USUSRET REDOVNOJ SINODI O OBITELJI: MONS. ŽELIMIR PULJIĆ O ZASJEDANJU PREDSJEDNIKA BK SREDNJOISTOČNE EUROPE U BRATISLAVI

Puljić, f‘Suvremena kultura i pastoral obitelji’ tema je zasjedanja predsjednika biskupskih konferencija Srednjoistočne Europe koje je 11. i 12. svibnja, na inicijativu kardinala Petera Erdoa, predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija, održano u pastoralnom centru ‘Salvator’ u Bratislavi. Na susretu je sudjelovao i predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, i još osam predsjednika biskupskih konferencija srednjoistočne Europe: Slovačke, Bjelorusije, Češke, Mađarske, Litve, Poljske, Ukrajine i Hrvatske. Zasjedanje je održano ususret održavanju redovne sinode o obitelji u listopadu u Rimu kao razmjena iskustava, teškoća, vizija i prijedloga za sinodsku raspravu o obitelji. Po povratku iz Bratislave, mons. Puljić iznio je sadržaj tog susreta. Napominje kako je Tajništvo Sinode uputilo svim biskupskim konferencijama zaključke s Izvanredne sinode o obitelji kao radni materijal o kome se sve BK trebaju očitovati, te odgovoriti na još 46 pitanja. U tom smislu, o temi obitelji već su raspravljale biskupske konferencije koje obuhvaćaju zemlje sjeverne Europe i jugoistočne Europe.

U Bratislavi su bile tri tematske cjeline. Prva, svima zajednička, jest da novi vidovi obitelji u postmoderni nameću norme koje nisu u skladu s tradicionalnim pogledom na obitelj koji se dovodi u pitanje. Druga tema je stanje srednjoeuropskih zemalja u ujedinjenoj Europi dvadeset i pet godina od pada komunizma. Te zemlje su proživjele pola stoljeća komunističke diktature i još se osjećaju posljedice komunističke ideologije kako u Hrvatskoj i Litvi, tako i Mađarskoj i Poljskoj. Treća tema je doprinos Crkava u procesu pomirenja u postkomunističkim zemljama. Biskupe je na to potaknulo stanje u Ukrajini, pitaju se što mogu Crkve doprinijeti u toj napetosti, u vidu pomirenja. Sa susreta u Bratislavi biskupi su uputili priopćenje u kojem pozivaju na molitvu za uspjeh sinode sa željom da donese nova nadahnuća za pastoral i obitelji. „Također smo zahvalili obiteljima koje žive i prenose novim generacijama evanđeoske vrednote. Jer svjesni smo, ako se uruše vrednote obitelji, urušava se i društvo. Uspješno, plodnosno društvo počiva na zdravim, plodonosnim obiteljima“ ističe nadbiskup Puljić. U priopćenju je izražena želja da Katolička Crkva postane očinskim domom za sve. „I za one koji ne žive po Božjem planu, ako se žele obratiti, u Crkvi ima mjesta. U vidu Godine milosrđa, istaknuli smo kako je milosrđe usko povezano s istinom o čovjeku i istinom o obitelji koje je Bog objavio o čovjeku i obitelji. U postomoderni se baš ta slika stavlja u pitanje. Ne govori se više o istini o čovjeku, nego svatko ima svoju istinu“ upozorava nadbiskup. U govoru o milosrđu prema obiteljima pojava pape Franje je inspirativna, no takav stav nije započeo s papom Franjom, kaže mons. Puljić. Podsjeća na pobudnicu ‘Obiteljska zajednica’ sv. pape Ivana Pavla II. koju je objavio 1981. g., nakon Sinode o obitelji. U njoj je istaknuo da i obitelji koje su doživjele brodolom nisu otpisane. Kao Božja djeca, i u takvom stanju mogu učiniti puno dobra. „Crkva kao dobra majka i učiteljica puna milosrđa ne otpisuje svoju djecu, ali je zadužena širiti i objavljivati punu istinu koju je Bog objavio. Zauzima se da ljudima pomogne, ali govoreći im pravu i punu istinu“ ističe nadbiskup Puljić.

Istaknut je utjecaj sekularizma, veliki su izazovi zadnjih desetljeća, najviše zbog socijalnih i kulturalnih promjena. „Sve je više djece s jednim roditeljem, puno djece je rođeno izvan crkvenog i civilnog braka, puno ljudi živi zajedno a bez civilno ili crkveno sklopljenog braka. Zabrinjava i da je broj rastavljenih katoličkih obitelji u porastu“ upozorava mons. Puljić. U priopćenju biskupi poručuju da se Crkva, svećenici i pastoralni djelatnici moraju truditi prenijeti punu istinu o čovjeku i obitelji prema Božjoj zamisli. Predlažu da priprava mladih za brak duže traje, a ne samo par susreta neposredno prije sklapanja braka. Važno je u pripravu uključiti što više zauzetih laika, obitelji i pokreta svjedočkog iskustva podrške braku.

U Bratislavi je mons. Puljić izložio referat o temi: ‘Od razlomljenog, ranjenog stanja, prema obnovi’. „Kad se raspravlja o nekoj temi, pa i obitelji, obično izložimo najnegativnije. Treba i to prikazati, reći kakvo je stanje. No, ako se zaustavimo samo na toj analizi, sociološkoj, nedostaje pogled prema gore. Kao što u teologiji govorimo o palom čovjeku, koji je zgriješio, udaljio se, ako bismo ostali samo na tome, to je tamna slika. Čovjek nije samo pao, nego je podignut, otkupljen, spašen Božjom, zaslugom Krista koji se utjelovio. Trebamo pogledati prema obnovi, savršenijem stanju obitelji“  kaže mons. Puljić. Zato je u Bratislavi naglasio kontekste važne za razumijevanje obiteljskog stanja. „Proživljavamo pretjerani individualizam koji nas zahvaća u svim porama i čini siromašnim obiteljske odnose. A baš u obitelji je model i za društvo. Tamo se ne živi jedno kraj drugoga, to nije miroljubiva koegzistencija. I ona je pozitivna, ali nije cilj. Cilj obiteljskog žIvota je proegzistencija, život za drugoga. Majka i otac su sretni da se mogu žrtvovati za muža, djecu, obitelj. Svi žive za nešto, za drugoga. Proegzistencija je ugrožena jer je istaknut individualizam“ upozorio je mons. Puljić. Uz sebičnost, istaknuo je i da je kriza vjere često temelj obiteljskih problema. „Moramo kao svećenici stalno govoriti: ‘Oče i majko, ako želiš uspjeti, moli se Bogu. Živi od sakramenata, slušaj nauk Crkve. U protivnom, izgubit ćeš se’. Moramo pomoći obiteljima da žive s vjerom i od vjere“ istaknuo je nadbiskup. Upitne su vrednote početka i svršetka života. Popularan je izraz ‘u ime prava’. Perverzija pozivanja na prava dovela je u pitanje vrednote. „Kraj života dolazi u pitanje. Smatralo se normalnim da čovjek ide prema starosti, očekuje kraj života, sad se kaže ima pravo to učiniti i ranije, okončati  bolest. Neke nametnute okolnosti dovode u pitanje vrednote koje su do jučer vrijedile, a više ne. U tom kontekstu se odgajaju djeca i žive obitelji“ upozorio je mons. Puljić.

Svi su biskupi istaknuli prisutnost rodne ideologije u svojim zemljama, a sve više obuhvaća odgojne procese i političke zahvate pa se donose zakoni i školski programi. Promiče se ideja da se čovjek rađa s konkretnim obilježjima, ali tijekom rasta postaje muško ili žensko. Navodi se trideset i pet seksualnih identiteta. „Treba biti svjestan u kakvom svijetu obitelji žive. Nepromjenjivost ljudske naravi više ne postoji, danas možeš biti muško, sutra žensko ili nešto treće. Stavlja se u pitanje početni prirodni stav koji je zapisan u narav čovjeka i kako je opisan u Svetom Pismu. Bog je stvorio čovjeka, muško i žensko. Nije stvorio trideset i pet, nego jedan, ljudski identitet, komplementarni, muško i žensko. To trebaju ljudi znati i svi koji poučavaju i odgajaju. Svi su biskupi spomenuli programiranje koje odudara od prirode, zdravog razuma i nauka Crkve“ kaže mons. Puljić. Podsjeća da je ta teorija počela u Pekingu 2005. g. „Sve zemlje su potpisale da će to širiti. Imaju sredstva, svoje promicatelje i to čine. Mislim da je najvažnije da ljudi budu svjesni toga“ rekao je mons. Puljić. U Bratislavi je izvijestio i o događajima u Hrvatskoj na nacionalnoj razini, poput sureta obitelji na Trsatu. Predstavio je pastirsko pismo hrvatskih biskupa ‘Muško i žensko, stvori ih’, govorio je o prijeporima  Crkve u Hrvatskoj oko zdravstvenog odgoja te referendumu na kojem su se laici organizirali u ustavnoj zaštiti braka.

Nadbiskup se osvrnuo i na mnijenje o izvanrednoj sinodi o obitelji. Glavni relator sinode uvede u problematiku, intonira, kaže što on osobno smatra najvažnijim. Drugi biskupi nešto drugo smtraju važnijim pa počinje diskusija. „Mediji su to iskoristili i pisali kako se biskupi ne slažu. Pa to jest sinoda. Sinoda nije da svi sviramo u iste intonacije, nego svatko iznosi svoje i kaže što smatra da je važno. Sinoda je želja da se ide prema zajedničkim zaključcima. Rad Sinode se odvija na tri kolosijeka: okupljeni delegati poslani službeno raspravljati o toj temi u Rimu, drugi je medijski koji percipira kako hoće ili u vidu senzacije. A treći je, smatram, najvažniji, i to je istaknuto u priopćenju iz Bratislave: odvija se u župama i obiteljima. Ta treća dimenzija stvara ozračje koje će biti pozitivno kad bude trebalo prihvatiti dokumente zaključaka biskupa na sinodi i bit će ispravljanje medijske ponude koja nekad odudara od istine koju je Bog ostavio i zadužio Crkvu da bude njen svjedok u svijetu“ kaže mons. Puljić. Potiče pojedince i zajednice da Božjoj zaštiti i Mariji, Majci Crkve, koja je i Majka obitelji, preporuče rad listopadske sinode o obitelji.

Ines Grbić