Crkvica sv. Križa, poznata je i kao “najmanja katedrala na svijetu”, nalazi se pokraj župne crkve u starohrvatskom kraljevskom gradu Ninu. Datira iz IX. stoljeća, oblikom podsjeća na grčki jednokraki križ. Krakovi su presvođeni kubastim svodom. Vanjski dio je ukrašen nizom slijepih niša, dok je kupola nepravilnog elipsastog oblika koji se prema vrhu suzuje a s vanjske strane ukrašena slijepim nišama. Uočljive su greške u gradnji koje nisu nastale neznanjem, već su promišljeno jer su pomaci od pravilne osi u zidanju posljedica su praćenja sunca te je tako ova crkva služila kao svojevrstan sat i kalendar, što je i razumljivo s obzirom na liturgijske časove koje je valjalo obdržavati (časoslov). Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini. Na nadvratniku s donje strane nalazi se ime župana Godečaja (Godeslava) za koji se drži da najstariji poznati nam natpis hrvatskoga vremena. U užoj okolici pronađeno je i istraženo oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od VIII. do XV. st.
Ninska biskupija nastala je u doba hrvatskih narodnih vladara i Nin je bio sjedište prvoga hrvatskog biskupa, povijesnog Teodozija (879.). Njegova se ovlast, jurisdikcija, protezala nad područjem čitave kraljevine Hrvatske. (Dalmatisnki gradovi imali su svoje biskupe.) Ninski biskupi, osobito Grgur I. Ninski (900-925), nepokolebljivi su branitelji narodnog jezika i glagoljice u crkvenom bogoslužju od polovice 9. i u 10. st. Potom od 1050. do 1828. god., kad je bulom pape Leona XII. dokinuta i pripojena Zadarskoj nadbiskupiji. Potpavši 1409. god. pod Veneciju, Nin ekonomski propada. Za Kandijskog rata 1646. god. ruše ga Mlečani da se truska vojska u njemu ne učvrsti i odatle napada Zadar. Turske provale (od 15. st.) u naše Kotare kao i tuđinska mletačka nebriga toliko oslabiše Nin, da se više nikada nije obnovio i ojačao ni slavom ni pučanstvom.
