SVEĆENIČKA REKOLEKCIJA – TEMA „DISCIPLINSKI DOKUMENTI O SVEĆENIČKOM ŽIVOTU“

Na svećeničkoj rekolekciji Zadarske nadbiskupije u srijedu 14. ožujka u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru gostovao je mons. dr. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH. Izlagao je o temi „Najnoviji disciplinski dokumenti Svete Stolice o svećeničkom životu“. „Neki su se svećenici teško ogriješili o pravila kršćanskog morala i prekršili odredbe pozitivnog crkvenog i civilnog zakona, nanijeli nenadoknadivu štetu žrtvama te narušili dobar glas Crkve, njen moralni autoritet u svijetu i dobar glas svećenika uopće“ rekao je dr. Vukšić, dodavši da su na početku crkveni dokumenti poznavali tajnost istražnog postupka. No, normativa o procesima protiv seksualnih prekršaja nikad nije shvaćana kao zabrana da se prekršitelji prijavljuju kod civilnih vlasti. Tajnost postupka postoji radi zaštite dobra glasa osoba koje su zahvaćene tim radnjama, žrtava i svećenika, jer zakon pretpostavlja svačiju nedužnost dok se ne dokaže krivnja. U zemljama u kojima ne postoji takva zakonska obveza, Kongregacija ne obvezuje biskupe da moraju prijaviti takve svećenike civilnim vlastima, ali ih ohrabruje da se obrate žrtvama i njih pozovu da sudovima prijave svećenike koji su nad njima počinili zločin. Poziva biskupe da žrtvama pruže duhovnu pomoć, ne samo duhovnu.

Za klerika koji bi počinio poticanje pokornika na bludni grijeh u prigodi sakramentalne ispovijedi bila je predviđena kazna suspenzije. Vjernik izvrgnut napastovanju morao ga je u roku od mjesec dana prijaviti mjesnom ordinariju ili Kongregaciji Svetog Oficija. Dokument naređuje da se vođenje postupka odvija u tajnosti. To nikoga nije sprječavalo da civilnim vlastima prijavi slučajeve koji su kažnjivi po civilnom zakonu, kao što je pedofolija. Motuprorij Ivana Pavla II. (30. 04. 2001.) ‘Sacramentorum sanctitatis tutela’ proglašene su norme o najtežim deliktima da se zaštiti svetost sakramenata, osobito euharistije i pokore, u vezi s opsluživanjem šeste zapovijedi Dekaloga. Od mogućih prekršaja protiv morala Kongregacija pridržava delikt protiv šeste zapovijedi klerika s maloljetnikom ispod 18 godina života. Delikt s maloljetnikom ne znači samo fizički kontakt ili izravnu zlouporabu maloljetne osobe nego i neizravnu, npr. pokazivanje pornografskog materijala maloljetnicima, pokazivati se gol pred njima, snimanje pedofilske pornografije s interneta zbog čega su neki svećenici bili osuđeni. Kan. 1395 § 2 Zakonika kanonskog prava posebno kažnjava delikt klerika protiv šeste zapovijedi s osobom mlađom od 16 godina za što je predviđeno i otpuštanje iz kleričkog staleža. Diskutabilna je odredba da kažnjivo djelo te vrste zastarijeva nakon deset godina. Treba se nadati da će se to izmijeniti jer takvi zločini ne smiju prijeći u zastaru, istaknuo je dr. Vukšić. Govorio je i o istraživanju i procesu u slučaju dijecezanskog klerika. Propisano je da ordinarij, kad ima barem vjerojatnu obavijest o rezerviranom deliktu, nakon što obavi prethodnu istragu, informaciju dojavi Kongregaciji za nauk vjere. Primivši obavijest, Kongregacija će, zbog posebnih razloga, sebi pridržati slučaj, ili narediti ordinariju, dajući mu prikladne norme, da nastavi dalje posredstvom svog sudišta. Praksa je Kongregacije da od ordinarija traži da on zamoli okrivljenog ne bi li sam okrivljeni zamolio oslobođenje od svih obveza koje proizlaze iz svećeničkog ređenja. Ako Kongregacija sebi pridrži slučaj, ovisno o elementima, može odlučiti: prvo, da slučaj ne zahtijeva nikakvu kaznu i predložiti ili potvrditi koju upravnu mjeru, koja nije kaznena, s nakanom da se zaštiti javno dobro Crkve i dobro prijavljene osobe. Praksa je Kongregacije u ovakvim slučajevima da od ordinarija traži da on zamoli okrivljenog ne bi li sam okrivljeni zamolio oslobođenje od svih obveza koje proizlaze iz svećeničkog ređenja. Ako Kongregacija slučaj odluči vratiti ordinariju na postupanje, može ga ovlastiti da proces nastavi upravnim postupkom. Ako ordinarij smatra da u konkretnom slučaju klerika treba otpustiti iz kleričkog staleža, svoje mišljenje treba iznijeti Kongregaciji koja će, nakon proučavanja, odlučiti da li će izreći tu kaznu. Protiv tog njenog dekreta moguć je utok samoj Kongregaciji. Ako Kongregacija, vraćajući slučaj ordinariju, odluči da treba voditi sudski kazneni postupak u biskupiji, i u tomu slučaju priziv je rezerviran sudištu Kongregacije.

Ines Grbić