Blagdan Gospe od Ružarija svečano je proslavljen u nedjelju 2. listopada u istoimenoj župi u Posedarju. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi Gospe od Ružarija i procesiju sa zavjetnim Gospinim kipom nakon mise kroz mjesto predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu s posedarskim župnikom Stipom Mustapićem. „Marija poznaje naša nadanja i stradanja. Ona majčinski osjeća dramu borbe dobra i zla, svjetla i tame. Ona je početak boljeg svijeta kojeg želimo graditi s njenim Sinom Isusom Kristom“ poručio je nadbiskup, dodavši da Marijini štovatelji s posebnim veseljem slave Gospine dane i rado hodočaste u njena svetišta, jer je ona duša i srce Crkve.
„Djela apostolska izvješćuju kako je prva zajednica bila ‘jedno srce i jedna duša’, da su svi bili jednodušno ustrajni u molitvi s Marijom, majkom Isusovom. Marija s Crkvom moli, ali moli i za potrebe Crkve. Moli svjetlo apostolskim nasljednicima, snagu onima koji za vjeru trpe, postojanost onima koji u vjeri kolebaju, hrabrost i ustrajnost svećenicima, braći njenog Sina“ rekao je mons. Puljić, dodavši da je Marija, roditeljka Života, rođenjem Isusa Krista uništila carstvo smrti i ljudima donijela novi život. Zato je i prikladno da joj je posvećen mjesec svibanj kao vrijeme kad se priroda budi na novi život.
Nadbiskup je istaknuo da Marija nije izmišljena utjeha, nego stvarno darovana nada. „U nju su položena nebeska obećanja i ostvarene Božje nakane. Ona je zvijezda naše povijesti i ufanje naše budućnosti. Naša prošlost je povezana s njom, o čemu svjedoče brojni spomenici, tekstovi, glazba i molitva“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da takve oaze duhovnosti, i kad su suzama oblivene, ozdravljaju dušu čovjeka, donose okrepu i blagoslov.
Kao narod ubrajamo se među one koji osobito štuju Mariju te je nadbiskup podsjetio da su od prvih dana primanja kršćanstva naši vladari, duhovni pastiri i puk podizali nebeskoj Majci veličanstvene crkve i katedrale, gradili svetišta, kapele i oltare. „Na vjetrometini sukoba, različitih kušnji i ratova, s njom smo uspijevali prebroditi povijesne krize. U našim obiteljima prebirala se krunica, molilo se i hodočastilo u Gospina svetišta. Bog je na početku povijesti najavio lik Žene pobjednice i u njene ruke stavio nadu ljudi“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je Marija kao orijentir kroz stoljeća bdjela nad Isusovom zajednicom, Crkvom.
Crkva je započela svoj ovozemni hod s Marijom na Duhove u dvorani Posljednje večere, s njom će i završiti svoj hodočasnički put prema eshatonu, jer je Marija uz Isusa u središtu Crkve. Nadbiskup je podsjetio i na apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. koje je objavio prije četrnaest godina, 16. listopada 2002. g. Njime je proglasio 2002./2003. Godinom krunice i predložio da se uz radosna, žalosna i slavna otajstva, uvedu i otajstva svjetla: krštenje na Jordanu, svadba u Kani Galilejskoj, navještenje Božjeg kraljevstva, preobraženje i euharistija u kojoj se Krist dariva.
„Papa je pozvao vjernike da moljenjem krunice razmatraju Kristovo lice i poželio da im na tom putu učiteljicom bude njegova Presveta Majka“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da je i u Sikstinskoj kapeli, u sredini Posljednjeg suda, paralelno s Gospinim obrisima s desne strane Otkupitelja koji sudi svijetu, detalj čovjeka koji u ispruženoj lijevoj ruci čvrsto drži krunicu te je pruža muškarcu i ženi kako bi im pomogao popeti se u raj. To je Michelangelo naslikao tridesetak godina prije nego je papa Pio V. ustanovio liturgijski spomen BDM od Pobjede kao uspomenu na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima kod Lepanta 7. listopada 1571. g. Pučka pobožnost pripisala je tu pobjedu zagovoru Marije koju se zazivalo molitvom krunice.
„U blagdan svetog Ružarija uklapa se i vrijeme naše molitve iz Domovinskog rata kad su naši branitelji, goloruki i s krunicom oko vrata ustali u obranu slobode i narodnog identiteta. Dogodilo se čudo slobode zahvaljujući moćnom zagovoru Presvete Djevice, kako je rekao kardinal Franjo Kuharić. Krunica je bila draga molitva naših roditelja, svetaca i blaženika. Ona je postala simbolom obrane naših ognjišta i svetišta. Nju je stoljećima poticalo i preporučivalo crkveno učiteljstvo, a po svojoj jednostavnosti uklapa se u duhovni hod kršćanstva“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši na misao sv. Ivana Pavla II.: premda je krunica marijanski intonirana, ona je molitva kristološkog srca i sažetak evanđelja gdje Isusovo lice promatramo Marijinim očima.
Ines Grbić
Foto: Gjon Serreqi