„Mudraci s istoka nude i promiču pedagogiju čovjekove čežnje koja nam pomaže otkrivati radosti života i traženja onoga na koga nas zvijezde upućuju. Ta pedagogija čežnje pomaže ojačati djelotvorna antitijela u nama koja su od velike pomoći u borbi protiv banalizacije duhovnog svijeta u nama i oko nas“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na svetkovinu Bogojavljenja u utorak 6. siječnja, predvodeći svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru. Banalizacija duhovnih vrednota uzima sve više maha, upozorio je nadbiskup, istaknuvši da je čovjek misterij i trajni tražitelj Apsolutnog, za kojim traga nesigurnim koracima. „Iskustvo čežnje nemirnog srca vrlo je značajno. Ono potvrđuje da je čovjek u svojoj dubini religiozno biće. On je poput Božjeg prosjaka koji nosi želju da upozna svjetlo koje obasjava svijet i pobuđuje osjećaj ljepote. Dakle, i u našem vremenu koje je nesklono i neosjetljivo za transcendentalnu dimenziju, moguće je početi hod traganja za smislom života koji pokazuje da vjera nije apsurdna i iracionalna“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da čovjek samo u Bogu pronalazi pravu istinu i blaženstvo. „U sadašnjoj sekulariziranoj kulturi ta misao može zvučati kao provokacija. Mnogi suvremenici kažu da ne osjećaju tu čežnju i da su zbog toga nevjernici ili agnostici. No, do spoznaje Boga ne može se doći polazeći samo od čovjekove čežnje. Dopustimo li toj čežnji da raste i da se ostvaruje, sve više ćemo težiti dobru koje možemo graditi vlastitim snagama i nećemo se dati obeshrabriti zbog napora i prepreka koje stoje na putu prema nebeskoj domovini. Kad se u toj čežnji otvori prozor prema Bogu, to je znak prisutnosti vjere i Božje milosti koja nam daje osjetiti kako smo na tom putovanju braća i suputnici s onima koji vjeruju i s onima koji istražuju, provjeravaju i ispituju“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da svetkovina Bogojavljenja pokazuje kako je sve u pokretu i odgovor je neba tajanstvenoj čežnji čovjeka za Bogom. Mudraci s istoka stižu izdaleka nošeni čežnjom susresti novorođenog kralja, noseći znakovite darove. Smirna čuva tijelo od raspadanja i simbol je preoblikovanja života. Zlato je simbol prosvjetljenja. Tamjan simbolizira miris koji nosi prema nebu naše molitve, spaja nebesko sa zemaljskim. „Otkad je Bog odlučio sići na zemlju i poći ususret ljudima i ljudi su krenuli prema njemu. Pastiri žure u Betlehem pokloniti se djetetu Isusu. Oni bdiju i čuvaju stado od opasnosti i neprilika, stoga su budni i u iščekivanju. U stavu divljenja sposobni su vidjeti i onkraj svog privida“ rekao je nadbiskup, u tom kontekstu spomenuvši Psalam 23, ‘Gospodin je pastir moj, ni u čemu ja ne oskudijevam’. On zrači velikim pouzdanjem i izraz je radosne sigurnosti. „Slika pastira govori o povjerenju, prisnosti i nježnosti. Pastir poznaje svoje ovce, brine se za njih i čuva ih kao dragocjeno blago. Ako idemo za dobrim pastirom, ma koliko se teškim, mukotrpnima ili dugima mogu činiti puti našeg života, sigurni smo da su oni pravi i da su nam bliski. Ako je vidljivost smanjena, normalno da su ovce nemirne, jer postoji opasnost da posrnu, da se udalje i izgube. No, Božja blizina preobražava tamnu dolinu smrti pa ona prestaje biti opasna, jer putnika prati Božja zaštita na njegovom putu“ rekao je nadbiskup Puljić. I mudraci koje je do Betlehema dovela zvijezda, u djetetu Isusu prepoznali su dobrog pastira kojeg je nebeski Otac poslao na zemlju da spasi i otkupi raspršeno stado. „On je pravi put koji nas vodi u život. On je svjetlost koja prosvjetljuje mračnu dolinu i pobjeđuje svaki naš strah. Obnovimo svoje pouzdanje u Boga i prepustimo se u njegove ruke. Molimo da Novorođeni, koji je radi nas ljudi došao na zemlju, pokaže svoje lice svima koji ga traže iskrena srca“ poručio je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić