Crkva sv. Nikole u Prahuljama
Nalazi se na pola puta, jednu milju između Zatona i Nina. Ta starohrvatska crkvica iz 11. st. zanimljiva je centralna građevina. Diže se na slikovitu zemljanom piramidastom humku, na prapovijesnoj liburnoskoj grobnici. Građena je u obliku tvrđave, s četiri kraka raspoređena oko središnje kružne jezgre, od kojih tri tvore apside, a četvrti je ulazni krak. Nad središnjim se prostorom diže kupola u tamburu sa zanimljivim kružno-rebrastim svodom. Nad njim je za turskih ratova izgrađena kula s kruništem kao osmatračnica koja je u cijelosti prekrila tambur. Pod kupolom su pojasnice koje su oslonjene na pilastre prislonjene uz pilone među apsidama. Ulazni krak je pravokutan i presvođen polukalotom oslonjen na trompe, dok su tri ostala kraka polukružne konhe prevođene polukalotama. u osi je svake apside uski prozor, a na ulaznom su kraku romanička vrata. Zidana je malim uslojenim kamenjem i izrazito je malih dimenzija (5,9 x 5,7 m). Važna je za povijest drevnoga Nina. Prema predaji, u Ninu se okrunilo sedam kraljeva koji su pri krunidbi bili obvezni s pratnjom dojahati do ove crkve. Tu su se predtsavljali narodu u znak kraljevske vlasti mačem s humka zasijecali na sve četiri strane svijeta. No priča je ipak legenda, jer se zna da je crkva s početka 12. st. i da je jedini primjer takvog tipa ranoromaničke građevine u Dalmaciji. Služila je i kao župna crkva za vjernike Zatona i Zlošana. God. 1603. posjetio ju je Priulov vizitator i našao uredno vođene glagoljske matice krštenih, vjenčanih, vidio i dva glagoljska Misala, duo missalia illirica /Amos R. Filipi, Radovi JAZU Zadar, sv. 13-14/1968. str. 231-235. U vrijeme vizitacije postojala je u župi bratovština Duha Svetoga s 28 braće. Vizitator se uvjerio da se bratovština uredno vodi te da je naredio da se napišu njezina pravila i neka ih odobri Biskup. (Crkveno graditeljstvo u sjeverozapadnom dijelu zadarskog zaleđa, Građevinar 61 (2009) 7, str. 681).