Poštovani slušatelji i gledatelji, braćo i sestre u Kristu!
1. Prije par tjedana održan je u Zagrebu pastoralni kolokvij na kojem se govorilo o nedjelji koja bila i još uvijek je poseban dan u tjednu. Stoga se i veli da je nedjelja naše „duhovno središte i sidrište“. Kada se veli da je nedjelja duhovno središte, onda se misli kako je sve prema njoj usmjereno. A sidrište slikovito objašnjava da je Dan Gospodnji poput sidra koje daje sigurnost brodu da ga vjetrovi i valovi ne bace na pučinu. Kad je lađa dobro usidrena, a Gospodin u središtu života obitelji i pojedinaca, nedjeljna mia tada postaje važnim svetim događajem koji se ne propušta. Ne čudi onda što su vjernici Bitinije davno govorili svojim progoniteljima, koji su im zabranjivali okupljati se po kućama i slaviti euharistiju, kako „ne mogu živjeti bez nedjeljnoga sastanka i slavlja“ (sine domenico non possumus).
Gdje su razlozi i temelji toga nedjeljnoga okupljanja?! Nalazimo ih u evanđeoskom izvješću koji se čita na Uskrs: „Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka dođoše žene i nađoše otkotrljan kamen s groba“. Zato su se vjernici okupljali na taj dan blagovati Euharistiju i slaviti događaj spasenja. Već dva milenija Crkva propovijeda i radosno ispovijeda: „Znamo da si doistine, uskrsnuo Božji Sine!“ A u veličanstvenom hvalospjevu liturgije bdijenja poziva: „Nek uskliknu službenici Božji; neka jekne trublja spasenja; neka se raduje zemlja tolikim obasjana bljeskom“. Jer, „u prvi dan tjedna“ – u nedjelju, Krist nas je svojim uskrsnućem izveo iz ropstva na slobodu. S pravom onda sa psalmistom ponavljamo: „Ovo je dan što ga učini Gospodin. Kličimo i radujmo se u njemu“ (Ps 118, 24). Jer, Uskrsnuli je njihovo središte i sidrište, smisao i otkupljenje.
2. U božićnoj noći svake godine obraduje nas spomen na rođenje djeteta koje je donijelo mir, radost i toplinu. Noćas su za vrijeme bdijenja opet zazvonila crkvena zvona, a orgulje i pjesma „Slava Bogu na visini“ usprkos tuge i žalosti zbog Isusove smrti, pokazali kako Bog ne može bitku izgubiti. On nikada ne gubi. Uskrsno jutro pokazuje kako on uvijek ima zadnju riječ. Uskrs je, dakle, pobjeda svjetla nad tamom, ljubavi nad zloćom, istine nad lažima i duha nad materijom. Stoga nas uskrsno jutro ispunja nadom i utjehom. Jer, Uskrsnuli Krist je svjetlo, središte i raskrižje povijesti, njezin smisao i njezino otkupljenje..
U toj vjeri želim blagoslovljene uskrsne blagdane i obilje milosti i Božjeg blagoslova svećenicima, redovnicama i redovnicima, kao i svim vjernicima diljem naše Zadarske nadbiskupije. Neka budu svjedoci toga događaja i širitelji radosti i pouzdanja. A svakomu tko ih zapita neka pruže razloge uskrsne nade koja je u njima. Sretan Uskrs predstavnicima građanske vlasti koji su pozvani snagom službe ugrađivati u temelje države vrednote mira, tolerancije, pravde, poštivanja i solidarnosti, te odstranjivati sve što rađa malodušjem i pesimizmom. Sretan Uskrs učiteljima i odgojiteljima mladih naraštaja, liječnicima i bolničkom osoblju, obrtnicima, ratarima i pomorcima i svima koji u znoju lica svoga zarađujete kruh svoj svagdanji. – Onima pak koji se ovih dana nalaze u našem gradu, a ispovijedaju istu vjeru u Gospodnje uskrsnuće na svojim jezicima, izražavam srdačne čestitke:
Talijanski – La Pasqua che oggi festegiamo è la “Festa delle feste”, la “Solennità delle solennità”. Buona Pasqua!
Njemački – Unser Erlöser ist aus dem Grab erstanden; singt unserem Herrn und Gott den Lobgesang. Ein frohes und gesegnetes Osterfest!
Francuski : Voici le jour que fit le Seigneur, jour de fete et de joie. Buon Paques!
Engleski – It’s a special joy at Easter time to wish You: A happy Easter to You!
I na crkvenom jeziku kojim se stoljećima ne samo misa slavila, već se na njemu posveučilištima poučavalo, a u parlamentima zakone donosilo, na latinskom: Resurrexit Dominus sicut dixit! Hymnum dicimus Domino Deo nostro, Alleluia!
3. U prvi dan tjedna, u nedjelju, Gospodin je uskrsnuo. Zato nam je nedjelja tako draga i važna. Istina, u suvremenom svijetu ona je postala običan „dan opuštanja, rasterećenja, zabave i odmora“. Stoga su vjernici pozvani čuvati duhovnost i otajstvenog ovoga dana kako bi ona bila i ostala dan obiteljskoga zajedništva, radosti, molitve i sabranosti. A vjernici ispunjeni otajstvenim značenjem uskrsnoga događaja bili kadri poput one dvojice učenika iz Emausa ponavljati da im je „srce gorjelo dok se na Misi tumačilo Pisma“ (usp. Lk 24, 32). To nije neka „utješna filozofija“ za slabe i naivne. Objekt vjere nije samo povijesno izvješće o događaju koji se zbio „prvoga dana u tjednu“, već njegovo „nadpovijesno značenje“ koje je Pavao opisao u poslanici Korinćanima: „Da Krist nije uskrsnuo, uzaludno bi bilo naše propovijedanje“ (1 Kor 15, 14) Uskrsnuli je, naime, Put, Istina i Život, središte i smisao svega. I nema, uistinu, pod nebom drugog imena dana ljudima po kojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista (Dj 4,12).
Otvorimo, dakle, svoja srca i pameti njemu koji razumije naše misli i naše nakane. A uz njegovu pomoć i blagoslov otvorimo srca i svojoj subraći i učinimo da uskrsni mir uskrsne u našoj duši i obitelji, u našem susjedstvu i u našem narodu. Svim vjernicima u Nadbiskupiji, diljem Domovine i inozemstva želim blagoslovljene uskrsne blagdane, te čvrstom uskrsnom vjerom i nadom ispunjene naše ovozemaljske dane! Sretan Uskrs i neka vas sve Gospodin blagoslovi i čuva!
Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup
Zadar-Uskrs, 1. travnja 2018.