„Benedikt XVI. – Posljednji razgovori s Peterom Seewaldom“, knjigu razgovora pape emeritusa s novinarom Seewaldom u izdanju Verbuma, u utorak 6. prosinca u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru predstavili su dr. Miro Radalj i mr. Petar Balta, direktor i glavni urednik nakladne kuće Verbum te don Jerko Vuleta, župnik Zemunika. Uvodnu riječ uputio je dr. don Elvis Ražov, ravnatelj Visoko teološko-katehetske škole u Zadru. To je zadnja, peta knjiga u nizu knjiga intervjua započet dok je Joseph Ratzinger bio prefekt Kongregacije za nauk vjere. Tada je dao intervju novinaru Vittoriju Messoriju objavljen u knjizi ‘Razgovor o vjeri’. Niz nastavljaju četiri knjige intervjua Seewalda.
„Ratzinger kao prefekt i kao papa popularizirao je tu vrstu literarne forme, intervjua. Imao je kratke intervjue u novinama, zatim u knjigama. Ta vrsta literarnog oblika nije bez opasnosti. Papa mora paziti što govori jer se njegove riječi uzimaju ozbiljno. Zato nije običaj da pape puno govore, a još manje da govore na ovaj način. Ratzinger i kasnije Benedikt XVI. izložio se tom načinu izlaganja“ rekao je dr. Ražov, istaknuvši da je s tim u svezi papa emeritus izrekao distinkciju u predgovoru knjige ‘Isus iz Nazareta’: „Jamačno nije potrebno posebno naglašavati da ta knjiga nije ni na koji način čin učiteljstva, nego jedino izraz mog osobnog traženja Gospodinovog lica. Stoga je svakom slobodno da mi se usprotivi. Samo moilm čitatelja za mrvicu simpatije bez koje nema razumijevanja“.
Taj poziv i dopuštenje iskoristio je kardinal Carlo Maria Martini koji je pohvalio knjigu, a u nekim konkretnim primjedbama rekao kako je vidljivo da je papa tu teolog, a manje egzegeta. „To nam u ovo vrijeme pomaže da razlikujemo papinsku službu od njegove osobe. Odnosno, čin učiteljstva od njegovog osobnog teološkog mišljenja. Jer u posljednje vrijeme vidimo da papa govori u raznim prigodama, u avionu, novinarima. Publika i vjernici svaku riječ uzimaju preozbiljno, ne razlikujući mišljenje teologa pojedinca od čina učiteljstva. Mislim da je ovo što je papa Benedikt XVI. učinio i tako razlikovao bilo providonosno. Da bismo u novije vrijeme bili spremni vidjeti, razlikovati, da ne bismo došli u zabludu što je jedno, a što drugo. Taj niz knjiga intervjua može nam biti od velike duhovne koristi i da ostanemo čvrsti“ rekao je dr. Ražov.
Premda se za papu emeritusa može reći da je čovjek na zalasku karijere, sve što je dao, njegov intelektualni i vjerski potencijal to opovrgava, rekao je Balta, istaknuvši da je knjiga snažna i znakovita na razini informacije, nezaobilazna za onoga tko želi iza kulisa vidjeti povijest Crkve 20. st. „Ratzinger je bio jedan od glavnih protagonista. U toj knjizi najizravnije, najotvorenije, s najmanje zadrške, s najviše informacija i njihovog osobnog proživljavanja, progovara o svojoj percepciji i ulozi na Drugom vatikanskom koncilu. Što se dogodilo da je progresivan teolog koji je ušao u Koncil s toliko nade, žara i utjecaja, poslije postao skeptičan, ne u odnosu na Koncil, nego u odnosu na neka tumačenja Koncila i teološke percepcije nakon njega“ rekao je Balta. Papa u knjizi govori o rascjepu između progresizma i tradicionalizma, odnosu Crkve i društva, otvoreno i egzaktno o svojoj ulozi u vrijeme pontifikata, o svojim tihim danima u Majci Crkvi, kako provodi svoj život, o razlozima povlačenja, uspoređuje sebe i papu Franju, njihove karakteristike u smislu osobnosti i pristupa u upravljanju Crkve.
„Postoji stara izreka da se mudrog starca prepoznaje po izlizanom pragu pred njegovim vratima. Stari pustinjaci, mudri starci imali su pred vratima ljude koji su danima čekali kako bi čuli njihovu mudru riječ. Ovdje imamo mudrost i konkretnu duhovnost uvezanu u knjigu“ rekao je Balta, dodavši da se čitajući knjigu ima dojam kao da čitatelj sjedi ili šeta s Benediktom XVI. u vrtu i s njim razgovara. „Dojmljivo je kad papa emeritus govori o sumnjama u vjeri, molitvi, kako se priprema na smrt, kako gleda vlastiti život, budućnost Crkve. Vidi se u punoj snazi ono što je rekao John Allen, poznati vatikanist, da je uza svu intelektualnu nadarenost koju mu nikad nisu osporavali ni najžešći protivnici, vrlo ponizan i vrlo emotivan“ rekao je Balta, istaknuvši da u knjizi dolazi do izražaja papina neposrednost, emotivnost, lagana doza stida koju pokazuje u mnogim situacijama. Seewald koji je s Ratzingerom radio najviše intervjua obratio se od ljevičarskog aktiviste i ateista na katolištvo, za što je bilo presudno poznanstvo s Ratzingerom i razgovori koje su vodili.
„Seewald je uspio iz njega izvući najbolje, neposredno i prisno s njim razgovarati, u zagradama piše kad se papa nasmiješio, pogledao ga. Imate dojam da ste prisutni u tom razgovoru koji ima dozu intimnosti i emotivnosti. Knjiga daje znanje, spoznaje, mudrost i iskustvo, otkriva dušu velikog čovjeka našeg vremena“ rekao je Balta. Istaknuo je da je nakladniku knjiga značajna i u emotivnom smislu jer je osnivanje Verbuma 1992. g. vezano za Ratzingera kao predstojnika Kongregacije za nauk vjere. U drugoj polovici 1990.-ih knjiga ‘Razgovor o vjeri’ Messorija bila je njihov prvi prijevod, prva Verbumova knjiga za koju su kupili prava u inozemstvu i objavili je na hrvatskom tržištu. Od vremena kad su kao studenti djelovali u izdavaštvu u sklopu katoličkog aktivizma, to je značilo iskorak u ozbiljnijem crkvenom izdavaštu, rekao je Balta. „Messorijeva knjiga značila je puno za nas i u vjerskom smislu. Odredila je naše usmjerenje i izdavačku politiku jer je progovarala o onome što je cijelo vrijeme naš profil: pravovjernost, crkvenost, širina i pristupačnost puku. Ta je knjiga bila vrlo čitana, razgovor s vrhunskim teologom, a svakome razumljiv“ rekao je Balta.
„Mnogi su tu knjigu proglasili duhovnom oporukom Benedikta XVI., što na neki način i jest. Jedinstveno je da u 2000 godina dugoj povijesti kršćanstva, prvi put jedan papa osobno pravi bilancu svog pontifikata i svog života, zbog okolnosti da je papa emeritus. Obično su to radili drugi za njega i poslije“ rekao je Radalj, istaknuvši kako je to prvi put da papa emeritus u prisnim i dirljivim razgovorima govori o poteškoćama, osjećajima i teškim trenucima koji su prethodili njegovom odreknuću od službe. Iskreno odgovara na pitanja o svom javnom i privatnom životu, uspješnoj teološkoj karijeri, prijateljstvu s Ivanom Pavlom II., sudjelovanju na Vatikanskom saboru, o izboru za papu, nasljedniku papi Franji i odnosu s njim. Seewald u uvodniku knjige ističe riječi engleskog povjesničara Petera Watsona koji Benedikta XVI. stavlja u isti niz s Kantom i Beethovenom, nazivajući ga jednim od posljednjih predstavnika njemačkog genija.
Za peruanskog književnika, nobleovca Marija Vargasa Losu, Ratzinger je jedan od najznačajnijih intelektualaca današnjice čija odvažna promišljanja daju odgovor na moralne, kulturalne i egzistencijalne probleme vremena. „Seewald kaže da je tek nekoliko ljudi znalo da je papa već puno godina slijep na lijevo oko, a u međuvrmenu je oslabio i njegov sluh. Bilo je očaravajuće vidjeti da je odvažni mislilac, Božji filozof, prvi čovjek kojeg zovemo papa emeritus, dospio u tišinu molitve i srce vjere. Papa Franjo kaže da je Benedikt XVI. bio veliki papa po svojoj snazi, prodornosti svoje inteligencije, po značajnom doprinosu teologiji, ljubavi prema Crkvi i ljudima, velik po kreposti i religioznosti. Njegov će se duh, kaže papa Franjo, iz naraštaja u naraštja očitovati sve veći i moćniji“ rekao je Radalj.
Knjigu je Verbum objavio istog dana kad i svjetska premijera, s pet odabranih nakladnika iz pet zemalja. Uslijedila su izdanja u brojnim zemljama i knjiga je svjetski nakladnički hit, među najtraženijima u knjižarama svijeta i Hrvatskoj. Predstavljenje te knjige u Splitu na konferenciji za medije bilo je njeno prvo svjetsko predstavljanje, rekao je Radalj. Tiskana je u 5 000 primjeraka što je velika naklada za hrvatske okolnosti, kad se knjige objavljuju u nakladi od tisuću, već 2 000 primjeraka je uspjeh. I drugdje u Europi je tako, osim za knjige u velikim jezicima, rekao je Radalj. U Hrvatskoj je prodano dvije trećine naklade i izvjestan je novi tisak, kako je bilo i s drugim uspješnicama pape emeritusa, Svjetlo svijeta, trilogije Isus iz Nazareta. Nakladnici su izrazili zadovoljstvo činjenicom da su bili i na privatnoj audijenciji kod pape kao jedan od izdavača koji su objavili te knjige Seewalda.
Uz biografske podatke iz teološkog znanstvenog života pape emeritusa, don Jerko Vuleta je podsjetio da je Ratzingerova obitelj dala više zvanja: djedov i očev brat, njegov brat Georg su svećenici. Njihov otac je bio jasan u stavovima, snažno pobožan i duboko vjeran, oduševljeni bogatstvom liturgije. Vuleta je podsjetio da Ratzingerovo habilitacijsko predavanje 1958. g., kad je već predavao u Freisingu, nije prošlo jednostavno. „Njegov habilitacijski rad je od strane jednog profesora ocijenjen negativnom ocjenom te ga je morao popravljati, pa mu je onemogućen potencijalno brzi napredak u profesorskoj karijeri. To je shvatio kao trenutak koji mu je potreban u mladenčakoj dobi, da bi spoznao svoje granice i shvatio kako je upravo to potrebno da bi čovjek mogao donositi ispravne i jasne stavove i odluke“ rekao je Vuleta.
Ratzingera je kod Ivana Pavla II. zadivila širina u promišljanjima, sposobnost uspostavljanja dijaloga s drugim religijama i neumornost u obavljanju svakodnevnih zadaća. „Svjestan da u poodmaklim godinama svog pontifikata ne može započimati velike projekte, u središte nastoji staviti vjeru i njen navještaj. Svoj pontifikat promatra kao vrijeme u kojem treba pokušati pokazati što vjera znači u današnjem svijetu, istaknuti središnje mjesto vjere u Boga i ljudima uliti odvažnost za vjeru“ rekao je Vuleta, istaknuvši da je svoje ekumensko nastojanje Benedikt XVI. potvrdio i time da kao prvi papa sudjeluje na protestantskom bogoslužju i protestanta postavlja za predstojnika papinskog vijeća za znanost.
Put dijaloga s muslimanima pokazuje i postavljanjem muslimana kao profesora na papinskom sveučilištu. Vuleta je podsjetio da je papa za odluku svog odreknuća od službe imao „potpunu nutarnju sigurnost, bez ikakvog straha, s punom slobodnom sviješću i odgovornošću“, na što je utjecala sveopća slabost i nemoć, narušenost zdravlja što je osobito osjetio nakon putovanja na Kubu i Meksiko. Glede Vatikana, zakonske odredbe, reorganizacija i promjene nekih ljudi u strukturama koje je učinio raščistile su i postavile na zdrave temelje probleme u svezi pedofilskih skandala i vatikanske banke, rekao je Vuleta.
„Knjiga otkriva čovjeka koji dubinom i oštrinom misli utjelovljuje ne jučerašnju povijest, nego sutrašnju novu inteligenciju u spoznavanju i izražavanju otajstava vjere, čovjeka dobra srca i otvorena duha, čiji su naslovi prodani u milijunima primjeraka, od kojih će mnogi postati pravi duhovni klasici“ rekao je Vuleta.
Događaj je organiziran u sklopu manifestacije ‘Krševanovi dani kršćanske kulture’ Zadarske nadbiskupije.
Ines Grbić
