Crkvu sv. Ivana Krstitelja u predjelu Kustići u župi Bezgrešnog začeća BDM u Barbatu na otoku Pagu, blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja u srijedu 24. lipnja.
Ta je crkvica, s panoramskim pogledom na morsku pučinu, bila dugo željena među 120 žitelja Kustića koji su liturgiju slavili i sakramente primali u crkvi Bezgrešnog začeća BDM u susjednom zaseoku Zubovići koji također pripadaju župi Barbat. Iznos troškova gradnje crkvice od približno dva milijuna kuna gotovo u cijelosti podmirio je Grad Novalja, uz priloge mještana Kustića i dobročinitelja. Župa Barbat čiji je župnik don Stipe Mustapić podmirila je nabavu crkvenog inventara.
Nadbiskup Puljić zahvalio je donatorima toga plemenitog djela, gradskoj upravi iz Novalje na čelu s gradonačelnikom Antom Dabom i svima koji su se uključili te je pohvalio sudionike koji su iznijeli taj projekt. Izrazio je zadovoljstvo dolaskom u Barbat kojeg nastanjuje oko 750 župljana župa, a nalazi se na kraju sjevernog dijela Zadarske nadbiskupije, u čijoj blizini započinje Krčka biskupija.
„Novalja i susjedni Kolan pozitivno vode brigu o mjestima koji pripadaju Novalji. Želim pohvaliti obje te društvene zajednice, zahvaliti za njihovu svijest i odgovornost za sakralne objekte, za sve što su nam naši očevi namrijeli. Naša je dužnost da vodimo brigu o tome, da to prenesemo budućim generacijama, da se imaju gdje okupljati i Boga slaviti. Izričem pohvalu gradonačelniku Novalje Anti Dabi i načelniku Kolana Marinu Pernjaku. Neka Bog blagoslovi sve koji im pomažu u zajedničkoj brizi o našim zajedničkim projektima“ rekao je mons. Puljić na susretu i druženju s Barbaćanima nakon mise.
Prigodnu riječ žiteljima Kustića uputio je i Ante Dabo, gradonačelnik Novalje koji je također sudjelovao u misnom slavlju. „Vjerujem da je ova crkva odraz vaše želje i trajne odluke, opredjeljenja, da se držimo uz Crkvu, uz naše pastire i da kao naši pradjedovi i očevi nastavimo prenositi vjeru naših otaca na buduća pokoljenja. Bogu hvala na ovom danu“ rekao je Dabo. Zahvalio je bivšem župniku Barbata don Josipu Galiću i sadašnjem Mustapiću na razumijevanju i potpori, jer je ideja gradnje crkve trebala odobrenje nadbiskupa. Mons. Puljić je dekretom od 3. ožujka 2017. g. dao pristanak za gradnju te crkve te je Dabo zahvalio nadbiskupu za podršku i potporu. Zahvalio je i Mjesnom odboru Kustića u prošlom i sadašnjem mandatu na suradnji. Bivši predsjednik MO Kustići Josip Kustić Pipe i sadašnji predsjednik Ivan Kustić Joskan „zdušno su stali iza tog projekta“, kao i sva mjesta župe Barbat, Zubovići i Metajna koji su se odrekli dijela sredstava u korist izgradnje crkve. Davor Kustić iz Ureda za graditeljstvo Grada Novalje izdao je građevinsku dozvolu za gradnju crkve, a Ante Dabo, pročelnik u upravi Novalje koji bdije nad svim projektima Novalje bdio je i nad gradnjom te crkvice i u nju ugradio sebe, rekao je gradonačelnik Dabo.
Projektanti crkve su Silvano Mrak i Ivan Kustić, kustićki zetovi. „Najveći dio toga projekta donirali su za svoje mjesto i naš kraj. Iako žive u Rijeci, srce im je u Barbatu i Kustićima“ rekao je Dabo. Izvođač radova je poduzeće Kameni zid iz Drniša čiji je direktor Petar Melvan. Tlocrt crkve je u obliku križa, a pročelje obogaćuje lijepo ugrađeni kamen u zidove crkve.
U propovijedi mise nadbiskup Puljić je istaknuo da je Ivan Krstitelj svjedočio istinu bez kompromisa. „Ivan Krstitelj je svojim radom, propovijedanjem i molitvom ostavio vidljive tragove. Ni pred kim nije imao straha, niti su mu koljena klecala. Imao je jasna načela kojima je ostao vjeran do kraja. Nije popustio ni pred Herodom i njegovom priležnicom Herodijadom. Kao čvrsti karakter bio je drag Isusu pa ga je pohvalio da se takav ‘od žene rodio nije’“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je sv. Ivan „svojom dosljednošću i žrtvom drag hrvatskom čovjeku, a po sudbini blizak vjerniku Hrvatu“.
„Puno je Ivanâ stradalo širom Hrvatske, samo zato što nisu htjeli pogaziti svoju vjeru, zanijekati svoje korijene i odreći se kršćanskih načela. Gdje bismo danas bili da nije bilo tih naših hrabrih, neustrašivih i svjesnih očeva i majki“ poručio je mons. Puljić.
Istaknuo je kako nam „povijest govori da je Katolička Crkva često morala polagati dva teška ispita i voditi dvije ozbiljne bitke: jednu za goli život i opstanak s moćnicima ovoga svijeta koji su je htjeli učiniti svojom sluškinjom, od rimskih careva do boljševičkih i komunističkih komesara. Drugu bitku vodila je za očuvanje svetih tajna u svom krilu, s vlastitom djecom. Crkvu je, dakle, kroz stoljeća pogađalo unutarnje rastakanje i izvanjsko ugrožavanje. Dok se s jedne strane udaralo po njenoj strukturi i obaralo na njezinu hijerarhiju, s druge strane kušalo se zanijekati njezin nadnaravni karakter i posvjetovnjačiti je. A zaboravljalo se da je ona ‘glasnica vječnosti i nadzemaljske istine’ te navjestiteljica ‘novoga neba i nove zemlje’“ istaknuo je nadbiskup.
Pred brojnim izazovima, zastrašivanjima i zavođenjima kojima su izloženi ljudi ovog vremena, „štovanje svetaca je tihi, ali radikalni otklon od zavođenja, progona i zastrašivanja. Ono je potvrda milosnog i evanđeoskog kršćanstva koje su ispovijedali i prakticirali naši vjernici kroz stoljeća. Naši očevi s vjerom su prihvaćali i liturgijom slavili svete događaje iz povijesti spasenja. Jer znali su da je misa predokus Božjeg Kraljevstva i navještaj njegovog konačnog dolaska“ rekao je mons. Puljić.
Podsjetio je da su Ivanovi roditelji Elizabeta i Zaharija „živjeli prema Gospodnjim zapovijedima“ i bili ”besprijekorni i savršeni predstavnici starozavjetnih pravednika. Zaharija je bio iz svećeničke loze pa je mogao služiti u svetištu i kao zastupnik Božjeg naroda prinijeti kâd Gospodinu“. Providnost je sv. Ivanu udijelila ulogu biti Isusov preteča da ‘pripravi put’ Jaganjcu Božjem, te je nadbiskup rekao da blagoslovom kapele u čast sv. Ivana Krstitelja, župljani Barbata i Kustića „žele ispovjediti da vjeruju u Jaganjca Božjega koji oduzima grijehe svijeta“.
U Kustićima je duga tradicija čašćenja sv. Ivana Krstitelja. Večer prije blagdana njegovog Rođenja, na Ivanju, tradicionalno se u Kustićima pali vatra, veliki oganj. U jutro blagdana običaj je da se Kustićani umiju u travi koja je ostala nakon izgaranja, simbol želje da njihovi grijesi izgore i duše budu isprane od grijeha. U Kustićima jako puno ljudi nosi ime Ivan. U svakoj obitelj netko se zove Ivan jer su veliki štovatelji sv. Ivana Krstitelja.
Ines Grbić