MISA ZADUŠNICA ZA POKOJNOG NADBISKUPA MARIJANA OBLAKA

Na četvrtu godišnjicu smrti posljednjeg hrvatskog koncilskog oca Marijana Oblaka, 67. zadarskog nadbiskupa i 111. pastira u 17 stoljeća zadarske Crkve, misu zadušnicu u katedrali sv. Stošije u Zadru u srijedu 15. veljače predvodio je katedralni župnik Ivan Mustać. „Potrebni smo Božje dobrote, oproštenja i milosrđa svaki dan. Božjem milosrđu želimo preporučiti dušu nadbiskupa Marijana, ali i sve naše biskupe, svećenike, redovnike i redovnice“ rekao je mons. Mustać, istaknuvši veliku ulogu Oblaka u svom životu. Nadbiskup Oblak je Mustaća 1970. g. primio u sjemenište, 1980. g. ga je zaredio za svećenika, a zadnjih sedam godina njegovog života, kao generalni vikar, s njim je živio i u razgovorima puno primio. Mons. Mustać je zahvalio za brojne plodove koje je Oblak ostavio. U zadarskoj nadbiskupiji, kojom je s biskupskim geslom ‘Cum Maria- S Marijom’ upravljao 27 godina (1969-1996), utemeljio je mnoge nove župe, izgradio crkve i pastoralne centre. Osnivač je Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru koju godišnje posjeti do 60 000 posjetitelja i zbirke ‘Biblija’ zadarske nadbiskupije; u 20 godina je prikupio 1200 primjeraka na više od 400 jezika svijeta. Na ispraćaju mons. Oblaka u zadarskoj katedrali kardinal Josip Bozanić koji je predvodio sprovodni obred rekao je da je Oblak biskup Stepinčeva doba koji je službu obavljao u teškim povijesnim vremenima te je doživio beatifikaciju svog uzora kardinala Alojzija Stepinca; pod predsjedanjem kardinala Josipa Kuharića s drugim hrvatskim biskupima je predvodio narod u velikom jubileju kršćanstva u Hrvata. Mons. Oblak je posljednji iz generacije velikih hrvatskih biskupa iz teških godina komunističkog režima. Pripremao je i jubilej Branimirove godine  povodom 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, veliko slavlje Crkve iz domovine i svijeta na Grguru u Ninu 1979. g. Želio je da se laici što više uključe u život Crkve, a o poslanju i ulozi vjernika laika napisao je i knjigu ‘Karizme-crkveni pokret-laici’. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom saboru (1962-1965) i bio poznanik bl. Ivana Pavla II. s kojim je bio u istoj radnoj grupi te je njihovo prijateljstvo papa kasnije spominjao u mnogim prilikama.

Marijan Oblak je preminuo 15. veljače 2008. g. u Nadbiskupskom domu u Zadru u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva. Rođen je 8. prosinca 1919. g. u Velom ratu na Dugom otoku gdje je zavolio liturgiju i glagoljaštvo te je i njegovo svećeničko geslo bilo ‘Zavolio sam krasotu doma tvoga i mjesto gdje prebiva slava tvoja’. Papa Pio XII. imenuje ga pomoćnim biskupom zadarskom nadbiskupu Mati Garkoviću. Za biskupa je posvećen u katedrali Sv. Stošije u Zadru 6. srpnja 1958. g. Bio je generalni vikar, ravnatelj Sjemeništa, nadzornik Nadbiskupske klasične gimnazije, ravnatelj Bogoslovnog sjemeništa, kapitularni vikar i apostolski administrator Zadarske nadbiskupije poslije smrti Garkovića. Do ustanovljenja HBK u tranzitnom razdoblju od 1990. do 1992. g. bio je član trojke biskupa za razgovore s hrvatskom državom.

Ines Grbić