„Molimo Boga da nam pomogne, da progledamo, da dobro vidimo. Da nam pomogne u našoj svagdašnjici ostati vjerni savezu kojeg smo primili“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u homiliji mise koju je na 22. obljetnicu stradanja Škabrnje u spomen na 86 žrtava Škabrnjana u Domovinskom ratu, predvodio u ponedjeljak 18. studenog u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji. Suslavio je šibenski biskup Ante Ivas i brojni svećenici, a sudjelovali su predstavnici Vlade i sabora, vojske i policije. U Škabrnju su došli pojedinci i udruge iz cijele Hrvatske i inozemstva.
Na Spomen obilježju masovne grobnice državna i izaslanstava udruga položila su svijeće i cvijeće, a na Trgu dr. Franje Tuđmana komemoracija je održana bez govora, osim prigodnog obraćanja načelnika Općine Škabrnja Nedjeljka Bubnjara koji je rekao da su branitelji velikodušno darovali svoj život za drugoga po uzoru na Krista. Nakon mise izaslanstva i tisuće pridošlih u Koloni sjećanja išli su do mjesnog groblja sv. Luke gdje su kod Centralnog križa kod spomen obilježja položeni svijeće i svijeće, te je izmoljena Molitva odriješenja.
Dana 18. studenog 1991. g. dogodio se masakr nad 44 mještana (13 branitelja i 33 civila, uglavnom staraca) u predjelu Ambar, na ulazu u Škabrnju. „Susret 18. studenog budi u nama osjećaj zahvalnosti prema braniteljima i svim ljudima kojima dugujemo da to što slavimo možemo slaviti u slobodi. U duhu smo povezani s Vukovarom, simbolom grada heroja, sa svima koji su pogođeni onime što im je rat odnio, svima koji se nadaju boljoj budućnosti i sve čine da slobodu koju su nam branitelji priskrbili cijenimo i Bogu zahvaljujmo za taj dar“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da se taj dan ne može i ne smije zaboraviti. To su dani teškog stradanja diljem Hrvatske kad su ljudi strepili u tami skloništa. „Okupator je mislio stravičnim zločinima nad nedužnim civilima i razaranjima hrvatskih ognjišta i svetišta ugasiti neutaživu čežnju ljudi za slobodom. Ali, čežnju za slobodom i ljubav prema narodu i domovini ništa nije moglo zaustaviti, niti strašna stradanja Škabrnje i Vukovara. Ta su mjesta simbol stradanja i bolni podsjetnik na sve žrtve pale diljem Lijepe naše za slobodu i samostalnost Hrvatske“ rekao je mons. Puljić.
Navještena Božja riječ iz Knjige Makabejaca opisuje pola stoljeća židovske borbe za slobodu u 2. st. prije Krista, i aktualna je za proživljeno stradanje u Hrvatskoj. Poput majke Makabejaca koja je gledala smrt svojih sedam sinova i sve ih bodrila da ne podlegnu, Škabrnjanka Eva Segarić ostala je bez trojice svojih sinova, a Vukovarka heroina Kata Šoljić bez četvorice svojih sinova. U užasu pred nečistoćom poganskog djelovanja, te majke nisu dopustile da njihova djeca izdaju vjeru svojih otaca. Izabrani narod se našao među poganskim narodima koji su mu htjeli nametnuti svoje klišeje i načine štovanja. „Ali Izabrani narod se ne da, iako je bilo puno onih koji su zavedeni, otpali i nisu ostali vjerni savezu s Bogom koji je sklopio s njima“ rekao je nadbiskup, potaknuvši da se, poput tada Židova koji su bili u progonu, u borbi za obranu vjerske slobode, ne odreknemo predaje otaca, vjere i ne prihvatimo poganske običaje. „Providnost sve vodi i Bog podržava obnovu naroda. Naš Bog nije rušitelj života. Smrću se ne uništava život nego životu proširuje granice. Smrću se mijenja lomljivi, ovozemni život u neraspadljivi. Snažna vjera, jaka ljubav i neslomljiva nada kadra je sve pobijediti“ poručio je mons. Puljić.
Šibenski biskup Ante Ivas te je ratne godine bio u Murteru gdje su dolazili ljudi i sa zadarskog područja. „Slušali smo avione, udarce. Zgrozim se kad vidim da ima onih koji to ne samo zaboravljaju, nego i obezvrjeđuju. I prošla vremena su bila strašna, ali mi smo to izdržali, iznijeli. Iza toga se dogodio Domovinski rat veličanstven u obrani i ljubav koja se nažalost morala pretočiti u toliko krvi. Mi slavimo Krista Kralja. On je pobjednik! Nas je vjera spašavala. Nema te zemaljske sile koju mi ne bismo mogli nadvladati, ne svojim silama i svojim oružjem, nego vjerom u Gospodina koji je pobjednik. Želim svim ljudima koji to nose u srcu, a osobito rodbini, roditeljima i svim izranjenima, puno Božjeg blagoslova. Božji blaglosv najbolje liječi i daje najveće snage ljudima“ rekao je mons. Ivas, upitan i za komentar dviju kolona sjećanja u Vukovaru.
„Očito su ljudi zgroženi time što se događa. Ne vjerujem da se te dvije kolone mogu tek tako umjetno stvoriti. One nisu umjetno stvorene. One su stvorene iz situacije. Tko god to hoće potcijeniti. Dakako da meni to nije drago. Mi smo očajni radi toga. Ali očito je to reakcija na nešto što nije dobro. Netko je to potaknuo, da bi se razjedinio ovaj narod. Jer nažalost, to je naša bol i naša rana – puno puta u povijesti smo osjetili kad nam je netko nešto htio nametnuti, onda nas je razjedinio“ rekao je biskup Ivas.
U nedjelju 17. studenog u škabrnjskoj Osnovnoj školi prikazan je film „Heroji Vukovara”, uz gostovanje vukovarskih braniteljia Damir Markuša i Vladimira Balgača. U kripti župne crkve otvorena je Izložba „Ranjeni Krist“ autora Marije Slišković, Ivana Matkovića Laste i Slobodana Langa. Predmetima iz razorenih crkava u Hrvatskoj i BiH i skulpturama Ivana Matkovića-Laste, ratnog zapovjednika Bogdanovaca, izložba podsjeća na ratno stradanje i dane zajedništva u obrani domovine. Predmete iz razrušenih sakralnih objekata prikupljao je dr. Lang u vrijeme dok je bio savjetnik za humanitarna pitanja predsjedniku Franji Tuđmanu. Obilazeći ratom zahvaćene prostore na ruševinama crkava i samostana tražio je Ranjenog Krista.
Autorica postava Slišković izložbu je podijelila u dva dijela: stradanje sakralnog i stradanje čovjeka, stradanje materijalnog i duhovnog. Sakralni predmeti izloženi su na ‘Zid Boli’, mjesto molitve i traženja nestalih, a zatočenici govore o stradanju čovjeka, postavljeni na slamu kao i u zatočeništvu. Matković Lasta, duboko oslonjen na vjeru, izrađuje religijske motive. U izgorenoj maslini izrađuje viziju Ovčare, zatočenike srpskih koncentracijskih logora, stradanje čovjeka. Sjećanja na svoje suborce počeo je rezbariti u drvu u vrijeme dok se oporavljao od svog ranjavanja.
Ines Grbić