Čudesna preobrazba čovjeka, povijesti i svemira; božanska pretvorba koja nadilazi vremena i prostore; spomen čin koji najavljuje novo doba, novo nebo i novu zemlju – opisao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić značaj euharistije u homiliji misnog slavlja koje je na svetkovinu Tijelova u četvrtak 23. lipnja predvodio u katedrali sv. Stošije u Zadru. Nakon mise predvodio je i procesiju s Presvetim oltarskim sakramentom središtem grada do svetišta sv. Šimuna, a slavlje tradicionalno okuplja vjernike iz svih gradskih župa i djecu u bijelim haljinama koja cvijećem ostavljaju vidljivi trag procesije. Crkva stoljećima naučava i ispovijeda vjeru u Isusovu nazočnost u Presvetom oltarskom sakramentu, rekao je nadbiskup. „Molitvenom sabranošću i pobožnom procesijom ulicama grada zahvaljujemo javno na daru euharistije. Zahvaljujemo Isusu što je pod znakovima kruha i vina ostavio samog sebe da nam se duša ispunja milošću i daje nam se zalog buduće slave. Neposredno pred dramu suočenja sa snagama zla i smrti, on nam je ostavio simbole vjernosti i ljubavi. To nam je najdraža i najdragocjenija uspomena“ istaknuo je mons. Puljić. Tijelovom se ta uspomena zahvalno slavi, ispovijeda, radosno spominje i potiče na razmišljanje o svetoj tajni Crkve koju smo po Kristovom nalogu pozvani slaviti. „Već dvije tisuće godina Crkva to s poštovanjem i zahvalnošću čini. Nedjeljno misno slavlje središte je obiteljskog, župnog i kršćanskog života. Apostoli su to shvatili pa su svaki dan jednodušno i postojano hrlili u hram, te u radosti i prostodušnosti srca zajednički uzimali hranu, hvaleći Boga i uživajući naklonost naroda“ rekao je nadbiskup istaknuvši da je svaka misna pretvorba navještaj konačnog dolaska. „Liturgija je oblikovala izričaje vjere i način kako se vrše sveti obredi, pa živo želi da se vjera pretoči u život, a sudjelovanje na pričesti preobrazi vjernike u ono što primaju. Krist je u euharistiji stvarno, istinito i bitno nazočan. Krist je naš suputnik i supatnik, naša hrana i popudbina na ovozemaljskom putu. Kršćani to vjeruju i aktivno sudjeluju u misnim obredima“ naglasio je mons. Puljić, dodavši da sudjelovati na pričesti znači biti jedno s Kristom, biti u njemu. Ostati u njemu označava intimno zajedništvo koje postoji između Oca i Sina. „Otajstvo euharistije označava trostruko zajedništvo: s Kristom, njegovom Crkvom i svim ljudima; osobito s onima koji pate zbog bolesti, gladi, ovisnosti, rata, različitosti mentaliteta, rase i vjere. Po njihovim tegobama Isus nastavlja svoju muku u povijesti. Oni su najbliži njegovom patničkom licu“ rekao je nadbiskup istaknuvši da Crkva živi od euharistije, čuda Božje nazočnosti među nama. „Euharistija je produljenje Isusovog života na zemlji i milosno približavanje ljudima. On nastavlja i danas liječiti, hraniti, tješiti i praštati grijehe. Po kalvarijskoj žrtvi Krista sklopljen je novi savez između Boga i ljudi. To više nije savez kamenih ploča, već savez srdaca: “Bit ću njihov Bog, a oni moj narod”“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši na Isusove riječi na Posljednjoj večeri o čaši njegove krvi. Nastupilo je mesijansko razdoblje, novi savez u Kristovoj krvi po kojoj se čovječanstvo povezuje s Bogom i Bog s ljudima. „Euharistija kao nekrvna žrtva Novog Saveza prigoda je posvijestiti naše savezništvo s Bogom i doživjeti blizinu koja se iz tog novog saveza rađa. Tijelovo nas vraća nezaboravnoj Gospodnjoj Pashi koju je, piše evanđelje, vruće želio blagovati sa svojim učenicima“ rekao je nadbiskup Puljić podsjetivši na Isusove riječi učenicima da se hrane njegovim tijelom i krvlju i Kristovu oporučnu želju da to čine njemu na spomen.
Ines Grbić