Blagdan sv. Šime, zaštitnika grada Zadra, u subotu 8. listopada svečano je proslavljen u zadarskom svetištu sv. Šimuna. Kao najomiljeniji svetac kojeg puk u Zadru časti od 12. st., okuplja tisuće zavjetnih hodočasnika iz cijele Zadarske nadbiskupije.
Svečanu Večernju uoči blagdana sv. Šimuna, zaštitnika grada Zadra, u petak 7. listopada u crkvi sv. Šimuna u Zadru predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. Rečenice, odnosno himan koji je izgovorio sv. Šimun u jeruzalemskom hramu, kad je, kad su ga Marija i Josip prikazali, na ruke primio Isusa i u njemu prepoznao Mesiju, svećenici i redovništvo izgovaraju svake večeri u svojoj molitvi već dvije tisuća godina, istaknuo je mons. Perić. Evanđelist Luka u drugom poglavlju (Lk 2, 22-35) piše da je Šimun bio pravedan, pobožan i očekivao je utjehu Izraelovu. Imao je božansko nadahnuće. Duh Sveti mu je objavio da neće vidjeti smrti dok ne vidi Mesiju Gospodnjeg i potaknut Duhom Svetim došao je u hram. „Šimun je dopustio da ga zahvati svjetlost i slava Duha svetoga. Sv. Šimun je prorekao da će mnogi doživjeti propast, ali i spasenje. Pri kraju svog života izgovorio je molitvu nadahnućem Duha Svetoga: ‘Bože, hvala ti što si dopustio da oči moje ugledaju spasenje, spasitelja. Sad možeš, Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema riječi tvojoj, ide u miru, jer mi oči vidješe spasenje tvoje koje si pripravio pred licem naroda; svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela“.
„U životu imamo brojne prilike, Bogu okrenuti lice ili leđa. Kad mu okrenemo lice, to je dobro djelo i Bog nas spasava svojim svjetlom. U suprotnome, odlazimo od njega, ne želimo s njim živjeti ni primati milosti“ rekao je mons. Perić. Zbog osobite prisutnosti zaručničkih parova u molitvi Večernje, u propovijedi je govorio o vrijednosti življenja braka prema Božjem promislu, počevši od pada u kušnji prvog para. Naš spolni život je toliko važan da je ovijen s dvije Božje zapovijedi, rekao je biskup, opisujući što se sve zbiva od Božjeg buđenja na savijest do čovjekova gašenja svijesti i savjesti. „Od deset zapovijedi, dvije se odnose na spolni život: šesta, ne sagriješi bludno i deveta, ne poželi bližnjega svoga. Ne samo ne počini, nego u duši, srcu, misli ne poželi. Već su želja i htijenje grijeh. To je Isus rekao. Bog mjeri srce, ne samo vanjski čin. To je aparat koji snima misli, želje, htijenja i namjere. To Bog percipira, osuđuje ili nagrađuje“ rekao je mons. Perić istaknuvši da je zakon spoznaje dobra i zla ugrađen u čovjeku. „Ako ideš dobrim putem, doći ćeš do dobra cilja. Ako ideš zlim putem, doći ćeš do propasti“ poručio je. Upozorio je i na grijeh pobačaja, istaknuvši: ako roditelji, kako kažu, nemaju mogućnosti primiti život na dar, Bog ima načina da dijete primi, školuje i osigura mu sve uvjete. Ima Crkva, društvo, svijet koji ga može primiti, ako ti nemaš uvjeta i mogućnosti. Koliko je među pobačenom djecom biskupa, svećenika, redovnika koji su bili po Božjem programu, a čovjek je to presjekao. Bog reagira u savjesti Ako želimo biti Božji, držimo se Božjeg zakona. Samo ćeš po Božjoj magistrali doći do pravog cilja. Samo ćeš, održavajući Božje zapovijedi, imati mir u svojoj savjesti, srcu i životu. Samo ćemo opslužujući Božje zapovijedi moći stati pred Boga i biti među blagoslovljenima“ zaključio je biskup Perić.
Koncelebrirano misno slavlje predvodio je mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski. Za puk je nadolazeći tjedan za iskazivanje štovanja sv. Šimi otvorena škrinja u kojoj iznad glavnog oltara počiva neraspadnuto tijelo tog sveca. „Sv. Šimun je bio među pravim vjernicima, pobožnim Židovima. Smatrao je da ono što imamo od Boga primamo, ovisimo o njegovom daru i milosti. Sami od sebe ne možemo ništa. I sveta Ana udovica koja je postom i molitvom u hramu služila Bogu, a osobito Marija, majka Božja. Njihova karakteristika je bila: Mi smo kao sirotani Božji. Ono što nam Bog da, pružimo ruke, zahvalimo i s tim darovima i talentima radimo. Bili su i puni čežnje za pravdom. Govorom o blaženstvima Isus je beatificirao i Šimuna Bogonosca. Šimun je obdržavao njegova blaženstva. Govorom na brdu blaženstava Isus je kanonizirao Šimuna i sve koji obdržavaju njegova blaženstva“ rekao je mons. Perić.
Istaknuo je da o sv. Šimunu znamo iz evanđelja svetog Luke, a evanđelist Luka o Šimunu zna iz susreta s Marijom. „Gospa je svjedok od početka, svjedokinja Božje riječi. Preživjela je Isusa na ovom svijetu. Gospa je preživjela Nazaret, Betlehem, Egipat i gubitak sina u Jeruzalemu. Bila je s njim u Kani Galilejskoj, na Posljednoj večeri i na Kalvariji. Bog je htio da ona bude od početka do svršetka. Pa je svjedok prve ruke i prve klase. I ona je rado starcu Šimunu dala svoga sina u naručje. Zato se zove Bogonosac – jer je nosio malog Isusa, pravog Boga i pravog čovjeka“ rekao je mons. Perić, podsjetivši na Šimunovu riječ Bogu nakon susreta s Isusom: Možeš me otpustiti u miru, jer su moje oči vidjele spasenje, svjetlost i slavu puka izraelskoga. „U te četiri prekrasne riječi: mir, spasenje, svjetlost i slava, sadrži se sva religija židovska i kršćanska. Mi čeznemo samo za te četiri stvarnosti: za mirom Božjim, spasenjem Božjim, svjetlom Božjim i slavom Božjom. I govorimo tako, da jedni drugima želimo mir: u kući, župi, biskupiji, mir u Crkvi, državi i cijelom svijetu. I kad čovjek umre, kažemo da počiva u miru Božjem. Ne mir groblja, izostanka rata i da radiš što hoćeš. Nego mir kao dobro stanje, prosperitet, rad, uspjeh i napredak“ naglasio je biskup Perić.
Isus je spasitelj svega svijeta, a Šimun je rekao da je on mnogima na propast i mnogima na spasenje. „Hoćeš li to dijete prigrliti, pokloniti se i zvati se njegovim imenom ili ćeš ga odbiti? Ako ga odbiješ, tebi je na propast. Ako ga primiš, tebi je na uzdignuće i spasenje“ rekao je mons. Perić, istaknuvši kako Isusa u javnom djelovanju mnogi nisu prihvaćali: svećeničke i državne službe su ga prezirale i smatrale varalicom. „No on nije dao na svoje božanstvo i ljudstvo. On se držao Božjeg zakona. Neka se svi sablažnjavaju. Ja ne odstupam od Božje istine! Ako želite i vi učenici napustiti, napustite. Ja ostajem pri euharistiji, križu. Ostajem pri smrti i uskrsnuću. I te se Božje istine treba držati. Tko se bude nje držao, eto mu spasenja i uzdignuća. Tko ne prihvaća Isusov nauk, njemu je na propast i osudu“ upozorio je biskup Perić. Podsjetio je na inicijativu izbacivanja znaka križa iz škole u Italiji. Do pravorijeka kojim je odlučeno da križ u školi može ostati, sudske odluke su se prebacivale s nižih na više razine sudova i obrnuto, od Italije do Stasbourga, a ovisno o sucima, mijenjale su se odluke ostaje li križ u školi. „Isus ide kroz sedam sudova kroz Europu. To znači riječ koju je rekao Šimun Bogonosac: nekima će biti na propast: koji se budu borili protiv križa sudom, praksom, referendumima, parlamentima, presudama. Svi smo mi pred Isusom Kristom. I svi se pred njim trebamo opredijeliti. Hoćeš li ga uzeti za uzdignuće ili ćeš ga uzeti za propast? To je zato jer naše spasenje i vrijednost leže u našoj slobodi. I u Božjoj slobodi“ poručio je biskup Perić, zaključivši kako se Isus na ovom svijetu identificirao sa starima, nemoćnima, bolesnima i neukima. „Najinteresantnije u Isusovom životu je da se uslikao na križu. Nitko od nas neće spremiti sliku o sebi u neki časopis, a da ga ta slika sramoti i nije mu na čast. Nego će gledati, ako je od 60 godina, da dade onu od 30 godina. Da prevari narod. I ako ima negdje neki nedostatak, da se to izbriše, pa da bude fin. Isus nam je dao sliku svoga najgoreg izdanja. Na križu! To je njegov identitet! Tu svi gledamo. Tu gdje je najviše hendikepiran, nemoćan, umire, kaže ‘Slikajte me. Neka to ostane za vječnost’. Do sudnjega dana križ će ostati s Isusovim najgorim izdanjem – i uvijek će biti onih koji su protiv križa, ali i onih koji će reći ‘Križu slavni, spase moj“ poručio je biskup Ratko Perić.
PRIGODNI DAR ZA MOSTARSKO-DUVANJSKOG BISKUPA
Na blagdan sv. Šimuna, zaštitnika Zadra, don Josip Lenkić, upravitelj svetišta sv. Šimuna, uručio je u subotu 8. listopada na kraju svečanog misnog slavlja u crkvi sv. Šimuna predvoditelju tog slavlja, mostarsko-duvanjskom biskupu dr. Ratku Periću, sliku Presvetog Trojstva akademskog slikara Ante Mamuše. Sliku u dimenzijama 70×100 cm svetištu je darovala Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato koja djeluje u blizini svetišta. Slika Presvetog Trojstva u tehnici akrila nastala je u lipnju ove godine u Mađarevu u okolišu župne crkve gdje se održala likovna kolonija umjetnika iz Hrvatske i BiH. Autor slike Anto Mamuša javnosti je poznat po mnogim slikama, poput slike nedavno beatificiranih Drinskih mučenica sad izložene na štovanje.
Ines Grbić
