Filatelistička izložba “Don Bosco i salezijanci” svečano otvorena u subotu 26. ožujka u dvorani župnog centra Gospe Loretske u Zadru zatvorena je 3. travnja. Autor tog izložbenog materijala jedinog takve vrste u Hrvatskoj je Berislav Turudija iz Zagreba. Izložba obuhvaća poštanske marke, žig, koverte i dopisnice s likom don Bosca. Prve marke o don Boscu tiskane su u Vatikanu. Izložba je pripremana puno godina a na njoj su iz Hrvatske samo četiri motiva. Jedina salezijanska marka u Hrvatskoj tiskana je povodom gradnje crkve Mati slobode u Zagrebu. S tom je izložbom Turudija bio i na zagrebačkoj Knežiji i u Žepču u BiH. Povezanost Turudije sa salezijancima datira od njegova boravka u njihovom internatu za vrijeme Drugog svjetskog rata te ga ta zbirka sentimentalno veže za vrijeme provedeno u salezijanskom konviktu u Zagrebu za vrijeme njegovog školovanja u Nižoj gimnaziji. Jako mu je drago da se tom Izložbom mogao odužiti dobru koje su mu učinili uputivši ga na pravi put. Poštansku marku izdaje pošta dotične zemlje, a koverte može izdati svatko; koverta sa žigom i markom se tiska ukoliko se radi o nekoj specifičnoj temi. S likom don Bosca prigodno su tiskani materijali povodom raznih godišnjica, a salezijanci su osobito popularni u Južnoj Americi gdje su jako poštovani. Argentina je izdala marku koja prikazuje grad Usua, sliku salezijanske crkve na jugu Argentine koja je istovremeno bila i na novčanici od sto pesosa. U Ekvadoru su salezijanci dobili orhideju ‘orchidea salesiana’. Salezijanci u Kostarici djeluju od 1907. g., a povodom stote godišnjice pošta je izdala marku, kovertu prvog dana i prigodni žig. U Indiji salezijanci djeluju od 1906. g. dolaskom u Bombai; 14 godina poslije otvorili su prvu stručnu školu u južnoj Indiji. Malteška pošta izdala je 1996. g. marku i karticu povodom 90. godišnjice rođenja Nazarena, osnivača salezijanske škole u mjestu Slievna. Salezijanac Oskar Andres Rodriquuez 2002. g. postao je kardinalom, pa je tim povodom honduraška pošta izdala veliki blok na kojem je prikazan od svog dječačkog doba do daljnjih aktivnosti.
Izložba sadrži poštanske materijale s motivima salezijanskog reda iz cijelog svijeta: Austrija, Poljska, Belgija, Španjolska, Malta, Brazil, Čile, Peru, Kolumbija, Ekvador, Venezuela, Paragvaj, Bolivija, Salvador, Honduras, Panama, Kostarika, Filipini, Indija, Hrvatska i BiH. Preko izložbenog materijala iščitava se povijest salezijanskog reda i način njegova djelovanja. Salezijanci djeluju u 129 zemalja, a osnovna karakteristika je rad s mladima kojem su se posvetili uslijed krize kad je puno djece bilo na ulici. Zato su i otišli najprije u Južnu Ameriku gdje je bilo veliko siromaštvo. I u Europi nikad nisu najprije došli u glavne gradove nego u mala mjesta, ističe Turudija: tako su u BiH, gdje djeluju od 1995. g., došli u Žepče, a ne u Sarajevo ili Mostar. U Hrvatsku su 1913. g. došli u Rovinj, a ne u Zagreb ili Rijeku, kamo su se kasnije proširili. Berislav Turudija je rodom iz mjesta Veliki Raven kod Križevaca. Posjeduje veliku tematsku filatelističku zbirku: Košarka od prvih koraka, Krešimir Ćosić, Dražen Petrović, Košarka na olimpijskim igrama, Svjetske vojne igre, Europska unija, Euro, Vijeće Europe te Don Bosco i salezijanci. Turudija posjeduje zbirke maraka tri države u kojima je živio. Njegov otac Josip skupljao je marke i imao je veliku zbirku, a stradao je u Drugom svjetskom ratu. „Bio je u krivoj pidžami. Bio je filatelist, imao je vrijednu zbirku Austro – Ugarske i zemalja u kojima je živio a nestala je u Drugom svjetskom ratu. Otac je stradao u Bleiburgu, ni ne znam gdje su mu kosti. Moja majka je u seljačkim kolima zadnji čas odlazila iz Kutine za Zagreb. Na jednom mjestu most je bio dignut u zrak i kola nisu mogla dolje. Veći dio puta stvari su morali nositi u rukama. Nažalost, filatelija je ostala u tim kolima“ kaže Turudija, umirovljeni ekonomist koji se filatelijom bavi od 1942. g. kad je došao na školovanje u Zagreb te ga je otac odveo u filatelističku trgovinu. Tada je imao 11 godina. U svom fundusu ima NDH, Jugoslaviju, Hrvatsku, veliki izložak košarke od 200 kartona, Krešimira Ćosića, Dražena Petrovića te 320 kartona o temi Europske unije. Izložbu o EU će organizirati Ministarstvo vanjskih poslova RH. Jedini u Hrvatskoj ima poštanske izloške EU. Turudija je sa sinom i unukom izlagao po cijelom svijetu. Materijal nabavlja uglavnom razmjenom a puno toga i kupuje. Filatelija je skupi hobi, kaže; jednu karticu je platio 150 dolara, ali htio ju je imati. „To je filatelija, kao svaki hobi, treba ulagati ako se želi imati“ zaključuje Berislav Turudija, ističući da filatelija proširuje znanje o zemljopisu, povijesti, kulturi, flori, fauni, medicini, sportu i brojnim drugim područjima života.
Ines Grbić