1734. godine” (dr. Ivica Vigato, Sveučilište u Zadru), “Glagoljska bašćina na svili” (Renata Mladić, Udruga Glagoljaška mladež – Zagreb), “Glagoljica u nakitu” (Ivana Ferenčak – Zagreb) te “Vez i glagoljica” (prof. Đurđica Bottacco Jelenković”). U saboru su sudjelovali članovi Male glagoljske akademije iz Roča u Istri, Male škole glagoljice OŠ Sv. Filip i Jakov, OŠ “Jagoda Truhelka” iz Osijeka i OŠ “Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba. U sklopu sabora održana je i prezentacija Zadranina Darija Tikulina “Glagolitica Arbanensis” – kazivanje o arbanaškoj glagoljskoj bašćini. Dojmljiv je bio nastup i vitezova vranskih iz obližnje Vrane, u odorama priora vranskih. Za okruglim stolom, kojega je vodio mons. dr. Pavao Kero, sudionici su izrazili svoje divljenje ovakvim manifestacijama ali i zabrinutost za proučavanje, poznavanje i prezentaciju hrvatske glagoljaške baštine u Hrvatskoj danas, istaknuvši da se ovaj jedinstveni hrvatski kulturno-povijesni fenomen nedovoljno vrednuje u hrvatskoj kulturi, javnosti i osobito obrazovnom sustavu. Bilo da se radi o nazočnosti glagoljice kao pisma u javnosti, bilo o učenju glagoljice u školama i na fakultetima, bilo o poznavanju obimne i vrijedne arhivske građe, bilo o stanju crkvenog glagoljaškog pjevanja po našim crkvama, taj izuzetan i nadasve autentičan element hrvatske kulture još uvijek traži svoje pravo mjesto, te se nedovoljno njeguje i vrednuje. Sve točke ovog sabora malih glagoljaša, od glagoljaške mise, do predavanja i radionica, bile su brojno posjećene i s velikim zanimanjem popraćene. Na prigodnim štandovima moglo se kupiti i više različitih suvenira i uspomena na temu glagoljice (privjesci, ukrasi, crteži, abecedariji).
Livio Marijan