DAN ŠKOLE I DANI OTVORENIH VRATA KLASIČNE GIMNAZIJE IVAN PAVAO II. ZADAR

Na rođendan blaženika čije ime nosi, Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u srijedu 18. svibnja proslavila je Dan škole, a od 19. do 23. svibnja od 9 do 18 sati u tijeku su Dani otvorenih vrata škole kad zainteresirani osmoškolci pohode gimnaziju i zanimaju se o njenom djelovanju kao mogućem izboru svog daljnjeg odgojno-obrazovnog procesa. Profesori i vrijedne učenice Lucija Denona, Iva Barunčić, Anera Mikulić i Tina Marketin na raspolaganju su učenicima koji se zanimaju za nastavno gradivo te ih provode učionicama te škole koja je najstarija odgojno-obrazovna ustanova u Zadarskoj županiji i jedna od najstarijih škola na materinjem hrvatskom jeziku. ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’ geslo je gimnazije koja je s radom počela 1748. g. u sklopu sjemeništa, potičući na ljubav prema Bogu, Crkvi i domovini. Sadržajem i odgojnim ciljevima želi biti atraktivna i zahtjevna u ostvarivanju ljudskih, duhovnih, intelektualnih i profesionalnih potencijala nagrađenih i na mnogim natjecanjima. „Pet godina s imenom pape Ivana Pavla II.“ natpis je na naslovnici 7. broja koloritnog časopisa škole ‘Bolji svijet’ izdanog u prigodi Dana škole u kojem brojni tekstovi i fotografije na kreativan način opisuju aktivnosti gimnazijalaca. Naime, prošlo je pet godina otkako je Nadbiskupska klasična gimnazija preimenovana u Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. te je i prostorno odvojena od sjemeništa ‘Zmajević’ i preseljena u novu zgradu u središtu grada, u neposrednoj blizini sjemeništa. Tim povodom ravnatelj škole mons. Joso Kokić poručio je učenicima da ostanu prisebni: pri sebi, tj. pri čovjeku, da budu čovječni. „To će moći ako ostanu pri Bogu, izvoru i darovatelju svega dobra; da znaju prepoznati dobro i u današnjem vremenu, da budu spremni mijenjati se na dobro i tako sami postati dobro u svijetu“ rekao je mons. Kokić. Dan škole obilježen je neuobičajeno i domišljato, što resi svaku aktivnost tih gimnazijalaca. Naime, učenici i profesori okupili su se u kino dvorani Callegro te su pogledali film ‘Negdje’ redateljice Sofie Coppole kojim je osvojila Zlatnog lava na venecijanskoj Mostri. Film u kojem nema puno dijaloga te slikama duljih kadrova prepušta pričanje radnje, prikazuje besmisao slave, tematizira gubljenje identiteta, preispitivanje vrijednosnog sustava i stava te pronalazak vrijednosti. Film opisuje život holivudske zvijezde koji u tridesetim godinama dobiva i zvijezdu na ‘Stazi slavnih’, no tada doživljava krizu srednjih godina a privid slave zamjenjuje ponor besmisla kojeg kao prazan i neispunjen čovjek živi u površnim i otuđujućim odnosima. Temeljem tog sadržaja nakon projekcije don Zdenko Dundović je moderirao raspravu u kojoj je govorio o potrebi prepoznavanja istinskih vrijednosti. Potaknuo je učenike na pažljiv i ispravan odabir u svijetu ponude brojnih izbora, te na ustrajnost u provedbi ispravnog nauma. Istaknuta je i potreba kvalitetne komunikacije jer čovjek je biće komunikacije o kojoj ovisi i kvaliteta življenja. Prigodnu riječ na tom eduaktivnom susretu uputio je i ravnatelj mons. Kokić, a nastupio je i Zbor gimnazije pod ravnanjem Tomislava Pehara koji je nastupio na VIII. smotri zborova katoličkih škola 14. svibnja u Zagrebu. Na Dan škole 18. svibnja u večernjim satima u zadarskom Arheološkom muzeju otvorena je i Izložba tiskarskih znakova koje je u crtaćoj (olovka, ugljen) i grafičkoj tehnici (linorez i otisak na svili) zadnja dva mjeseca izradilo dvadeset gimnazijalaca pod vodstvom prof. Elvire Katić. Sedamdeset replika rađeno je po predlošcima naslovnica starih knjiga od 1501. do 1850. g. iz Zbirke starih i rijetkih knjiga knjižnice Arheološkog muzeja, u sklopu Međunarodnog dana muzeja i projekta ‘Dodir’. Naslovnice tih knjiga kao važan element prikazuju tiskarski znak koji otkriva kad je, gdje i tko knjigu tiskao; tisakrski znak govori o porijeklu i svjetonazoru vlasnika tiskare. Npr. tiskarski znak Alda Manunzija u devet varijanti prikazuje sidro i delfina, kao simbol čvrstoće, dubine, brzine ili sporosti, profinjenosti; razni motivi otkrivaju slojevitost i metaforu brojnih životnih stavova i poruka.

Ines Grbić