Više od šesto vjernika Zadarske nadbiskupije predvođenih nadbiskupom Želimirom Puljićem hodočastilo je u nedjelju 17. studenoga svetom Nikoli Taveliću u Šibenik.
Prva postaja hodočašća bilo je nacionalno svetište svetog Nikole Tavelića – samostan svetog Frane gdje su hodočasnici imali pobožnost sv. Nikoli Taveliću.
Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje u katedrali Sv. Jakova koje je predvodio nadbiskup Puljić. Na misnom slavlju koncelebrirali su šibenski biskup Tomislav Rogić i umirovljeni biskup Ante Ivas. Homiliju je imao biskup Rogić.
Istaknuo je kako je za Šibensku biskupiju na svečev blagdan otvorena Godina svetog Nikole Tavelića u spomen na 50. obljetnicu kanonizacije. „Pedesetu obljetnicu kanonizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitavajući u životu svetog Nikole Tavelića poziv na svetost svakom vjerniku: ‘Budite sveti jer sam ja svet.’ (1Pt 1,16). Sveti Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sažimlju riječi Svetoga pisma: Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajedništvo u patnjama njegovim (Fil 3,10)“, pojasnio je biskup.
„Čitavu pastoralnu godinu u Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo“, pojasnio je mons. Rogić.
„Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu“, poručio je zadarskim hodočasnicima.
„Nikolino ponizno služenje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probudi spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju“, potaknuo je mons. Rogić.
„Sveti Nikola Tavelić živio je i umro za Krista jer je vjerovao u vječni život s Bogom. Žarko je želio ostvariti poziv na svetost i vječni život u Bogu. Krista je prihvatio, u njegovo uskrsnuće vjerovao i njegovim se patnjama pridružio svojim mučeništvom. Njegov primjer neka svakom vjerniku osvijetli životni cilj: vječnost u Bogu“, zaključio je biskup Rogić. Zadarske vjernike pozvao je na središnju proslavu pedeset godina od kanonizacije svetog Nikole Tavelića koja će biti u Šibeniku 21. lipnja 2020. godine.
Na kraju misnog slavlja vjernicima se obratio i zadarski nadbiskup Puljić. Čestitao im je nas ustrajnim hodočašćima svetom Nikoli Taveliću u Šibenik. „Time podržavate ono što je ideal jednog naroda: da svoje poštuju, svoje časte i svojima se mole“, kazao je nadbiskup Puljić. (Šibenska biskupija)
Pozdrav šibenskog biskupa Tomislava Rogića na početku mise
Dragi hodočasnici Zadarske nadbiskupije,
srdačno pozdravljam nadbiskupa zadarskog mons. Želimira Puljića, predsjednika HBK-a, biskupa šibenskog u miru mons. Antu Ivasa, generalnog vikara zadarske nadbiskupije mons. Josipa Lenkića, sve okupljene svećenike, redovnike i redovnice, sve vas braćo i sestre, okupljene u šibenskoj katedrali sv. Jakova, u kojoj se nalazi prvi podignuti oltar u čast sv. Nikole Tavelića.
Zahvaljujem Vam, što čuvate ovu lijepu tradiciju koja povezuje naše biskupije i koja svjedoči da sv. Nikolu Tavelića nismo zaboravili, da nam njegov svetački lik i danas govori, potiče, svjedoči i ostaje naš zagovornik pred Ocem nebeskim.
Šibenski biskup Antun Josip Fosco, postavši biskupom, pokrenuo je god. 1880. postupak da bi Sveta Stolica dopustila štovati Nikolu Tavelića kao blaženika. Ona je to učinila posebnim dekretom god. 1889. za šibensku biskupiju, a g. 1898. za cijeli franjevački red. Dvije godine kasnije štovanje je odobreno i za Svetu zemlju.
Na blagdan 14. studenoga 1939. g. papa Pio XII. primio je u audijenciju članove hrvatskoga hodočašća koje su vodili naši biskupi s nadbiskupom Stepincem na čelu.
Zahvaljujući radu franjevca dr. Ante Crnice, mons. Krešimira Zorića i zalaganju šibenskog biskupa Josipa Arnerića, došlo je do slavlja Tavelićeve kanonizacije. Možemo reći, neviđenog slavlja i po broju hodočasnika i po neopisivoj radosti susreta naših hodočasnika u Damazovu dvorištu s papom Pavlom VI. Sam Papa tim je susretom bio duboko ganut te izjavio da to dvorište nikad nije vidio tako ispunjeno. Izrazio je i svoju zahvalnost za radost koju su mu svojom prisutnošću naši hodočasnici učinili. Slavlje se i nakon kanonizacije ponovilo u Tavelićevu rodnome gradu Šibeniku 1970.
Neka i ovo naše današnje slavlje bude odjek tih događaja i nastavak čašćenja sv. Nikole Tavelića, te čuvanje svetih tradicija koje nam pomažu živjeti našu vjeru u današnjem trenutku.
HOMILIJA ŠIBENSKOG BISKUPA ROGIĆA NA MISNOM SLAVLJU
Pred tri dana, na svečev blagdan za našu Šibensku biskupiju proglasili smo Godinu svetog Nikole Tavelića u spomen na 50 obljetnicu kanonizacije, 1970. godine.
Sveti Nikola Tavelić, Šibenčanin, svećenik, franjevac, misionar i mučenik za Krista prvi je proglašeni svetac iz Hrvatskog naroda. Slavio je Šibenik s cijelom Crkvom u Domovini i po svijetu 1970. godine prvog proglašenog zaštitnika i mučenika, slavljem koje se i danas pamti.
Pedesetu godišnjicu kanonizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitavajući u životu svetog Nikole Tavelića poziv na svetost svakom vjerniku: „Budite sveti jer sam ja svet.“ (1Pt 1,16).
Sv. Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sažimlju riječi Svetoga pisma: Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajedništvo u patnjama njegovim (Fil 3,10).
U apostolskom pismu pape Pavla VI. prilikom kanonizacije stoji:
„Slavno svjedočanstvo postojanosti dala su četvorica redovnika, kojima se ponosi ponajprije franjevačka redovnička obitelj, a s njom i čitava Crkva. To su: Nikola Tavelić, rođen u Šibeniku iz plemenite hrvatske obitelji; Deodat iz Ruticinija u Akvitaniji; Petar iz Narbone u Francuskoj; Stjepan iz Cunea u Italiji, svećenici Reda manje beraće, ljudi divnih vrlina duha, hrabri i postojani u podnošenju smrtnih muka. Po nauku i primjeru svoga oca i zakonoše svetoga Franje, oni su posvetili život na korist vjernika.
Nije se bez Božje providnosti, dogodilo da su se ondje složili ti Božji ljudi da one narode privedu Kristovu nauku, slijedeći primjer svetog Utemeljitelja… Jasno i vjerodostojno svjedočanstvo, napisano od jednog očevica i svjedoka njihova mučeništva, govori da su oni bili ljudi veoma velike pobožnosti, da su provodili veoma krepostan život. Njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome času kad su odlučili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje, u kojemu se nalazi blago istine i put kojim ljudi mogu postići vječno spasenje.“
Čitavu pastoralnu godinu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo.
Neka se kroz ovu godinu, od svečeva blagdana 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole Tavelića. Neka se u katehezama i propovijedima razmatraju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočavao sa životnim poteškoćama i izazovima. Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Njegovo ponizno služenje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probudi spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju.
Ne ocrtava li se današnje evanđelje na tako doslovan način u životu svetog Nikole?
Čuli smo odlomak Lukina evanđelja koji donosi razgovor Isusa s učenicima o posljednjem danu, ili kako ga češće zovemo sudnjem danu. Ljude koji su Isusa okružili zanima kada će se to i kako zbiti? Crkva donosi ove odlomke u nedjeljnim čitanjima jer se bliži kraj liturgijske godine. Predzadnja je nedjelja, a slijedeća je posljednja kada slavimo blagdan Krista Kralja. Potom započima nova liturgijska godina – vrijeme došašća.
Krist priprema svoje za posljednja vremena, za onaj konačni susret Licem u lice s Gospodinom Bogom, o njegovu ponovnom dolasku. Koliki su već pokušali izračunati kada će se to zbiti! Sjetimo se samo knjiga, članaka, emisija i filmova pri kraju 1999. godine kada su mnogi očekivali da s krajem dvadesetog stoljeća dolazi i smak svijeta.
Isus nije imao namjeru reći nam koliko još vremena preostaje čovjeku. Puno mu je bilo važnije poučiti čovjeka kako živjeti da ga taj zadnji čas ne zatekne nespremna.
Ponajprije poručuje svojima da se ničim ne daju zaslijepiti, pa čak niti ljepotama Hrama jer je sve zemaljsko prolazno. Čovjek je tako silno vezan uz ovu zemlju. Kao da nas «sila gravitacije» ne veže samo u fizičkom smislu, nego često i u duhovnom. Čovjek je naučio živjeti u upornoj borbi da mu bude dobro na ovome svijetu, ovdje i sada. Bog od nas traži više. Želi da nam na prvom mjestu bude vječno dobro, vječna sreća, da se oslobodimo navezanosti na ovu zemlju, jer je na koncu ipak svi je moramo napustiti. Sveti Nikola Tavelić toga je i te kako bio svjestan.
Teške su nam te Isusove besjede. Samo ih s vjerom možemo prihvatiti i razumjeti. – Koja je dakle Isusova poruka za konkretan život na zemlji dok se ne ostvari njegov ponovni dolazak? :
– Ponajprije Isus nas upozorava da se ničim ne damo zavesti. Kaže nam da će doći mnogi lažni proroci. Oni će samosvjesno i samodopadno govoriti da su netko i nešto, prisvajajući si čak i božanske osobine. Zar ih kroz povijest nije bilo toliko, a ima ih i danas čitavo mnoštvo koji misle da su bogovi ovdje na zemlji i da vrijeme njihove dominacije neće nikada proći. Takvih nam se valja čuvati.
– Nadalje Isus poručuje da se ne damo zaplašiti. Događat će se i događale su se različite nesreće i katastrofe, progoni i ratovi, ali to još ne znači da je došao kraj. Ne bojte se da ću vas tada ostaviti – veli Isus – dat ću vam snage i mudrosti za obranu i prevladavanje svih teškoća. Potrebno je samo da mu vjerujemo, da se pouzdamo u njega, da računamo s njim. Jednostavno da živimo ovaj život u čvrstoj povezanosti s Bogom.
– Ni sama smrt, za one koji u Krista vjeruju, ne predstavlja strah, niti tjeskobu jer to nije kraj postojanja, već prijelaz u novi i savršeniji život.
Oni koji svoj život grade u tom uvjerenju često će u svijetu imati muku, biti će izloženi progonima, ismijavanjima, poniženjima i svakovrsnim poteškoćama upravo radi svjedočenja svoje nade u budući život i radi svoje vjernosti Kristu. Njima pak Isus poručuje: NI VLAS VAM S GLAVE NEĆE PROPASTI! A na drugom mjestu Isus će reći da su nam i vlasi na glavi izbrojene. Ništa se dakle ne događa što nije pod Božjom vlašću. U Bogu sve ima svoj smisao, tijek i cilj. Bog koji sve daje i izvor je života, uskrisit će vaša smrtna tijela na nov i neuništiv život. Koje li nade u tom obećanju!
Posljednje Isusove riječi iz današnjeg evanđelja glase: Svojom ćete se postojanošću spasiti! Dok na drugom mjestu reče: HRABRI BUDITE JA SAM POBJEDIO SVIJET! Ustrajati do kraja u dobru – to je kršćanski poziv i zadatak. Samo nas vjera može osloboditi svih navezanosti, strahova, propasti. Kaže sveti Augustin: Dvostruku borbu vodi svijet protiv Kristovih vjernika: laska im da ih prevari i prijeti im da ih slomi. Neka vas samo ne zarobi vlastiti užitak, neka vas ne zastraši tuđa okrutnost i svijet je pobijeđen!
Sveti Nikola Tavelić živio je i umro za Krista jer je vjerovao u vječni život s Bogom. Žarko je želio ostvariti poziv na svetost i vječni život u Bogu. Krista je prihvatio, u njegovo uskrsnuće vjerovao i njegovim se patnjama pridružio svojim mučeništvom. Njegov primjer neka svakom vjerniku osvijetli životni cilj: vječnost u Bogu.
Vrhunac proslave biti će 21. lipnja 2020. godine kada ćemo svečanim misnim slavljem obilježiti pedesetu godišnjicu proglašenja svetim prvog sveca iz Hrvatskog naroda.
