1. Odmah na prvim stranicama Biblije Marija je zasjala kao obećana zora palim ljudima. Njezino ime sretan je spoj egipatske riječi “myr” što znači “ljubljena” i hebrejske riječi “iam” koja korijenski potječe od riječi “Bog”. Marija = Mirjam značilo bi “od Boga ljubljena”. A to bi odgovaralo onom pozdravu anđela Gabrijela: “Zdravo, milosti puna !” = što znači od Boga ljubljena! Ne treba se onda čuditi što sv. Ivana Damašćanski u zanosnom govoru o Mariji veli da je “ona najveća novost pod suncem”, “čudo nad čudesima”, “na nebo uznesena i zauvijek proslavljena”.
U današnjoj službi čitanja u brevijaru biskup Anzelmo piše: “Djevice, tvojim je blagoslovom blagoslovljena sva priroda.. Nebo, zvijezde, zemlja, rijeka, dani i noći, sve se, Gospođo, raduje jer je po tebi obnovljeno i obdareno neizrecivom milinom.. Zahvaljujući tvojoj milosti, Marijo, vesele se i kliču pravednici i čestitaju svi anđeli. Ženo, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda..”
2. Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama. To je odgovor vjerničkog puka. To je molitva onoj koja je sveta i puna milosti. To je vapaj nas prognanih “sinova Eve”. Ona je, naime, jedina bila izuzeta od ljage istočnog grijeha i nju je anđeo Gabrijel pozdravio riječima “milosti puna”. Ona je jedina sačuvala nevinost i ljepotu zemaljskog raja. Na nju nisu prešle posljedice istočnog grijeha. Zato Mariju sveti pisci i naučitelji Crkve prikazuju i oslikavaju kao “tajanstveni kovčeg” koji se u sveopćem potopu svijeta jedini sačuvao od propasti. Marija je uz Isusa u središtu Crkve i nju se štuje i doživljava kao mati, koja njeguje, pazi, štiti. Otuda i oni brojni naslovi u lauretanskim litanijama: Majko dobrog savjeta, Djevice vjerna i milostivna, vrata nebeska, pomoćnica kršćana, zdravlje bolesnih, utočište grešnika.
Mariju treba ne samo štovati, diviti se njezinom odabranju i njezinoj suradnji u djelu spasenja. Mariju treba i nasljedovati u njezinoj vjeri, molitvi, poniznosti i poslušnosti. Velikim piscima iz patrističkih vremena Marija je bila omiljena tema propovijedi i razmatranja. Sv. Efrem je volio govoriti o dvije žene, dvije Eve pri čemu je isticao da nas je prva Eva svojim neposluhom i svojom nevjerom unesrećila, a druga (Marija) svojim posluhom i svojom vjerom usrećila. Sv. Ivan Damašćanski u zanosnoj propovijedi o Mariji piše: “Zdravo da si ti jedina Majko Božja, veličanstveni i prekrasni urese neba, zemlje i podzemlja; da si zdravo jedina Majko Božja koja si od svakog svjetla svjetlija, i od svake čistoće čistija, od svake plemenitosti plemenitija i od svakog bogatstva bogatija”.
3. Stoga himan na dan Bezgrešne pjeva : “Ti kćeri višnje svjetlosti, Ti diko roda ljudskoga, Tvoj Sin te evo sačuva, od ljage grijeha istočnog… Početak svijeta boljega, golubice ti ponizna, Ti budi blagovjesnica, svem svijetu mira Božjega!” A sveti pisci i naučitelji Crkve prikazuju je i oslikavaju kao “tajanstveni kovčeg” koji se u sveopćem potopu svijeta jedini sačuvao od propasti. I slikaju je kao “bijelu golubicu” koja je letjela iznad blatnih zemaljskih površina te se nije nikada “okaljala” u mulju zemaljskih strasti i požuda. Marija je veličanstvena duga mira koja se pojavila nakon općeg potopa kao jamstvo pomilovanja i izmirenja čovjeka s Bogom. Po Mariji, koju nam je Isus ostavio za majku, ljudi mogu opet postati djecom Božjom.
Ovo je uistinu poseban dan koji je po Mariji postao poveljom o ljudskoj časti i dostojanstvu. Stoga, neka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, koji nam je darovao ovaj blagdan. Zato je sveti Franjo Asiški nazivao Gospu “vrhovnom glavaricom”, a sv. Ivan Marija Vianey je govorio kako ga u njegovu radu i naporu krijepi “Velika Gospođa”, kako je od dragosti nazivao BDM. Sv. Alfons Liguori svaku svoju propovijed završao je pohvalom onoj koja nam je rodila svjetlo i spasenje. Sveti Ivan Pavao II cijeli je svoj pontifikat posvetio njoj: Totus tuus – Sav sam tvoj! Mi pripadamo narodu koji osobito štuje Mariju pa joj se utječu i mladi i stari i z sveg srca pjevaju: Sva si lijepa o Marijo! Ljage istočne nema na Tebi! Ti si slava Jeruzalema! Ti si radost Izraela! Zato, neka je blagoslovljena Marija koja je spremno surađivala u djelu spasenja, pa i nama omogućila zaslugom njezinog Sina postati djecom Božjom. Amen!
Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Zadar, Sjemenište, 8. 12. 2014.