Susret članova crkvenih pokreta, zajednica i udruga zadarske nadbiskupije održan je u ponedjeljak 28. svibnja na blagdan Marije Majke Crkve u katedrali sv. Stošije u Zadru. U Zadarskoj nadbiskupiji djeluje dvadesetak zajednica čije je djelovanje u homiliji Službe Riječi koju je predvodio ohrabrio i zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekavši: „Neizbježno je uključivanje laika u formacijske procese odgoja i oblikovanja savjesti kako bi mogli dati svoj obol i doprinos u službi poslanja Crkve u svijetu“. Susret je završen klanjanjem pred Presvetim. Nadbiskupijski povjerenik za pokrete mons. Ivan Mustać podsjetio je na misao kardinala Josepha Ratzingera u njegovoj knjizi ‘Novi izljevi Duha’ kad su teolozi govorili da je nakon procvata Drugog vatikanskog sabora došao led umjesto proljeća, umor umjesto novog dinamizma u Crkvi. No Duh Sveti Crkvi je darovao proljeće podižući nove karizme i pokrete. Papa Benedikt XVI. čudesnim događajem smatra svoj prvi dodir 1970-ih godina s pokretima kad je doživio polet i oduševljenje njihove življene vjere te su se iz te radosti vjere osjećali dužni drugima priopćiti to što su primili kao dar. „Došli smo posvjedočiti što Bog po nama čini. Mnogi su bili na putu da iziđu ili su već bili izišli iz Crkve, a mnogi imaju iskustvo što im je Bog učinio u životu“ poručio je mons. Mustać u dupkoj punoj katedrali. Tragom papinog poticaja da se oblikuju zajednice na temelju vjere, te da su se zadnjih desetljeća rodili pokreti u kojima se snaga evanđelja osjeća sa živošću, mons. Mustać je rekao da članovi pokreta aktivno sudjeluju u životu župnih zajednica. „Bez župe nije moguć život pokreta. Iskustvo govori da su pokreti i zajednice pastoral župe podigli na višu razinu. Porasla je kateheza djece i mladih u obitelji i u župi. Članovi pokreta aktivno sudjeluju u životu župnih zajednica. Tako crkveni pokreti daju odgovor sekularizaciji“ istaknuo je mons. Mustać dodavši da je Crkva strpljiva majka. „Temeljno je što govori Crkva, učiteljstvo. Imamo velike pape: Pavla VI., Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Mnoge karizme su proučavane, ispravljane i potvrđene od Crkve kao jedan od puteva katoličke formacije ili jedan od načina evangelizacije za današnje vrijeme. Želimo služiti i raditi u poniznosti i poslušnosti u apostolskoj Crkvi“ istaknuo je mons. Mustać. Podsjetio je na riječi kardinala Williama Levade u noti s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere, gdje kaže da su pokreti pozvani promicati inicijative koje će, kroz doprinos njihove karizme i u suradnji s pastirima, doprinijeti da veliki događaj Godine vjere naiđe na što širi odjek; pokreti će na kreativan i velikodušan način znati naći najprikladnije načine da pruže svoje svjedočanstvo vjere u služenju Crkvi, kaže kardinal Levada.
Govoreći o temi ‘Milosti koje nam stižu s Koncila’ mons. Puljić je istaknuo značaj liturgije, razmatranja Božje riječi i sliku Crke kao zajednice Božjeg naroda. „Zahvaljujući promociji Crkve kao Božjeg naroda, na katoličkom postkoncilskom horizontu pojavljuju se nova iskustva koja valja pozdraviti i njegovati: sve više je trajnih đakona, kateheta, liturgijskih pomoćnika (čitača i akolita), volontera, caritasovih djelatnika, crkvenih pokreta, ekonomskih i pastoralnih vijeća i drugih biskupijskih tijela i animatora. Možda je vjernički zanemareno područje socijale i politike“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši i dokument o Crkvi u suvremenom svijetu koji otkriva čovjeku uzvišenost njegova poziva. „Ta je ostavština Koncila postala osobito važna u naše vrijeme kad antropološka pitanja dobivaju dramatične tonove zbog novih biotehnologija. No, Crkva se mora uključiti u diskusiju i poznavati jezik svojih suvremenika kako bi bila kadra čitati abecedu suvremenog života te izreći riječi kršćanske vjere“ rekao je nadbiskup. Naglasio je da je zajedništvo plod Božjeg blagoslova i ljudskog napora, ne dolazi samo od sebe. „Euharistija u župi je ponuda zajednici za njen rast. Ona može graditi zajedništvo samo ako to pojedinci i zajednica hoće. Kao što zajedništva nema bez euharistije, tako ga nema ni bez nas, bez naše želje, volje i spremnosti da nas euharistija preobrazi“ rekao je mons. Puljić.
Na susretu su svjedočili bračni par Antonija i Hrvoje Marcelić iz Marijine legije te Šime i Katarina Ćurko iz neokatekumenske zajednice. U sedam godina braka imaju petero djece. No, Šime je istaknuo da je u braku najvažnije zajedništvo muža i žene. „Veliko je dostojanstvo i braka u kojem nema djece. Djeca su prije svega dar. Nismo tu da bismo rekli da su u redu samo obitelji s brojnom djecom. Najvažnije je da muž i žena imaju zajedništvo“ rekao je Ćurko, dodavši da nisu imuni na napast govora o puno djece i kako će sutra. „Nije da se djeca rađaju kao u tvornici. Svako dijete je borba. Nije imati djecu i nemate nikakvih problema. Ali s Bogom je sve moguće. Svako dijete je radost i svako dijete nosi kruh ispod ruke. To je silno bogatstvo. Ne znam što će biti sutra, ali kao kršćanin sam pozvan živjeti danas“ poručio je Ćurko. Istaknuo je da je Crkva velika pomoć u odgoju djece te potrebu postojanja katoličkih škola. „Sustav obrazovanja zadire u temeljni ljudski život i nije ono što nas uči Crkva. Zato želimo da naša djeca idu u škole u kojima će se učiti kršćanski moral. Biti kršćanin je doista radost“ zaključio je Šime Ćurko.
Ines Grbić