Svečana Vigilija u čast Bezgrešne, zaštitnice sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru u ponedjeljak 7. prosinca u sjemenišnoj dvorani okupila je svećenike, redovnice i obitelji sjemeništaraca kojima se na uočnicu tradicionalno obrati zadarski nadbiskup. Mons. Ivan Prenđa je podsjetio na mnoge odgojitelje, a u Zadru je to bio i kardinal Vinko Puljić, te na svijetli lik nadbiskupa Marijana Oblaka kojem su na Vigiliju sjemeništarci uvijek darovali cvijeće i čestitku, jer je na svetkovinu Bezgrešne mons. Oblak slavio rođendan, imendan i krštenje kad je primio ime u čijem je znaku bilo i njegovo biskupsko geslo – ‘Totus Tus – Sav tvoj, Marijo’. Sjemeništarci su izveli scenski prikaz “Putokazi sv. Ivana Marije Vianneya” u režiji Milene Dundov, a tekst je napisao duhovnik sjemeništa Stanislav Wielinski temeljem životopisa arškog župnika autora Jean Marie de Reville, Francis Trochua i Ivana Filipovića te Jaceka Laskowskog. U scenografiji kojom je dominirao zastor od jute kojeg su sjemeništarci sami izradili u obliku hostije, a napravili su i slike prema originalima iz arške crkve, životopis svetog župnika prikazali su igrom svjetla i sjene iza prozirnog zastora u obliku hostije. Uprizorili su i scenu susreta Vianneya u danima samrti s kapelanom koji ga je pitao: “Ako bi vam Bog ponudio izabrati otići u nebo ili još ostati na zemlji raditi na obraćenju grešnika, što biste izabrali? Vianney je odgovorio: ‘Ostao bih još na zemlji. Sveci u nebu su rentijeri, žive od kamata, nagrađeni za marljivost. Oni ne mogu kao mi trpljenjem osvajati duše”. “Životopis smo gledali kroz hostiju na kojoj je križ. Euharistija i križ su bili snaga svetog arškog župnika, a na hostiji je i grb našeg sjemeništa. Time želimo reći kako i mi snagu za život crpimo iz euharistije i križa” rekao je don Marino Ninčević, rektor ‘Zmajevića’.
Mons. Prenđa je podsjetio da je Sveti Otac na otvaranju Godine svećenika molio pred srcem sv. Vianneya koje je neraspadnuto a za tu je prigodu doneseno u Rim. Nadbiskup je čestitao sjemeništarcima na originalnosti prikaza kojim su predstavili život arškog župnika, a o okolnostima vremena u kojem je živio mons. Prenđa je rekao: “U teškim prilikama 19. st. svećenik se nije smio pojaviti u kući, lovili su ih kao ptice i ubijali gdje su stigli. Francuska revolucija je učinila strašna djela za Crkvu koja je bila iskrvarena u ime bratstva, jednakosti i slobode. To su trikovi povijesti i vođa koji su Crkvu smatrali zaprekom za ostvarenje pravednog društva. U tom ozračju je rastao Vianney”. No iza toga Bog je pleo i druge stvarnosti u 19. st. revolucija, ideoloških ‘-izama’ i prosvjetitelja koji su govorili da čovjeku treba samo razum. A onda su počeli teći potoci krvi, rekao je nadbiskup istaknuvši da se 19. st. naziva i stoljećem milosti jer su u njemu nicali brojni redovi. “U dnu oluja i problema Bog diže novu stvarnost Crkve u kojoj je svetac Ivan. Kroz sakramente i molitvu stvarao je novi svijet. Tamo gdje je Bog prisutan ne može se propasti! Crkva se vraća životu i po svetim svećenicima ide ususret čovjeku kojeg vodi i evangelizira. To je ljubav Kristova. Iz njegovog srca je niklo svećeništvo” rekao je mons. Prenđa dodavši da je danas u Arsu velika međunarodna teologija gdje se svećenici dolaze napajati duhom sv. Ivana Arškog. Nadbiskup je potaknuo sjemeništarce da budu ljudi euahristije jer su svećeništvo i euharistija nerazdvojni, da uče i ljube čovjeka s Bogom i u ime Božje, da se mole kako bi našli put do čovjeka i Boga te da vole Mariju koja je i Vianneyu bila zvijezda u životu. “Demokratska sloboda nije jamstvo da će svijet biti bolji i da će Crkvi biti bolje. Bog je jedini oslonac Crkvi. Ukoliko mu se stavimo na raspolaganje poput Vianneya i Bezgrešne čuda se događaju još za života” rekao je nadbiskup pozivajući na molitvu za mladiće koji se spremaju za poslanje u svom narodu.
Ines Grbić
Be the first to comment