Blagdan sv. Nikole proslavljen je u istoimenoj župi u Kistanjama u nedjelju 6. prosinca koncelebriranim slavljem koje je u župnoj crkvi sv. Nikole predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Ovogodišnja svečanost je osobito svečana zbog relikvijara sv. Nikole kojeg je za vrijeme mise koja je okupila brojni puk i sedmoricu svećenika blagoslovio mons. Puljić.
Proslavi blagdana prethodila je devetodnevna duhovna priprava i trodnevnica koju je predvodio dr. don Petar Palić, generalni vikar Dubrovačke biskupije. Upravo iz Dubrovnika u kojem je mons. Puljić kao biskup proveo dva desetljeća i gdje djeluje vikar Palić, porijeklom Janjevac, poput Abrahama koji je otputovao na istok od Betela, Janjevci su krenuli prema istoku i zaustavili se u Janjevu, podsjetio je mons. Puljić u propovijedi.
„Podno opjevanog Glama brijega podigli su obiteljska naselja. U sredini su podignuli hram i posvetili ga zaštitniku svih putnika, sv. Nikoli biskupu. Od početaka života i rada u Janjevu povjerili su mu sve svoje, sa žarkom molitvom da ih prati i zagovara kod Oca i blagoslovi njihov rad“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši: preci Janjevaca su znali da je bez blagoslova i nebeske zaštite obiteljsko stablo bez korijena i neće imati roda ni ploda.
„Stoga su s koljena na koljeno prenosili vjeru u Boga i njegove miljenike svece. Odgajali su djecu u ljubavi prema Crkvi i svojim narodnim korjenima, sa živom sviješću kako po krštenju pripadaju Božjoj obitelji koju je utemeljio Krist, a po rođenju narodu i kraju iz kojeg potekoše Gundulić, Držić i tolika poznata imena“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je temelj svega ljubav prema Bogu, Crkvi, djeci i obitelji.
„Janjevačke majke su to dobro znale pa su uvijek bile otvorene životu i s radošću prihvaćale djecu kao osobiti Božji dar i blagoslov. One su djeci bile prvi učitelji u vjeri i kulturi te su s mužem podržavali obiteljsku molitvu koja ih je činila pažljivima za potrebe drugih, staraca i bolesnika. Zato su bili kadri i u teškim povijesnim mijenama, kad su pod raznim pritiscima napuštali rodno mjesto, ostati i nakon sedam stoljeća vjerni onomu što su primili“ rekao je nadbiskup, dodavši da sv. Nikola i sada okuplja svoje vjerne štovatelje od Janjeva, diljem Lijepe naše i svijeta gdje Janjevci žive.
Tragom navještaja koji spominje poziv Ivana Krstitelja da se pripravi put dugoočekivanom Mesiji i poravni mu staze kako bi se pripremilo za susret s njim, nadbiskup je rekao da su te ceste srca ljudi za koje Gospodin želi da budu ravni putovi otvoreni nje¬govoj riječi. „Kad kaže da se doline ispune a brežuljci slegnu, ne misli na rupe po cesta¬ma i doline u brdima, nego na naše površno shvaćanje i prazne duše koje valja ispuniti djelima dobrote i ljubavi. Brežuljci nisu kamenja nego naši grijesi koji nas truju i ne dopuštaju Bogu da nam pris¬tupi. Grijesi su bodljikava žica koja nas razdvaja od Bogu pa je treba otkloniti kako bi nam došao Božić. Bez Gospodina u srcu nema Božića u domu. Tada ćemo kao pojedinci i zajednica doživjeti da nam je došlo spasenje Boga“ rekao je mons. Puljić.
U svjetlu izvanjskog blještavila ususret Božiću, nadbiskup je podsjetio na izraženu bojazan pape Franje da je to ‘obična šarada’. „Ta riječ francuskog porijekla znači zbivanje puno privida. Uz potrebu da se i na izvanjski način, vidljivo i svečano proslavi Isusov rođendan, Crkva ne želi da Božić bude mrtvi spomendan Isusova rođenja, nego živi susret s njim. On se zbiva u sakramentu ispovijedi kad nam briše i oprašta grijehe. Taj susret se događa i na oltaru gdje nas hrani kruhom besmrtnosti. Živi susret s njim odvija se u crkvi kad slušamo njegove riječi i upijamo njegove savjete, u domovima kad se okupljamo u ljubavi i molitvi“ rekao je mons. Puljić.
U misi su sudjelovali i saborska zastupnica Josipa Rimac, šibensko-kninski župan Goran Pauk, arhimandrit o. Nikodim, iguman manastira Krke te o. Đorđe i o. Bojan, parohi koji djeluju u Kistanjama. Pjevao je župni zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Blaženke Delonge, u orguljaškoj pratnji Vinka Tomić, angažiranog župljanina koji je inače vjeroučitelj u OŠ u Kninu.
Župnik Kistanja mons. Nikola Dučkić zahvalio je svima koji su obogatili tu svečanost. Uz njega, među svećenicima suslaviteljima bila su još trojica Janjevaca. Mons. Dučkić je podsjetio kako su u Janjevu vjernici imali relikvijar sv. Nikole koji se puku daje na čašćenje ljubljenjem 9. svibnja i 6. prosinca. Imati relikvijar u novom mjestu njihova življenja Janjevcima puno znači. Ideja se rodila za njihova hodočašća sv. Nikoli u Bari 2012. g., kad im je rečeno da tu želju treba izraziti zadarski nadbiskup. Na molbu župnika Dučkića 2014. g. zadarskom nadbiskupu da zamoli svetište sv. Nikole u Bariju relikviju tog sveca, nadbiskup Puljić pismeno se obratio mons. Francescu Cacucciju, metropoliti Barija i papinskom delegatu za baziliku sv. Nikole koja čuva relikvije sv. Nikole.
Prema odluci Svete Stolice, nije moguće uzeti niti minimalne dijelove svečevih kostiju, devetsto godina nije učinjena iznimka od tog pravila. Iznimno i u posebnim slučajevima, za osobito važna svetišta Sv. Nikole poklanja se Manna (Myron) sv. Nikole, što je učinjeno u slučaju Kistanja gdje se sv. Nikola jako časti. Nadbiskup Barija poslao je mons. Puljiću posudu-ampulu koja sadrži Mannu Sv. Nikole. To je svijetla tečnost koja godišnje čudotvorno prokapljuje iz svečevih kostiju, što se onda skupi i udjeljuje kao relikvija. Dragocjena posuda za Kistanje koja se nalazi u relikvijaru popraćena je atestom priora Bazilike o. Lorenza Lorussoa o autentičnosti Manne.
Relikvijar je izradio kistanjski župljanin Tomislav Antić, s ocem i bratom. Antić je izradio nacrt relikvijara koji je u obliku mitre, s motivima biskupskog štapa i knjige s tri kugle. To simbolizira dar koji je sv. Nikola dao svom siromašnom susjedu čije su se tri kćeri htjele odati prostituciji, no sv. Nikola je ocu davao novac da ga može dati u miraz kako bi udao kćeri, čime je onemogućio njihov grešni život.
Nadbiskup Puljić je sudjelovao i u popodnevnoj svečanosti u crkvi u Kistanjama kad su mladi iz Kistanja, članovi svoje župne zajednice Marijanska vinkovska mladež, podijelili darove 150 djece. Ove su godine djecu Kistanja darovali trgovina DM i fra Smiljan Berišić, janjevački svećenik koji djeluje među Hrvatima u Australiji.
Mons. Dučkić vodi zajednicu od 243 obitelji, to je 1250 ljudi. Unatoč teškoj materijalnoj situaciji Janjevaca u Kistanjama, 80 % njih živi od socijalne pomoći, vjerni Bogu oni ustraju u otvorenosti životu te je i na blagdan sv. Nikole nakon darivanja djece, mons. Dučkić u župnoj crkvi krstio dvoje novorođene djece.
Ines Grbić
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixell
