NADBISKUP PULJIĆ O REFERENDUMU ZA EU

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, član Komisije HBK za odnose s Europskom unijom,  gostovao je u emisiji ‘Mir i Dobro’ HTV-a u nedjelju 15. siječnja zamoljen komentirati značaj izlaska građana na referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, da pojasni okolnosti hrvatskog pristupanja toj integraciji naroda. „Politika je prolazna kategorija. Narod je trajna vrijednost, a Božja stvarnost i njegove vrednote su vječna kategorija. Pozdravljamo proces integracije, ujedinjavanja, približavanja, ali smo kritični prema isključivosti pojedinih elemenata. Teško će se Europa održati ako ne bude imala u vidu sve što sa sobom nosimo: svoju kulturu, prošlost, jezik, identitet; ako se bude bazirala samo na ekonomskim interesima i probicima. I oni su važni. Ekonomija nije zanemariva. Ali nije temeljna. Ima nešto što je jače, temeljnije. Crkva zastupa trajne vrednote, orijentirana je prema vječnim kategorijama. I ne bori se protiv prolaznih. Ukoliko one poštuju i podržavaju trajne kategorije koje su narodne, jezične, kulturne i ne niječu Boga i njegovu stvarnost, onda je Crkva za“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da projekt stvaranja EU nije samo politički, nego i kulturološki, povijesni čin. Podsjeća da su i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. rekli kako je Hrvatska već u tom procesu, sastavni dio Europe. „U povijesti političkih integracija neke zajednice su se stvarale prisilno, no u ovom slučaju zajednica se stvara na dobrovoljnoj bazi. Pojedine članice se kandidiraju, žele pristupiti, postavljaju se uvjeti. O EU ne možemo razmišljati samo kao o zajednici država nego o projektu koji je dugačak. Crkva ne stvara taj projekt, ali ga podržava, što se istaknulo i na Drugom Vatikanskom saboru kad je Crkva počela svoj razgovor sa svima koji vjeruju u Krista i s onima koji ne vjeruju. Crkva pozorno prati taj proces i podržava ga ako su u njemu zaštićene vrednote koje ona zastupa. Nije nam svejedno kakva će biti buduća Europa, ako se u njoj ne poštuju vrednote o čovjeku, obitelji, naši simboli i sve na čemu je Europa izgrađivana. Zabrinjava nas rastuća ravnodušnost u Europi u pogledu vjerskih problema. Zabrinjava nas kritika prema vjerskim simbolima, u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, gdje su se vodili sudski procesi smije li križ biti na zidu u školi. U Europi koja je izrasla na kršćanstvu to stavljati u pitanje? Nije poželjno takvo društvo, u kojem bi se to stavljalo u pitanje. Zato smo i kritični. Sad kad smo pred procesom glasovanja, žao nam je da nije bilo više vremena za raspravu, predstavljanje pozitivnih i negativnih elemenata. U tome je velika uloga i odgovornost medija. Trebalo je učiniti više. Ali nismo protiv – jer to je naš krug, naša stvarnost. Samo unutra, kao kršćani, moramo dati svoj doprinos, da Europa bude u duhu vrednota i načela za koje se Crkva zalaže“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da Crkva pozorno prati globalizaciju ali ima svoj stav, primjedbe i prijedloge. „Sudjeluje i zainteresirana je da ne zakaže globalizacija solidarnosti. Postoji ozbiljna opasnost da se države ujedine, a zaborave na one slabije. Crkva podržava globalizaciju ako je prati globalizacija solidarnosti. Hrvatska kao kulturološka cjelina prirodno pripada krugu zapadne Europe. Hoće li hrvatski građani uspjeti sačuvati svoj vjerski i kulturni identitet u uniji ovisi o nama. Nisam skeptičan, jer imali smo i težih iskustava u povijesti. Imali smo i problematičnijih povijesnih razdoblja, a nismo izgubili svoj identitet. Zato bi svi koji umjesto nas pregovaraju trebali potpisivati zakone i uvjete u svjetlu pitanja hoćemo li u njoj moći prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost, s povjerenjem gledati u budućnost? To su okviri koji Crkvu zanimaju. Nisam pesimist, ali pregovarači trebaju imati u vidu to ‘hoćemo li’. Ako mi netko niječe moju prošlost, onda u toj kući teško da ću se osjećati dobro. Ali ako me prihvati kao onog koji ima svoju prošlost, svoje ime, prezime i ponosan je na to, onda je to za pozdraviti“ rekao je nadbiskup Puljić poželjevši da ulazak Hrvatske u EU ne bude samo pristanak, nego da Hrvatska nešto i donosi sa sobom. „Nudimo iskustvo i sve što imamo, ne da izgubimo, nego da sačuvamo. U tom smislu, ne bi se trebalo bojati, ako se mi sami ne potrudimo izgubiti to što imamo, ponosni što jesmo. Budimo uzdignute glave, ponosni na sve što sa sobom nosimo. I ne želimo da nam to itko zaniječe ili ugrozi“ ističe. Vjernicima poručuje da budu odgovorni u smislu poziva, jer to je stvarnost koju sami biramo, mi odlučujemo: „To nije kraj. To je samo početak nečega što možemo stvarati na bolji i drugačiji način. Ne bih htio da ljudi budu pasivni ‘Ne znam što je, odustajem od toga’. Idem. Ali ako biram, idem biti dosljedan onome što sam izabrao. Ulazak u EU nije nijekanje, nego možda šansa. Ali ovisi o nama, i o onima s kojima smo u tom zajedništvu. Ekonomija je u krizi jer su vrednote u krizi. Ali ako se vrati vrednotama i ekonomija zaživi, Europa ima što reći sebi i svijetu. Ne bih volio da ljudi budu apstinenti. Daje se šansa. Kad se ima mogućnost biranja, treba slobodno birati. Treba biti dosljedan onome što čovjek izabere i ne dopustiti da ga netko radi toga iskoristi; nego da bude svjestan onoga što je izabrao“.

Ines Grbić