SUSRET PROFESORA I STUDENATA VTKŠ-A/ZBOG BOLOGNSKOG PROCESA POSTAJE TEOLOŠKO-KATEHETSKI ODJEL NA SVEUČILIŠTU U ZADRU

Visoko teološko-katehetska škola Zadar iz statusa samostalne ustanove pod pokroviteljstvom KBF-a u Zagrebu postaje Teološko-katehetski odjel na Sveučilištu u Zadru, a kao teološko-katehetski studij postaje dvopredmetni studij koji će se moći studirati u kombinaciji s bilo kojim drugim studijem. To je dodatni razlog svečano obilježenog završetka akademske godine zadnje upisane generacije po starom programu studenata VTKŠ-a u Zadru u dvorani Novog kampusa na Sveučilištu u Zadru u petak 21. lipnja. Zbog Bolonjske reforme katehetski studiji se trebaju formirati na način da budu tri plus dva, nema više pet plus nula, ili četiri plus jedan.

„VTKŠ će djelovati u novim uvjetima, na nov način, kroz permanentno obrazovanje klera, redovništva, laikata, razna doškolovanja, tečajeve za djelovanje unutar Crkve i društva“ rekao je ravnatelj VTKŠ-a mr. don Elvis Ražov, istaknuvši da se studij teologije kao znanosti razlikuje od drugih znanosti i studija. Usporedio je teološko obrazovanje sa zaljubljenošću, hodanjem i brakom. „Na početku postoji zaljubljenost, kad je Bog susreo čovjeka. To je snažno iskustvo i doživljaj, usporediv s Pavlom koji je doživio susret pred Damaskom. Nakon toga, Pavao nije ostao na dojmu, osjećaju, viđenju, nego je tri godine proučavao, pokušao studirati što mu se dogodilo, vidjeti kakvo je to iskustvo, je li autenntično, suprotno Pismima ili u skladu s očekivanjima Izraela. Četverogodišnje studiranje može se prispodobiti tom trogodišnjem studiju vlastitog vjerskog iskustva“ rekao je Ražov, naglasivši da studenti nisu studirali predmet, objekt znanosti, nego osobu, samog Boga. „To je bitna razlika između studiranja teologije i drugih znanosti. U vremenu nakon studija to što smo doživjeli, proučili, moramo nastaviti živjeti u braku. Teologija kao razumsko razmišljanje o Bogu, vjerskom iskustvu Boga i objave treba se nastaviti u vjerničkoj praksi. Kao težnja vjere i znanja teologija treba završiti u slavlju Boga, u doksologiji. Da čovjek doživljavajući granice svog razuma i svoje mogućnosti znanja o Bogu prelazi u mistiku, mističan doživljaj. Mistagogija se treba hraniti Lectio divinom. Pobožnim, meditativnim, molitvenim čitanjem Svetog Pisma i provjerom svog iskustva od strane Pisma“ rekao je Ražov.

Ravnatelj VTKŠ-a je upozorio da živimo u vremenu kad je sve naglašeno osjećajima. Kad se kaže ‘Ja mislim, znači, ja osjećam’. Mišljenje je otišlo u osjećaje. Prosvjetiteljstvo je naglasilo dostatnost razuma, autonomiju morala, sa stavom što će nam Bog i Božje zapovijedi, kao racionalna bića možemo sami znati što nam je činiti, što je dobro a što zlo. „Od razuma smo se spustili prema osjećajima, da se ne trebaju racionalno opravdati. Nego kako osjećaš, misliš, tako možeš činiti. To je lažna tolerancija kojoj svjedočimo. Za vjeru je potreban razum. Prema papinoj enciklici Fides et ratio, može se letjeti s dva krila“ rekao je Ražov. Studij onih koji su ga pohađali važan je za osobno, vjersko izrastanje, za osposobljavanje da mogu biti poučavatelji vjere kao katehete te da mogu djelovati unutar Crkve, ali i izvan nje, u javnosti, društvu, doprinoseći iz vjerske perspektive izgradnji čovjeka i društva u cjelini. „Osobito je potrebna vjerska dimenzija, da nas vrati na pravo poimanje čovjeka, tko je čovjek. tko je čovjek možemo otkriti samo ako znamo tko je Bog. Da znamo što je čovjek koji djeluje u društvu, koje su norme kojih se mora držati da bi izgradio samoodrživo društvo. Jer ako se poremeti moral i etika, vjera i ratio i sve spustimo na osjećaje, pa to proglasimo dopustivim, brzo ćemo završiti u propasti. Ništa kohezivno vrijednosnoga oko čega se slažemo nećemo imati“ upozorio je Ražov. Zahvalio je i čestitao profesorima, svima koji su studirali i zadnjoj generaciji studenata po starom programu, da djeluju kao ljudi koji nose svjetlo vjere u svijet.

Susret je okupio profesore i studente, a studenti Josip Vrsaljko, Paula Gambiraža i Tatjana Franić su pročitali imena 72 profesora koji su djelovali u dvadeset godina škole, počevši s nadbiskupima Marijanom Oblakom i Ivanom Prenđom. Spomenuli su se još šestorice pokojnih profesora (Tomislav Bondulić, Ante Kusić, Žarko Brzić, Mladen Karađole, Željko Mardešić i Špiro Marasović) i dvoje pokojnih studenata (Željka Miletić Dundov i Zoran Gracin). „Nadbiskup Marijan Oblak je na prvoj promociji diplomiranih studenata VTKŠ-a rekao da je to dan strpljive i ostvarene nade. Mi smo svjedoci vjere u službi Crkve. Pozvani smo njegovati ispravni i osobni odnos prema Crkvi, utemeljiti ga na susretu s Kristom, kako bi pomogli Zakejima našeg doba da dođu i susretnu se s Kristom. Povezanost vjere, zajedništva i teologije ne može se odvajati. Teologija kao vjera življena u crkvenom zajedništvu, ako želi biti autentična, mora biti javna i očita, svjedočka i izazovna, vjernicima i nevjernicima“ poručio je u ime studenata Josip Vrsaljko, istaknuvši užitak slušanja predavanja, skladnu atmosferu, razgovore i savjete koji su učinili da VTKŠ nije samo akademska institucija, nego poput veće obitelji, uvijek spremne pružiti ruke mladim ljudima koje je podigla i odgojila. Studenti su zahvalili profesorima, mentorima i svim djelatnicima.

VTKŠ u obnovljenom obliku djeluje od 1992. g. Nakon četveregodišnjeg studija dobivala se diploma diplomiranog teologa. Teološko-katehetski odjel se formirao prije više od godinu dana. U tijeku je izrada programa za teološko-katehetski odjel na Sveučilištu u Zadru. VTKŠ je u početku djelovao kao biskupijska škola, a od 2002. pod sponzorstvom zagrebačkog KBF-a. Zadnja godina upisa studenata po starom programu je ak. god. 2009./2010. Ukupno je u dvadeset godina škole bilo upisano 318 studenata, od kojih je 136 diplomiralo.

Ines Grbić