Intervent mons. Želimira Puljića na Europskoj kontinentalnoj sinodskoj skupštini održanoj u Pragu od 5. do 12. veljače 2023.

Umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić sudjelovao je u ime predsjednika Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražena Kutleše, u petak i subotu, 10. i 11. veljače, u hotelu Pyramida u Pragu na drugom dijelu europske Kontinentalne sinodske skupštine, na susretu predsjednika europskih biskupskih konferencije.

Intervent mons. Puljića prenosimo u cijelosti.

“Proširite prostor svoga šatora” unatoč poteškoćama

Budući da predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nije mogao sudjelovati na ovom susretu u Pragu, zamolio je mene da sudjelujem.

Želio bih ukratko izraziti neka razmišljanja o radnom dokumentu “Proširite prostor svoga šatora”. 

1. Bilo je zanimljivo čitati “izraze entuzijazma da sinoda ide naprijed” i da su “milijuni ljudi bili uključeni u sinodalnom procesu” (Br. 1).

“Sudjelovanje je bilo iznad svih očekivanja”, a “primljeni su sažeci 112 od 114 biskupskih konferencija” (br. 5).

Primjećuje se “snažna mobilizacija Božjeg naroda, radost zajedničkog hoda i slobodnog govora” (Br. 16).

Urednici zaključuju kako su to glasovi velike ljubavi prema Crkvi koji sanjaju da je ona sposobna biti Božja obitelj: uključiva, otvorena i gostoljubiva” (EC Zimbabve, br. 16). No, među njima ima i onih koji se, iz različitih razloga, ne osjećaju prihvaćeni kao što su npr.: razvedeni i ponovno vjenčani, samohrani roditelji, oženjeni svećenici, ljudi koji žive u poligamnom braku, homoseksualci, LGBTQ osobe” i dr… (Br. 39). 

I. Je li dokument imao svoju metodologiju rada?

U svezi sdokumentom za kontinentalnu fazu postavlja se temeljno pitanje – kako čitati i vrednovati ovih 45 stranica?

Tu su, naime, misli, meditacije, osjećaji, prijedlozi i pitanja koje je poslalo 112 biskupskih konferencija i drugih. Milijuni ljudi sudjelovali su u tom procesu.

Čitajući prikupljene podatke, zanima nas je li proces prikupljanja informacija koristio određenu metodologiju ili je sve prepušteno spontanosti sudionika?!

Istraživanja obično pretpostavljaju da provoditelj ankete ima teorijske i praktične alate za provođenje istraživanja i odabire “fenomen koji će proučavati te analizirati i procjenjivati prikupljene informacije”. Definira hipotezu na početku istraživanja, činjenice ili događaje kako bi se vidjelo npr. kako varijable utječu jedna na drugu. Nastoji opisati i objasniti svaki novi društveni fenomen koji smatra relevantnim i uspostaviti kakve su uzročno-posljedične veze između njih.

2. Iako je proces sinodalnog hoda bio zanimljiv i koristan, osjeća se nedostatak određene metodologije kako iz teološkog, tako i iz sociološkog područja.

Da je proces sinodalnosti slijedio pravila “sociološkog istraživanja”, mogli  bismo iz rezultata identificirati korelacije između društvenih fenomena i utvrditi moguće uzročno-posljedične veze između njih.

Tada bi se moglo vidjeti prema Gaussovoj krivulji koji postotak zauzima određena varijabla. Umjesto toga, od “šume prikupljenih informacija” ne može se vidjeti drveće. Tu je i nedostatak teološke metodologije koja ima zadaću objasniti i proocijeniti neke izraze, mišljenja i stavove.  

Istina, urednici su pokušali odgovoriti na teološki izazov slikom preuzetom od  proroka Izaije, “Proširite prostor šatora svojega” (Iz 54,2) koristeći “tri elementa njegove strukture”.

  • Prvi je platno koje štiti od sunca, vjetra i kiše te ocrtava prostor života i druženja.
  • Drugi strukturni element šatora su užad koja drže platno zajedno.
  • Konačno, treći element su klinovi koji učvršćuju strukturu na tlu, ali omogućuju njezinu mobilnost u slučaju potrebe premještanja šatora negdje drugdje (br. 26).

To je prekrasna slika koja je prikladna kao ikona za meditaciju.

No, kardinali Grech i Hollerich s pravom primjećuju u svom pismu od 26.  siječnja da »postoje neki koji već sada znaju kakvi će biti zaključci Sinodalne skupštine. A ima ih koji bi željeli nametnuti dnevni red Sinode i usmjeriti raspravu i njezine rezultate”.

To nije u skladu s  temom XVI. redovne opće skupštine. Dakle, zadaća biskupa je “podučavati, naviještati Riječ u zgodno i nezgodno vrijeme, opominjati i koriti sa svom strpljivošću” (2 Tim 4,1-2). Čak i po cijenu da ne bude “uključiva, otvorena i gostoljubiva”.

Uostalom, već se Crkvi predbacuje da previše prakticira takozvano “korektno ponašanje”, ostavljajući tako dojam “da se želi svidjeti sekularnom okruženju”.  

Uostalom, nije poslanje  Crkve “ispitati sva mišljenja, a onda postići dogovor”, nego naviještati istinu  o čovjeku i Crkvi jer samo nas “istina može osloboditi” (Iv 8, 31).

II. Kritike koje navode na promišljanje

3. Treba čestitati svima koji su sudjelovali u procesu sinodalnosti. Na poseban način čestitke idu skupinama koje su napravile sintezu na razini biskupskih konferencija i na razini tajništva Biskupske sinode.

Nije bilo lako sažeti toliko mudrih i manje mudrih mišljenja, stavova i razmišljanja. Siguran sam, međutim, da je bila primijenjena jasnija metodologija, kako sa sociološkog tako i s teološkog stajališta, puno vremena bi se uštedjelo, kao i mnogi nesporazumi i neke nepotrebne i oštre kritike. Bilo bi lakše i učinkovitije otkriti koji su prioriteti za raspravu na Sinodalnoj skupštini u listopadu 2023. godine.

Da je od početka sinodalnog procesa postojala jasnija “teološka metodologija”, sumnjam da bi Dokument unio, primjerice, prijedlog (br. 57) koji traži da se “ukloni piramidalni način upravljanja a uvede sinodalni, jer u Crkvi ima biti jedini autoritet ljubavi i služenja, po uzoru na Gospodina” (BK Argentine).

Uz nedostatak jasne metodologije s potrebnim alatima koji se tiču teorije i prakse kako u teološkom, tako i u društvenom području, treba priznati i cijeniti činjenicu da su nam sada na raspolaganju brojni podaci i informacije koje ne bi bilo moguće prikupiti da nije bilo slobode izražavanja o bilo kojoj temi i problemu.  

Ljubazno molim prisutne članove u Pragu da ove moje riječi, kritike i promišljanja stave u kontekst s glasovima svih onih u Crkvi koji sanjaju i žele biti “Božja obitelj koja je uključiva, otvorena i gostoljubiva”. 

✠ Želimir Puljić,

Zadarski nadbiskup emeritus (Hrvatska)

Zadar, 7. veljače 2023.

Foto: Privatna arhiva mons. Puljića