„Hrvatski narod nepokolebljivo vjeruje u svoju slobodu i bezgranično ljubi svoju domovinu. Nadahnjivala ga je i danas nadahnjuje snažna mučenička vjera sv. Krševana“ poručio je don Milivoj Bolobanić, generalni vikar zadarske nadbiskupije u propovijedi koncelebriranog misnog slavlja koje je na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra, u subotu 23. studenog u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Lik sv. Krševana mučenika Zadrani su stavili na grb, pečat i zastavu svoga grada.
„Sv. Krševan je oličenje borbe Zadrana za samostalnost i slobodu svoga grada. On je sa Zadrom dijelio svoju sretnu i nesretnu sudbinu. Kad je Zadar bio samostalan, sv. Krševan je cvao. Kad su Zadrom vladali tuđinci: Mlečani, Francuzi, Austrijanci, samostan sv. Krševana bio je u oporbi i proživljavao svoje vanjske i unutarnje krize, dok francuska vladavina nije dokinula samostan 1807. g. Od tada se ugasio prebogati život benediktinskog samostana sv. Krševana u Zadru“ podsjetio je don Milivoj na slavnu prošlost samostana sv. Krševana gdje je bio skriptorij u kojem je bila čuvana genealogija hrvatskih narodnih vladara i napisane mnoge povijesne isprave, državni dokumenti i umjetnine.
„Sretni smo i ponosni što sv. Krševana slavimo u slobodnoj Hrvatskoj. Ostvario se san tolikih generacija koje su živjele i umirale za našu slobodu. U Domovinskom ratu veliki broj mjesta u Ravnim Kotarima i našoj kršnoj Bukovici bio je spaljen i porušen, tolike crkve razarane. Mnogi naši branitelji dali su živote za istinske vrednote koje se sad zanemaruju, prognanici su ostavljali svoja vjekovna ognjišta. Ipak, naši su ljudi živjeli snažnu vjeru mučenika, ljubav prema domovini i slobodi.
Neka sveti lik Krševana bude nadahnuće današnjoj generaciji i generacijama koje dolaze, da poput svojih časnih predaka ljube i brane svoj grad i svoju domovinu Hrvatsku i doprinesu svojim obolom za našu sretniju budućnost“ potaknuo je don Milivoj.
Sv. Krševan je bio akvilejski mučenik koji se za Dioklecijanova progona u 4. st. istaknuo kao beskompromisan svjedok vjere u Isusa Krista. Bio je vjeroučitelj i duhovni pratitelj mučenice sv. Stošije; dok je ona bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Kasnije je i Krševana zadesila ista takva velika životna kušnja. „Bio je nagovaran da se odrekne vjere, da apostatira, a uz to mu se nudio visoki društveni položaj, prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odlučno odbio tu laskavu karijeru. Zato mu je 24. studenoga bila odrubljena glava“ rekao je don Milivoj poželjevši svima blagoslov po zagovoru Krševana.
Istaknuo je da kult svetog Krševana za vjerski, kulturni i politički život srednjovjekovonog Zadra znači snažni dinamizan i veliko obogaćenje. Štovanje sv. Krševana darovalo je Zadar spomeničkom baštinom neprocjenjive vrijednosti – prekrasnom trobrodnom crkvom koja je dragulj i vrhunski primjer ljepote romaničkog graditeljstva, materijalni svjedok visoke duhovne razine Zadra u 12. st. Uz crkvu se nalazila najstarija i najuglednija benediktinska opatija sv. Krševana koja je zaorala duboke brazde vjerskog, kulturnog i društvenog života, rekao je don Milivoj. Crkva sv. Krševana, koja se trenutno obnavlja, i zvonik do nje, jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije iz ranog srednjeg vijeka.
U misi su sudjelovali predstavnici Grada i vojske, a u prezbiteriju je bio izložen relikvijar, ruka sv. Krševana. Nadbiskup Puljić je potaknuo sve da po uzoru na sv. Krševana budu vjerni u činjenju dobrih djela u onome što im je u službi povjereno, u političkom, znanstvenom, kulturnom i svakom drugom javnom djelovanju, kako bi u svome životu, za izgradnju osobnog i dobra cijele zajednice, odjelotvorili riječ apostola Pavla: Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao.
Ines Grbić
