POHOD ZADARSKOG NADBISKUPA ŽELIMIRA PULJIĆA OTOKU RAVI

14137979_10154489858884700_2933936773799754707_oZadarski nadbiskup Želimir Puljić pohodio je u nedjelju 21. kolovoza župu Uznesenja BDM na otoku Ravi gdje je u župnoj crkvi Vele Gospe, jednoj od najstarijih crkava posvećenih Marijinom uznesenju u Zadarskoj nadbiskupiji, predvodio svečano misno slavlje. Kršćani su znak i sredstvo Božje dobrote u svijetu bila je tema propovijedi u kojoj je nadbiskup u osvrtu na prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije, koje govori o vremenu obnove nakon povratka Židova iz babilonskog sužanjstva, rekao da Bog po Izaiji poručuje da će obnoviti svoj savez kao znak prisutnosti za sve narode. „U evanđelju Isus kritizira vjerske predstojnike što postavljaju ljudske granice Božjem djelovanju, raspravljajući koliko se ljudi može spasiti. Ne žele prihvatiti znak Božje dobrote prema drugim narodima, kako ih Isus poučava. Zbog toga im govori o kazni koja ih čeka i najavljuje Crkvu u koju će doći različiti narodi“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da Izaijin tekst obrazlaže Jahvinu nakanu da se i poganima objavi Slava Božja, jer Bog je Stvoritelj svih naroda, želi sabrati sve puke i jezike. „Univerzalizmom tog teksta Jahve traži da se članovi njegovog Izabranog naroda prema poganima tako vladaju da ovi počnu dolaziti na liturgijsko slavlje u Jeruzalem, skupa sa Židovima, kako bi tako doživjeli Božju prisutnost u narodu, hramu i bogoslužju“ rekao je nadbiskup Puljić.

14107687_10154489857214700_735393019545489774_oPoruku tog navještaja aktualizirao je spominjući događaj prije sedam godina, kad je papa u miru Benedikt XVI. u dvorani Clementini 21. prosinca 2009., uz božićnu čestitku, govorio o inicijativi „koja, nažalost, nije imala osobitog medijskog odjeka. Što više godine prolaze, sve se više osjeća potreba toga što je dalekovidni papa Ratzinger tada zborio“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da je tadašnji papa Benedikt XVI. rekao: „Dolaze mi na pamet Isusove riječi kada u hramu citira Izaiju proroka pa kaže ‘Nije li pisano: dom će se moj zvati dom molitve za sve narode’ (Mk 11, 17). Mislio je na prostor ‘predvorja narodâ’ koji je bio predviđen za pogane koji su se htjeli moliti Bogu, a nisu mogli sudjelovati u bogoslužju u hramu. Osiguranjem tog molitvenog prostora za druge, mislilo se na one koji poznaju Boga iz daleka, koji nisu zadovoljni sa svojim mitovima i obredima, pa žele susresti čisto i veliko božanstvo, nepoznatog Boga, kojem su se mogli obratiti i uspostaviti neki odnos, iako ih je još uvijek obuhvaćala tama“.

13698124_10154489859434700_95139865456738885_oPapa Ratzinger rekao je tada da smatra „kako bi i Crkva morala otvoriti neku vrstu ‘predvorja naroda’ gdje bi se ljudi mogli povezati s Bogom prije nego nađu pristup njegovom otajstvu. Valja stoga posebice razgovarati s onima kojima je religija tuđa, a Bog nepoznat. Smatram također važnim, nastavlja Benedikt XVI., da agnostici i ateisti nama vjernicima budu na osobiti način u srcu i mislima. Istina, kada čuju da govorimo o novoj evangelizaciji oni se prepadnu, jer ne žele biti objektom naše misije, niti se odreći slobode svog mišljenja i htjenja. Ali, pitanje o Bogu tiče se i njih, pa nam ne smije biti svejedno kada to bitno pitanje stave u stranu, usprkos nostalgije za Bogom koja se krije u svakom čovjeku“ istaknuo je mons. Puljić Ratzingerove riječi.

14138108_10154489860629700_4955944786045832886_oNadbiskup je naglasio da je potrebu takvih predvorja i susreta kao izlaženje na periferije obrazložio papa Franjo u svojoj pobudnici Radost evanđelja, gdje kaže da je Crkva suputnica onima koji Boga traže, a njena evangelizacija odvija se putevima dijaloga na tri razine: s državom, s društvom po kulturi i znanosti te s onima koji ne pripadaju Katoličkoj Crkvi. “Zbog toga je naše poslanje ljubiti Isusa i njegov narod te svijetu pružati razloge nade. Ne kao neprijatelji koji prstom upiru i osuđuju, nego kao Božji ljudi koji se ne umaraju činiti dobro. Opečaćeni tim poslanjem mi prosvjetljujemo, blagoslivljamo, tješimo, liječimo i oslobađamo” iznio je nadbiskup misli pape Franje. Pročitao je tekst iz 4. st. iz Poslanice Diognetu, u kojem stoji da ‘kršćane ubijaju, a oni oživljavaju. Siromasi su, a obogaćuju mnoge. Ružno o njima zbore, a onda svjedoče o njihovoj pravednosti. Vrijeđaju ih, a oni blagoslivljaju. Što je duša u tijelu, to su kršćani u svijetu. Svakim danom ih je sve više, iako su izvrgnuti silnim mukama. Bog ih je postavio na takav položaj s kojega im nije dopušteno pobjeći’. Jer čuli su, shvatili i prihvatili Jahvin poziv po proroku Izaiji, ‘Dolazim sabrati sve puke i jezike, kako bi svi došli i vidjeli Slavu Gospodnju’, zaključio je nadbiskup Puljić.

14047385_10154489857434700_8085656933640251586_oNakon mise, nadbiskup je sudjelovao u Veloj Ravi na predstavljanju knjige ‘Riznica glagoljaške kulture i hrvatske pismenosti otoka Rave’, izdanje biblioteke Monumenta glagolitica Archidiocesis Iadertinae koju objavljuju Stalna izložba crkvene umjetnosti i Sveučilište u Zadru, nakon čega je priređen obilazak i Male Rave. Mala Rava i Vela Rava su dva dijela jednog otočnog naselja, Rava. Rava je jedan od najmanjih naseljenih hrvatskih otoka, smješten između otoka Iža i Dugog otoka. Ravska župa je bogata riznicom glagoljaške baštine, a pisani dokumenti društveno – gospodarski razvoj na tom otoku prate od 13. st.

Ines Grbić