ZADARSKI NADBISKUP POHODIO HRVATE U SAD-u I KANADI

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve, od 27. rujna do 13. listopada boravio je u pastoralnom pohodu Hrvatima u SAD-u i Kanadi. Nadbiskup je boravio u Americi na poziv svoga školskog kolege, dr. Mate Bižace, svećenika Hvarsko-bračko-viške biskupije koji u Americi 30 godina djeluje među Hrvatima. Bižaca i Puljić zajedno su bili u malom sjemeništu u Dubrovniku, zajedno su pohodili srednju školu i maturirali. Dr. Bižaca je delegat za inozemnu pastvu u Americi i želio je da mons. Puljić u njegovoj župi sv. Ante u Los Angelesu krizmanicima podijeli sakrament potvrde. Nadbiskup je služio misu u crkvi sv. Ante i susreo krizmanike, roditelje i kumove u nedjelju 9. listopada. U subotu 8. listopada sudjelovao je na Zadarskoj večeri, godišnjem susretu Zadrana u San Pedru, u čijoj je župi Gospe od mora kapelan svećenik koji je misionar u Africi. Nadbiskup je susreo Hrvate i u St. Louisu, San Joseu, San Ramonu, Las Vegasu i drugdje gdje se Hrvati okupljaju. Dobrotvorna udruga ‘Hrvatska školska zaklada’, čije je utemeljenje prije 20 godina mons. Puljić inicirao, dodijelila je nadbiskupu odličje u zahvalnosti za praćenje i podržavanje njihovog rada stipendiranja studenata. „Prije 20 godina bio sam na susretu gdje su Hrvati, poneseni željom stvaranja Hrvatske, pitali što mogu učiniti oni iz emigracije. Prihvatili su moju sugestiju i drago mi je da se ostvarila. Rekao sam da mi se čini kako je vrlo važno omogućiti mladim ljudima da se školuju i usavrše. Jer ne može se od ljudi formiranih u ideologijama očekivati da se mijenjaju. Moramo pomoći i omogućiti mladima, osobito onima koji nemaju materijalnih uvjeta. Najbolje ulaganje će biti ako možete ulagati u ljude. Ta zaklada prikuplja prihode poslovnih ljudi, pa su mi dodijelili medalju za zasluge, želeći odati priznanje što sam ih pratio i podržavao u planiranju izdvajanja za studente“ rekao je mons. Puljić.

U ime hrvatskih biskupa, mons. Puljić je svećenicima u SAD-u i Kanadi zahvalio za sve dobro koje čine Hrvatima u inozemstvu. „Bogu hvala da imamo svćenika koji rade s našim ljudima. To im je velika pomoć i utjeha, osobito u smislu inkulturacije koja se događa i po kojoj će, nažalost, naši ljudi sve manje govoriti hrvatski. Ali trude se održavati škole, kulturne manifestacije i služiti mise na hrvatskom jeziku“ rekao je mons. Puljić, dodavši da su Hrvati s hrvatskom domovinom povezani preko naših svećenika i mise. To je rad s velikim žrtvama i naporom. „Američke razdaljine su velike. To je kontinent. Treba nekoliko sati putovati zrakoplovom od župe do župe. Ljudi dolaze u pojedinu župu vozeći i 100 km daleko, da čuju hrvatsku misu. Nije to kao kod nas, gdje je sve koncentrirano oko župe. Zato treba cijeniti, ne samo rad naših svećenika koji se žrtvuju za njih, nego treba cijeniti naše ljude koji se trude okupljati u našim centrima kako bi se vratili u svoju domovinu, osjetili miris i ljepotu Lijepe naše“ rekao je mons. Puljić. Primjerice, u župi sv. Ante u kojoj djeluje dr. Bižaca u središtu Los Angelesa, rijetko je koji Hrvat nastanjen na tom teritoriju. Naše su katoličke misije otvorene za svakoga. Sve su župne crkve u sastavu mjesnih biskupija i u njima se služe mise na engleskom i hrvatskom jeziku. Svatko može doći. Uz to, na četiri druga mjesta, u Kaliforniji i izvan nje, gdje su za vrijeme rata došli prognani Hrvati iz BiH, dr. Bižaca vodi brigu o njima, služi misu i okuplja ih u centrima: Phoenix, San Diego, Las Vegas, Arizona. Nekad treba i po dva sata zrakoplovom putovati da dođe i bude s njima.

Nadbiskupu je drago što ljudi počinju pozitivno razmišljati o ulozi i mjestu gdje se sada nalaze. Ljudi u drugoj državi trebaju postati dio te mjesne Crkve. Dosad je bio naglašen geto, osjećaj da su Hrvati u tim sredinama posebni, upozorava nadbiskup. „Raste svijest da ljudi koji dolaze na drugi kontinent, u drugu državu, među druge narode, postaju dio te mjesne Crkve. Raste svijest ‘Mi smo ovdje, utemeljni u mjesnoj Crkvi, s njom nosimo njene muke i radosti i želimo doprinijeti otajstvu tu prisutne Crkve’. Ta svijest mi se sviđa. Bilo mi je neobično, kad sam bio u posjetu hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu, čuti svećenika da kaže ‘Molimo za sve naše hrvatske biskupe’. Lijepo je to. Ali ti si prvenstveno pozvan moliti za svoga biskupa, tu gdje se nalaziš, u Frankfurtu, Manheimu, Berlinu, Washingtonu. Ta svijest nam ponekad nedostaje. To stvara osjećaj da su tu samo prolaznici. Ali ako su se već doselili tu, pozvani su tu saditi“ rekao je mons. Puljić.

Na trodnevnom susretu svećenika i pastoralnih djelatnika SAD-a i Kanade (10.-12. listopada) mons. Puljić je predvodio misna slavlja i održao izlaganja. To je redovni susret permanentnog obrazovanja klera na kojem se svake godine, jedanput u Kanadi a drugi put u Americi, okupe hrvatski svećenici koji vode brigu o Hrvatima. Na takvom susretu svećenici iznose svoje poteškoće i zajednički planiraju, ovaj put npr. susret mladih; zajednički mole, diskutiraju, svaki put kad se raziđu vraćaju se obogaćeni i s entuzijazmom ‘nismo sami’. U izlaganjima je mons. Puljić govorio o povijesno-pravnoj, Kristovsko-sakramentalnoj i duhovsko- karizmatskoj dimenziji Crkve. „Po tome se Crkva prepoznaje, to je njena genetika. Digni jednu od tih, Crkve nema. No osobito je važna četvrta dimenzija, njeno misionarsko poslanje. Jako je važna i u duhu je nove evangelizacije. Crkva nije sama sebi svrha. Kao članovi tog otajstvenog tijela možemo biti sretni da smo to što jesmo. Ali prava je sreća ako to možemo s nekim podijeliti, ako to možemo nekome objaviti; ako nekome možemo reći ‘Krist je za nas umro, uskrsnuo, mene je spasio, i tebe je spasio, brate’. Ta misionarska dimenzija je jako važna u svijetu koji sve više živi kao da Boga ne treba, a podsvjesno vapije za tim. To je paradoks. S jedne strane, čini se kao da mu Bog ne treba, a nesvjesno čezne za Bogom. Tu nesvjesnu čežnju za Bogom trebalo bi još više verbalizirati, istaknuti, omogućiti! Nadomak je, Bog nije daleko. On je tu, utjelovio se, u ovom je svijetu! Samo to treba netko ponuditi. Tu je Crkva najpozvanija, najodgovornija i najvažnija“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da u tom vidu treba shvatiti i papino utemeljenje Vijeća za novu evangelizaciju. Suočena s letargijom, umorom i sekularizacijom, Crkva je pozvana još i više svjedočiti otajstvo koje je primila i nosi čovjeku današnjice.

Nadbiskup je u susretima s Hrvatima u Americi doživio i da želja za povratkom nije ugašena, neki žele barem razdoblje umirovljenja proživjeti u Hrvatskoj. „No neki kažu da su razočarani našom administracijom, da su se namjeravali ozbiljno vratiti, imali su sredstva, htjeli su nešto kupiti, pokrenuti posao, ali su nailazili na brojne prepreke. Žao mi je, ako to zaista žele, a u našoj domovini im se ne pruži takva mogućnost. A postoje takve mogućnosti. Bilo bi mi draže da se vrate, nego da je Hrvatska prazna. Svakom povratniku treba omogućiti da se vrati i da u Hrvatskoj uloži svoja sredstva, energiju i znanje“ zaključio je nadbiskup Puljić.

Ines Grbić

 

 

 

 

 

Susret svećenika i pastoralnih djelatnika SAD-a i Kanade

St. Louis, (IKA) – Ovogodišnji susret svećenika i pastoralnih djelatnika SAD-a i Kanade održan je u gradu St. Louis, Missouri. Susret je započeo 10. listopada večernjom molitvom i pozdravom domaćina fra Stjepana Pandžića, župnika Hrvatske katoličke župe sv. Josipa. Fra Stjepan je izrazio dobrodošlicu sudionicima skupa, predavaču i voditelju, zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću i ravnatelju dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josipu Bebiću. U prvom predavanju “Sentire cum Ecclesia” nadbiskup Puljić uveo je u problematiku cjelovitog odgoja u crkvenosti. Istaknuo je četiri obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska; protumačio je četverostruko zajedništvo koje postoji u Crkvi: nauka, molitve, euharistije i dobara; prikazao je četiri oblika nazočnosti Crkve u suvremenom svijetu: navještaj Evanđelja ili kerigma, služenje i zauzimanje za druge ili diakonia, život u bratstvu i zajedništvu ili koinonia, slavlje punine života u svečanim obredima ili liturgia. Predavanje je zaključio tumačenjem o različitim poimanjima ili interpretacijama Crkve, te dodao da povijesno-pravna dimenzija Crkve, zajedno s Kristovsko-sakramentalnom i duhovsko-karizmatskom crkvenom dimenzijom čine genetski kod Crkve, koji Crkvu usmjerava u ekumensko misionarskom smjeru. Ako se zanemari bilo koja od tih temeljnih sastavnica Crkve, započinje njezino necjelovito djelovanje. U utorak 11. listopada slijedilo je drugo predavanje nadbiskupa Puljića “Pučka pobožnost i liturgija”. Nakon predavanja razvila se rasprava o mogućoj inkulturaciji i integraciji oblika pučkih pobožnosti unutar same liturgije.
U predavanju “Stanje Hrvatske inozemne pastve” fra Josip Bebić iznio je najveće probleme koji se pojavljuju među svećenicima i pastoralnim osobljem, što je postao dobar uvod za zajedničku konstruktivnu raspravu. Kao najveće teškoće fra Josip je naveo starosnu dob svećenika, nedostatak pastoralnog osoblja i relativnu nepokrivenost hrvatskih katoličkih misija; krizu duhovnih zvanja i nedovoljnu pripremljenost svećenika za život i rad u inozemstvu; otuđenost i zatvaranje određenih svećenika prema domovinskoj i mjesnoj Crkvi; zapošljavanje isključivo po rodbinskim vezama i privatizaciju misija; ljudsku slabost i dvojbeno moralno ponašanje; netrpeljivost i sukobe među svećenicima i pastoralnim osobljem ili sa župskim vijećem; bonton i uredan život. Nakon predavanja razvila se rasprava u kojoj su sudionici zahtijevali sustavni pristup rješavanju problematike inozemne pastve.
U srijedu 12. listopada susret je započeo jutarnjom molitvom, nakon čega je uslijedilo predavanje nadbiskupa Puljića “Komunikacija i dijalog”. Nadbiskup je najprije prikazao čovjeka kao biće komunikacije, ali je odmah ukazao i na psihološke poteškoće koje prate istinsku komunikaciju i dijalog. Na prijedlog fra Joze Grubišića usvojeno je da HKŽ sv. Nikole Tavelića u Montrealu bude domaćin sljedećeg susreta svećenika i pastoralnih djelatnika SAD-a i Kanade od 8. do 11. listopada 2012. Mons. Ivan Vukšić ponovno je izabran za delegata za HKM u Kanadi, a Mladen Horvat za tajnika. Dogovoreno je također da Hrvatsko franjevačko središte Kraljica mira kod Norvala bude domaćin susreta mladih SAD-a i Kanade 8. i 9. lipnja 2013., a da odgovorna osoba organizacije i koordinacije susreta mladih bude fra Tomislav Pek.

Preuzeto iz IKE (12.10.2011 | 23:19 | IKA V – 135682/10)