BLAGDAN BLAGOVIJESTI NA SVEUČILIŠTU U ZADRU

 

Blagdan Blagovijesti proslavljen je u zadarskoj akademskoj zajednici u ponedjeljak 26. ožujka svečanim misnim slavljem u crkvi sv. Dimitrija u Zadru, kapeli Sveučilišta u Zadru gdje su se okupili rektor, prorektori, profesori i studenti. Predvoditelj slavlja zadarski nadbiskup Želimir Puljić čestitao im je svima Dan sveučilišta koji na taj blagdan slave, poželjevši da Sveučilište bude i ostane osjetljivim čuvarom istine i u trajnom traganja za njom. Marija Nuncijata izgovorila je svoj povijesni ‘Neka mi bude’ pa je rodila Svjetlo istine. Što prorok davno najavljuje, Marija ostvaruje. „Sretni smo što se Bog među nama udomio. Blagovijest je dan bez presedana i bez reprize. Jedinstven događaj na zemlji, u svemiru i povijesti! Možemo ga usporediti s danom stvaranja. Jer u oba slučaja zazvonila je stvarateljska riječ Fiat, neka bude. Tu je riječ izgovorila Marija pa je Bog čovjekom postao. Božja ljepota s neba spustila se na zemlju, a vječno svjetlo uljepšalo vrijeme i zemaljski svijet. To je razlog radosti svetkovini Navještenja Gospodnjeg“ rekao je mons. Puljić.

Na Blagovijest zadarsko Sveučilište slavi svoj Dan sveučilišta u čijem su žigu utisnuta dva značajna povijesna godišta te visokoškolske ustanove: 1396. i 2002. Godine 1396. utemeljeno je Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru kao prvo sveučilište na prostoru Hrvatske, a djelovalo je do 1807. g. Godine 2002. Sveučilište je obnovljeno. „Tradicija neprekinutog sveučilišnog rada 616 godina svrstava Zadar među najstarije sveučilišne gradove Europe. To budi ponos i odgovornost pred sadašnjošću i budućnošću. Na konstituirajućoj sjednici Senata Sveučilišta 2003. g. donesen je Statut kojim je definirano prvih 16 sveučilišnih odjela. A sad ih ima 26, među kojima je i teološko-katehetski odjel“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je ponos na umjetnike i znanstvenike koji su nas zadužili i ostavili vrijedna djela u domovini i inozemstvu, osobito one koji su djelovali u Rimu. To su kipar Duknović, slikar Klović, filozof, polihistor i učenjak Petrić, ugledni liječnik Baglivije, arhijatar dvojice papa na prijelazu 17./18. st., svestrani genij, isusovac Ruđer Bošković, čija se 300. obljetnica rođenja obilježavala prošle godine. “To su samo neki od brojnih zaslužnih ljudi hrvatskog porijekla koji su ostavili tragove u Vječnom gradu u filozofiji, teologiji, književnosti, diplomaciji, znanosti i umjetnosti. Kao što smo ponosni na umjetnike i znanstvenike koji su svojimradom ostavili vidljive tragove u Rimu, ponosni smo i Bogu zahvalni što nas je iz Vječnog grada obasjavala svjetlost nauka Katoličke Crkve. Osobito njena skrb za razvoj školskih, odgojnih i visokoškolskih ustanova. Crkva je školstvom preporodila Europu u intelektualnom i duhovnom pogledu. I tako pomogla da taj kontinent postane orijentir za druge i preuzme vodstvo u svjetskoj znanosti i kulturi“ zaključio je nadbiskup Puljić.

Ines Grbić