PREDSTAVLJENA ‘KRONIKA SREDIŠNJEG GRADSKOG CRKVENOG ZBORA 1958.-2012.’

‘Kronika Središnjeg gradskog crkvenog zbora (1958-2012)’ autora Ante Ivića u kojoj je  sabrano djelovanje tog istaknutog crkvenog zbora predstavljena je u srijedu 19. prosinca u katedrali sv. Stošije u Zadru. U osvrtu na knjigu i djelovanje Zbora, s. M. Blaga Bunčuga je istaknula da je zbor nastao u komunizmu, a pjevati u crkvi u to vrijeme značilo je svjesno preuzeti rizik: biti praćen, udaljen s posla. „Zato je angažiranost pjevača u tom zboru izraz njihove duboke, čvrste vjere i ljubavi prema Crkvi i pjesmi. Kako je rekao Petar Perović, dugogodišnji član zbora: Svima je bila čast pjevati baš u tom zboru, jer si morao imati dobar glas, sluh, veliku volju i biti pravi vjernik kojem nije smetalo tko će ga vidjeti u crkvi“ rekla je s. Bunčuga. U nakladi zadarske župe sv. Šime, na 271 stranici knjige koju su priredili članovi Zbora želeći sačuvati spomen na istinsku ljubav prema Bogu, Crkvi, domovini i Zadru, donesen je popis 14 misa i 55 skladbi koje su repertoar zbora, imena i prezimena 186 pjevača i pjevačica zbora od 1958. do 2012. g., popis pokojnih članova.

Najveći dio Kronike je zapis nastupa zbora u liturgijskoj godini uz 92 fotografije. Zapisano je u kojim je župama diljem Zadarske nadbiskupije zbor nastupao, kao i u drugim biskupijama. Zbor nastupa na nadbiskupijskom hodočašću sv. Nikoli Taveliću u šibenskoj katedrali, a gostovao je i u Italiji. Doneseni su podaci o liturgijskim i drugim crkvenim i domovinskim slavljima na kojima je Zbor nastupao, npr. na 400. obljetnici rođenja o. Bartola Kašića u Pagu 1975. g., 800. obljetnici dolaska pape Aleksandra III. u Zadar 1977. g., Branimirovoj godini 1979. g., 700. obljetnici posvete zadarske katedrale 1985. g., 450. obljetnici smrti Zadranina Šimuna Kožičića Benje, modruškog biskupa i utemeljitelja prve riječke tiskare, na Ugljanu 1986. g., 1000. obljetnici samostana sv. Krševana 1986. g., 600. obljetnici Sveučilišta u Zadru 1996. g., ponovnom otvaranju SICU-a nakon Domovinskog rata 1997. g.

Uz Vjesnik zadarske nadbiskupije kao izvor, Ante Ivić, član zbora od početka i ljubitelj crkvenog pjevanja, kroniku je počeo voditi od 1970-ih godina, dvadeset godina nakon početka djelovanja zbora, jer se evidencija o nastupima crkvenih zborova malo ili uopće ne vodi, a članovi zborova se malo poznaju. Pisao je u crkvi, na pjevalištu, za nastupa, i na koricama notnih dionica.

Uz kratka tumačenja vremena liturgijske godine mr. don Darija Tičića, Zbor je na svečansoti izveo osam skladbi hrvatskih i inozemnih skladatelja pod ravnanjem dirigenta i voditelja, biskupskog vikara za kulturu dr. don Pavla Kere i u orguljaškoj pratnji don Jerka Gregova. Grad Zadar je prepoznao vrednote koje je zbor promicao od završetka Drugog svjetskog rata do danas te mu je na ovogodišnji blagdan sv. Krševana dodijelio nagradu Grada Zadra za uspjeh u području kulture i umjetnosti te očuvanju tradicijskog liturgijskog pjevanja. U svečanosti u katedrali sudjelovao je i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.

S. Blaga je istaknula da se u Zadru oduvijek gajilo liturgijsko pjevanje, osobito u katedrali sv. Stošije. U Zadru je objavljen prvi priručnik gregorijanskog pjevanja na hrvatskom jeziku, autora svećenika Mate Kurtovića (1804-1875); bio je učitelj gregorijanskog pjevanja u zadarskom sjemeništu i kapelan u katedrali sv. Stošije u kojoj su djelovali i mnogi vrsni zadarski glazbenici, kao što su skladatelji Jerolim Alesani, Franjo Sabalić, Franjo Lederer, Karlo Balarin i drugi. Drugi svjetski rat je utišao pjesmu zborova, a nakon obnove grada u poraću opet se okupljaju crkveni zborovi u katedrali, crkvama sv. Šime, sv. Mihovila i Gospe Loretske u Arbanasima. Vodili su ih vrsni dirigenti: franjevci Ante Matijević, Dinko Vlašić, Mijo Tomašinec, don Marijan Grgić te povremeno laici Ivo Štajcer, Italo Bullo i drugi. Nastupi tih zborova na crkvenim svečanostima stvarali su temelje za osnivanje zbora koji bi ih sve objedinio. Do toga je došlo 1958. g. kad je don Žarko Brzić, župnik župe sv. Šime, zamolio trećoredca fra Zdravka Mašinu, orguljaša u crkvi sv. Mihovila, da od gradskih crkvenih pjevača formira jedan mješoviti zbor koji će pratiti veće crkvene svečanosti u gradu. Fra Zdravko je okupio pjevače i počeo s njima vježbati pjevanje u samostanu sv. Mihovila. To su bili počeci Središnjeg gradskog crkvenog zbora.

Kad je župnikom sv. Šime postao don Miljenko Žagar koji je 1965. g. preuzeo vođenje zbora, vježbe pjevanja održavale su se u prostorijama župe sv. Šime, kako je to i danas kad zborom ravna mons. Pavao Kero. On je službu zborovođe preuzeo 1970. g. Zbor je od svog osnutka imao jednog stalnog orguljaša, don Jerka Gregova, koji tu službu vrši od 1959. g. još dok je bio bogoslov.

Ines Grbić