Svečanu Večernju uoči svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u četvrtak 14. siječnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Tragom navještaja riječi apostola Pavla, koji je u zanosu i zaljubljenosti u Isusa Krista rekao, ‘Tko će nas rastaviti od njegove ljubavi’, mons. Puljić je u homiliji istaknuo kako su ta ljubav i zaljubljenost u Krista bili snaga i sv. Stošiji da, idući na lomaču, pjeva u zanosu Bogu, zahvaljujući što je tako mogla Bogu darovati svoj život. „U Godini milosrđa osobito su upadljiva Stošijina velika djela ljubavi prema utamničenima i svima koji su oskudijevali. Kad su joj predbacili da pomaže utamničene kršćane, odgovorila je ‘Jest, pazila sam ih kao zjenicu oka. Ako bi koga uhvatila malodušnost, hrabrila sam ga. Ako je tko bio tužan, tješila sam ga. Cjelivala sam noge nevoljnima kako izmoreni i iscrpljeni ne bi klonuli’. Poput svog voljenog Učitelja, znala je kako nam je ići zemljom čineći dobro“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je milosrđe izraz najuzvišenije ljubavi prema bližnjemu. “Zahvalni Bogu što u Stošiji imamo divan uzor, divnu zaštitnicu i izvrstan primjer, odajemo joj počast i molimo neka i nama bude poticaj u Godini milosrđa, kako ostvariti program i planove koje je papa Franjo predvidio“ rekao je nadbiskup Puljić.
Ovogodišnja Stošijina svetkovina povezana je na osobit način s duhom mučeništva bl. Alojzija Stepinca. U Večernjoj je sudjelovao i postulator Stepinčeve kauze, mons. dr. Juraj Batelja, kojeg je nadbiskup Puljić imenovao začasnim kanonikom Stolnog kaptola sv. Stošije. Nadbiskup je zahvalio mons. Batelji za sve što je učinio i što čini za Stepinčevu kauzu. Dr. Batelja je Zadarskoj nadbiskupiji darovao pet svezaka s više tisuća stranica Stepinčevog životopisa i dokumenata o njegovom životu i djelovanju, temeljem kojih je sv. Ivan Pavao II. donio dekret o proglašenju Stepinca blaženim. Crveni ukoričeni svesci s latinskim tekstom, na čijoj naslovnoj korici piše ‘Zagrebien, Beatificationis et Canonizationis, Servi Dei, Aloysii Stepinac, Positio Super Martyrio’ bili su izloženi na lijevoj strani u prezbiteriju katedrale, a na desno je bio postavljen relikvijar Stošijinog poprsja.
Prigodnim riječima puku u katedrali obratio se i dr. Batelja. Zahvalio je na imenovanju počasnim kanonikom i svima koji mole da Stepinac bude proglašen svetim. „Sv. Stošija nas potiče na ljubav prema bližnjima jer se nadvila nad siromahe i rubne, čuvajući ih kao zjenicu Božjeg oka. Prisjetio sam se Stepinčeve propovijedi u zagrebačkoj katedrali i pred katedralom, kad je u vrijeme progona Srba, Židova, Poljaka, Slovenaca, Hrvata i svih koji su bili nepoćudni diktatorima, govorio: ‘Tko dira čovjeka, tko ubije čovjeka, dira zjenicu Božjeg oka’“ rekao je mons. Batelja, dodavši da mučenici imaju silnu poveznicu u Isusu Kristu. „Sveta Stošija je spaljena na lomači. Uništeno je Stepinčevo tijelo, ali je i njegovo srce spaljeno u malenom krematoriju UDBA-ine poliklinike u Zagrebu. Oni koji svjedoče da je Isus Bog, imaju prilike cijeli život posvjedočiti i za njega život ugraditi. Zato mi je drago da mogu biti svjedokom takve ljubavi prema Isusu svih vas“ rekao je mons. Batelja, poručivši vjernicima: „Da ne biste bili u zabludi, zavedeni, malaksali pred napadima na bl. Alojzija, želio bih reći – tko njega napada, napada našu samostojnost i našu hrvatsku svijest.
Kao promicatelj postupka za Stepinčevu kanonizaciju, odgovorno svjedočim i tvrdim, ništa nije preskočeno, osobito ne njegov krepostan život za vrijeme Drugog svjetskog rata. U potvrdu toga darujem Zadarskoj nadbiskupiji pet svezaka njegovog životopisa i dokumenata o proglašenju blaženim“. Mons. Batelja je podsjetio na Stepinčevu povezanost sa Zadrom. „Stepinac je molio za sudbinu rješenja zadarskog pitanja u crkvi sv. Stošije u Biogradu n/m 1938. g.; ne u Zadru, jer su Talijani okupirali grad i katedralu. Onda je brodom otišao na Olib na grob zadarskog nadbiskupa Vinka Pulišića i molio da Gospod providi slobodu Crkvi i narodu na ovom prostoru“ rekao je mons. Batelja. Podsjetio je i kako su 1987. g. zadarski nadbiskup Marijan Oblak i tadašnji rektor zadarskog sjemeništa Ivan Prenđa došli u Zagreb zamoliti slugu božjeg kardinala Franju Kuharića da neko vrijeme Batelju dodijeli na službu u Zadar. „Pozvao me kardinal Kuharić koji je zadarsku mjesnu Crkvu silno volio i rekao: ‘Idi, ta je Crkva teško ranjena. A ranjenome smo uvijek dužni pomoći. Daj im sve svoje snage’. Radostan sam i veliko je moje životno i svećeničko iskustvo što sam, nošen vašom vjerom i molitvom, bio svjedokom pridizanja svećeničkih zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji, ali i vjerničkog života na ovom prostoru. Zahvalan za sve, čestitam svetkovinu sv. Stošije“ zaključio je svoj govor mons. Batelja.
Na kraju Večernje, mons. Puljić je uručio zahvalne plakete zaslužnim vjernicima za očitovane znakove služenja u Crkvi i hrabro svjedočenje prema potrebnima pomoći. To su: Milan Mavra, Rava, Gordana Šopić, Zaton, Ante Ivić, postuhmno, član Središnjeg crkvenog gradskog zbora, Zadar, Joska Špoljarević, sv. Šimun, Zadar, Perica Gordana Paladina i Stjepan Sabljar, Kolan, Vjeka Švorinić i Grozdana Šimičević, Sv. Stošija, Zadar, Antonija Marcelić, Sv. Josip, Zadar, Grgo Baraba, Belafuža, Zadar, Josip Kršulović, za višegodišnji angažman u području vjere i kulture, Belafuža, Zadar, Stjepan Dubinko, Puntamika, Zadar, Sonja Matunić, caritas, Zadar, Đenka Mičić, Dračevac Zadarski, Ivanka Valentić, Pag te Danica i Marijan Švorinić, Sestrunj.
Zahvalnu plaketu primila su i tri crkvena zbora za višegodišnji angažman na liturgijskim slavljima: Središnji crkveni gradski zbor s orguljašem i zborovođom, Zadar, Katedralni zbor sv. Stošije, Zadar i Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija, Kistanje. „Želimo time izraziti osobito zahvalu pjevačima diljem nadbiskupije za njihovo aktivno animiranje svetog bogoslužja koji svojim glasovima uveličavaju sjaj liturgije. I Stošija je pjevala na lomači za vrijeme svoga mučeništva“ rekao je mons. Puljić.
U Svečanoj Večernjoj sudjelovao je i mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup. Nadbiskup Puljić je pohvalio njegovu želju za sudjelovanjem, rekavši da je taj dan mons. Hranić bio na susretu s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović za njenog boravka u Slavoniji te je mons. Hranić učinio sve da dođe i na Večernju u katedralu. Uz ostale svećenike, u slavlju su sudjelovali i novoustoličeni članovi Stolnog kaptola sv. Stošije s prepozitom mons. Josipom Lenkićem, generalnim vikarom Zadarske nadbiskupije. Mons. Puljić je osobito pozdravio najstarijeg člana zadarskog svećenstva, kanonika mons. Janka Segarića koji je napunio 93 godine života.
Svečanom Večernjom je završena devetodnevna duhovna priprema za proslavu sv. Stošije. U katedralu su hodočastile župe iz trinaest dekanata Zadarske nadbiskupije. U Godini milosrđa propovijedi su na misnim slavljima tematski bile u duhu milosrđa kao lica Crkve koje je sv. Stošija u cijelosti oživotvorila i posvjedočila do mučeničke vjernosti Kristu. Nadbiskup Puljić je odredio sljedeće teme: dekanati Zadar Istok i Zadar Zapad u četvrtak 7. siječnja – Jubileji u Starom zavjetu; petak 8. siječnja, ‘Vrata milosrđa – obred otvaranja’, dekanati Biograd i Pašman; subota 9. siječnja, misa u katedrali u 11 sati, ‘Milosrđe – put za istinsko lice Crkve’, Dugootočki, Silbanski i Ugljanski dekanati; ponedjeljak 11. siječnja, ‘Godina milosrđa i život naših zajednica’, dekanati Benkovac i Zemunik; utorak 12. siječnja, ‘Prispodoba o milosrdnom ocu’, dekanati Novigrad i Ražanac i srijeda 13. siječnja, ‘Korizma i sakrament pomirenja, Oprosti’, dekanati Nin i Pag.
Mons. Puljić je i potaknuo da se vjernicima koji hodočaste u katedralu u Godini milosrđa protumači mogućnost dobivanja oprosta toga dana, kao i uvjeti za oprost koji poništava kazne od grijeha, a vezan je uz ispovijed i pričest i molitvu na nakanu Svetog Oca.
Ines Grbić