Vodič Arhiva Zadarske nadbiskupije koji su u izdanju Državnog arhiva u Zadru i Zadarske nadbiskupije priredili nadbiskupijski zadarski arhivist Oliver Modrić te istaknuti hrvatski arhivist i povjesničar Josip Kolanović, nekadašnji ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, predstavljen je u petak 20. rujna u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Nakon dvogodišnje pripreme tog izdanja koje je informativni putokaz istraživačima Arhiva, događaj je priređen povodom obilježavanja Dana Državnog arhiva u Zadru. O značenju Arhiva važnog za proučavanje crkvene i svjetovne povijesti govorili su prof. dr. Josip Kolanović, recenzent dr. Miroslav Granić i Modrić. Prigodne riječi uputili su i autor Predgovora, zadarski nadbiskup Želimir Puljić i Ante Gverić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zadru. Na 204 stranice knjiga sadrži poglavlja: Izvod iz Klasifikacije arhivskih fondova i zbirki RH, Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Zadarske nadbiskupije, Kratice, Arhiv Zadarske nadbiskupije te Vodič kroz arhivske fondove i zbirke.
„Arhivi su mjesta crkvenog sjećanja koje treba štititi i prenositi, oživjeti i vrednovati, jer predstavljaju najizravniju vezu s baštinom kršćanske zajednice, pa pomažu i doprinose povećanju osjećaja crkvene pripadnosti“ rekao je mons. Puljić, naglasivši i evangelizacijsku ulogu arhiva u sadašnjosti. Govoreći o teološkom aspektu crkvenih arhiva, istaknuo je da oni nisu tek pamćenje lokalne Crkve, biskupije i župa, nego trag Gospodinova prolaska u ljudskoj povijesti. „Zato je obveza mjesnog biskupa i župnika čuvati i stavljati na raspolaganje riznicu kulture i umjetnosti. U tom smislu, crkveni arhivi imaju i pastoralnu ulogu. Biskupijski samostanski i župni arhivi su izvanredan izvor osobito za lokalnu povijest“ rekao je nadbiskup, istaknuvši značaj arhiva u dijalogu sa suvremenim društvom.
Vodič Arhiva Zadarske nadbiskupije prvi je objavljeni vodič arhivskog gradiva crkvene provenijencije, istaknuo je Kolanović, potaknuvši da bi radi otvaranja arhiva istraživačima trebalo poraditi na izradi vodiča i ostalih biskupijskih arhiva. Potreba je i izrade jednog jedinstvenog vodiča svih hrvatskih crkvenih arhiva koji čuvaju veliko blago zbirke rukopisa. „Cilj Vodiča je učiniti gradivo dostupno javnosti, jer gradivo čuvano u arhivu nije namijenjeno samo istraživačima povijesti zadarske Crkve. Obrađeno u Vodiču, izazov je i za istraživanje svjetovne povijesti“ rekao je Kolanović.
Vodič ima dva dijela: opis Arhiva kao ustanove, izrađen na temelju međunarodne norme za opis ustanova s arhivskim gradivom te Vodič kroz arhivske fondove i zbirke Nadbiskupijskog arhiva. Prvi dio Vodiča donosi podatke o nadbiskupijskom arhivu (dostupnost, povijest ustanove, odredbe Kanonskog zakonika o arhivima, značenje gradiva, dopunske izvore, obavijesna pomagala i literaturu o Arhivu). Drugi dio sadrži pregled arhivskih fondova i zbirke nastale djelovanjem središnjih tijela crkvene uprave. To su spisi Zadarske nadbiskupije koja je od 1828. g. metropolija za cijelu Dalmaciju, spisi nastali djelovanjem Prvostolnog kaptola u Zadru, dosad neistraženo gradivo ukinute Ninske biskupije koja ima deset serija od kojih je osobito važna serija vizitacije. Tu su i spisi Glavnog nadzorništva za uređenje osnovnih škola u Dalmaciji i Biskupskog školskog nadzorništva za razdoblje od 1819-1869., kad je Crkva vršila nadzor nad osnovnim školama, što je prvenstveni izvor za povijest školstva. Fondovi odgoja i obrazovanja obuhvaćaju gradivo teoloških učilišta Centralnog bogoslovnog sjemeništa, studija teologije i sjemeništa Zmajević.
„Crkveni arhivi su dio nacionalne baštine pa je potrebna i šira briga cijele zajednice da se osiguraju uvjeti zaštite i obrade. Praksa u Zagrebačkoj i Zadarskoj nadbiskupiji, po suradnji nadležnih državnih arhiva i nadbiskupije, odličan je model da se stručno obrađuje i sačuva crkveno gradivo“ rekao je Kolanović. Po ugovoru s Državnim arhivom u Zadru, Zadarska nadbiskupija je osigurala prostor i opremu za svoj arhiv, a Državni arhiv u Zadru osigurao je arhivista koj se brine o gradivu i daje na korištenje. Ugovoru između Državnog arhiva u Zadru i Arhivu zadarske nadbiskupije suglasnost je dalo Ministarstvo kulture te je Vodič rezultat te suradnje. „Vodič je i poticaj da se posveti veća briga arhivima pojedinih župa. Najbolje je preuzeti župne arhive i čuvati ih pohranom u biskupijskim arhivima. Obrazovani arhivist u crkvenom arhivu jamstvo je stručne obrade arhivskog gradiva“ rekao je Kolanović. Vodič Arhiva Zadarske nadbiskupije nastao je u sklopu većeg projekta izrade Vodiča Državnog arhiva u Zadru. U publikaciji ‘Arhivski fondovi i zbirke u RH’, Arhiv Zadarske nadbiskupije bio je zastupljen s tek 25 arhivskih fondova i zbirki, na samo dvije stranice. Bili su objavljeni samo nazivi arhivskih fondova i zbirki s naznakom vremenskog raspona i količinom gradiva.
Arhivski fondovi obrađeni su prema Općoj međunarodnoj normi opisa arhivskog gradiva i sadrže povijest stvaratelja gradiva, nadležnost i funkcije, administrativni ustroj, povijest fonda, sadržaj i popis gradiva, dopunske izvore i Bibliografiju. Arhiv Zadarske nadbiskupije i metropolije obuhvaća 22 serije. U Arhivu su spisi o zakladama, nadarbinama, bratovštinama i drugim ustanovama povezanima s Crkvom, osobni arhivski fondovi preminulih svećenika: spisi F. K. Bianchija, pisca crkvene povijesti Zadarske nadbsikupije ‘Zara Cristiana’, spisi istraživača glagoljice Vladislava Cvitanovića, Josipa Felicinovića, poznatog po socijalnom radu, književnika Žarka Brzića. Vrijedna je i zbirka matičnih knjiga, parica i stanja duša te zbirka od 329 pergamena za razdoblje od 986. g. do 20. st. Bogate su zbirke karata, planova i nacrta, fotografija, grafika i muzikalija. Praksa izrade arhivskih vodiča u Hrvatskoj seže u 60-te godine 20. st. Vodič se može objaviti i u elektroničkom obliku i uključiti u arhivski informatički sustav ‘ArhiNet’ prihvaćen za cijelu državu.
Ines Grbić