Proslava 500. obljetnice ukazanja Gospe od Zečeva pod motom ‘Evo ti Majke’ u Ninu, središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije i jednom od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, u ponedjeljak 2. svibnja od prve mise u šest sati ujutro okuplja tisuće hodočasnika iz cijele nadbiskupije koji zahvalom, molitvama i zavjetom dolaze počastiti Majku Božju. Od četiri prijepodnevne mise, središnje koncelebrirano slavlje u ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma i procesiju kroz mjesto s čudotvornim Gospinim kipom predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu s trideset svećenika. U ninskom svetištu je izmoljena i molitva na nakanu Svetog Oca da vjernici zadobiju potpuni oprost uz ispovijed i pričest.
Već i u pojavi sunca i vedrog neba koje je ujutro osvanulo u Ninu, nasuprot meteoroloških prognoza da će biti kiša, Ninjani i svi hodočasnici zahvalno prepoznaju Gospin znak koja je to darovala jubilarnoj svetkovini svoje polutisućljetne prisutnosti u Ninu. Ističući kako je za uništenje neke zajednice i njene povijesti dovoljno razoriti njenu prošlost, mons. Puljić je rekao kako su „ovakve godišnjice izvrsna prigoda razumjeti odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je ići i stići. Prigoda su prelistati arhive i vremenski portretirati pojedinosti po kojima prepoznajemo kraj, narod i kulturu“. I sv. Ivan Pavao II. je poručivao neka se ne zaboravlja prošlost, jer čovjek bez prošlosti i pamćenja riskira ostati i bez budućnosti. Pamćenje je sastavni dio identiteta čovjeka obitelji, župe, društvene zajednice i naroda, istaknuo je nadbiskup, dodavši da su hodočasnici došli Gospi od Zečeva, koja u Ninu već pet stoljeća okuplja vjerni puk koji je toliko puta osjetio njenu blizinu i zaštitu. „Gospinim zagovorom dogodilo se toliko pozitivnih i dobrih stvari koje je ljudski teško razumjeti. Zbili su se i u nedavnoj prošlosti, čemu smo i mi svjedoci. Kako rastumačiti stvaranje slobodne države koju nisu htjela Europa, Amerika ni Ujedinjeni narodi? Kako protumačiti činjenicu da smo, ne samo obranili svoja ognjišta nego i preživjeli razaranja i strategiju spaljene zemlje“ upitao je nadbiskup, istaknuvši da je blagdan Gospe od Zečeva prigoda zahvaliti Mariji za tu brigu, ljubav i zaštitu. „To je zasluga Marije koju nam je u zadnjim trenucima svog ovozemnog života Isus ostavio kao majku, kad je apostolu Ivanu rekao „Evo ti majke“. Kao dobra zagovornica ona nas je i danas okupila na gozbu Riječi i euharistije svoga Sina. To je činila kroz duga stoljeća jučer, to čini i danas, to će kao brižna majka činiti do konca vjekova“ istaknuo je mons. Puljić.
„Blagdan Gospe od Zečeva prigoda je zahvaliti Mariji za brojne događaje iz hrvatske prošlosti koji su memorija našeg kolektivnog pamćenja. Spomenimo neke čudesne zahvate: Gospu od Zečeva u obrani Nina i Zadra (1500.), Gospu Badijsku koja je očuvala Korčulu od propasti (1571.), Gospa od Škrpjela je zaštitila Perast (1654.), Gospa Sinjska je spasila Sinj (1715.) i Gospu Snježnu u obrani Petrovaradina (1715.). To su događaji iz 16. i 17. st. u obrani od Turaka“ rekao je nadbiskup, dodavši da tome treba pribrojiti čudesne događaje tijekom Domovinskog rata. Uz Marijinu pomoć dogodili su se od Dubrovnika, Šibenika, Škabrnje i Zadra, preko Gospića, Karlovca i Vinkovaca do Voćina, Aljmaša i Vukovara. „Pripisujemo ih Marijinom zagovoru jer branitelji su joj vjerovali, nosili oko vrata krunicu i molili. Vrhunac čudesnog zahvata zbio se na blagdan Gospe Sniježne 1995. g. kad je oslobođen i kraljevski grad Knin. Hrvatske su institucije smatrale taj događaj tako značajnim da su dan Gospe Snježne proglasili nacionalnim blagdanom i Danom zahvalnosti“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da je hrvatski narod sve svoje povijesne krize i kušnje, prijetnje i zastrašivanja uspijevao prebroditi uz pomoć Marije koju zovemo našom kraljicom i zagovornicom. „Dok smo prebirali zrnca krunice i hodočastili u njena svetišta, ona je vršila ulogu obrane i pomoćnice. Bila je i ostala stoljećima naše utočište, utjeha, pomoć i obrana. Stoga se u sabranosti, molitvi i šutnji svetišta lijepo i dobro osjećajmo u njenom društvu. Zahvalni za svjetlo dobrote koje nam je preko Marije zasjalo, rado joj palimo svijeće, nosimo i častimo njezine medalje, slike i škapulare. Njoj u čast činimo zavjete i zidamo crkve i oltare. To su naši prepoznatljivi putokazi i orijentiri po kojima nas prepoznaju i drugi diljem Europe i svijeta. Mi smo, ne samo narod sv. Petra, nego i Marijin narod“ poručio je mons. Puljić.
Podsjetio je i na Hrvatsko proljeće 1971. g., ugušeno progonom i zatvaranjem hrvatskih studenata i intelektualaca, kad je bila zašutjela slobodna riječ. „Crkva se tada pribrala te pune četiri godine prikupljala snagu. A onda je počela govoriti provjerenim načinom: hodočašćima Gospi diljem domovine. Prvo veliko narodno hodočašće održano je u našem prasvetištu Solinu 1976. g. Tu je započela velika devetnica hrvatskog puka. Crkva je shvatila kako je hitno sve učiniti da mladi otkriju i prepoznaju korijene kršćanske baštine i narodnog stabla. Odabrane su teme i određeno vrijeme tog hodočasničkog hoda od Solina, preko Nina i Knina do nacionalnog euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici gdje se okupilo preko pola milijuna ljudi“ rekao je mons. Puljić. Naglasio je da je to bilo „mirotvorno događanje naroda koji nije tražio oružje nego krunicu u kojoj su prepoznali snagu i konačno osvojili slobodu. Mariju se ovdje štuje i doživljava kao mati koja nas pazi, štiti i čuva i u koju ljudi imaju neograničeno povjerenje i pouzdanje“ rekao je zadarski nadbiskup, moleći Mariju da trajno ostane s nama jer je bila i ostala stijeg naših pobjeda i poticaj naših obnova.
Zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva je spomen na Gospina ukazanja pastirici Jeleni Grubišić 1516. g. na otočiću Zečevu pokraj Nina. Tada je Marija pozvala na post i molitvu a Nin je obranjen u zaštiti od turskog osvajanja. Tadašnji ninski biskup Juraj Divnić 1517. g. službeno je utemeljio blagdan Prikazanja Gospe od Zečeva i priznao autentičnost ukazanja. Čudesna ozdravljenja duše i tijela u pet stoljeća Marijina štovanja u Ninu zadobilo je mnoštvo vjernika koji se utječu zagovoru Gospe od Zečeva.
Ines Grbić