Blagdan Marije, Kraljice mira, svečano je proslavljen u župi Kraljice mira na Stanovima u Zadru u subotu, 22. kolovoza. Koncelebrirano večernje misno slavlje u župnoj crkvi Kraljice mira predvodio je mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH.
Navještaj iz Knjige Otkrivenja opisuje ženu koju Crkva primjenjuje na Mariju, rekao je mons. Bogdan. To je prikaz dramatične borbe između žene koja trudna viče u porođajnim bolima i Zmaja koji je stao pred ženu da mu proždre dijete. „Dramatična je to scena u kojoj se sučeljavaju žena i njen porod i veliki Zmaj, taj vječni neprijatelj Boga i čovjeka, sa svojom zlokobnom namjerom da joj, čim rodi, proždre Dijete. U toj sceni sučeljava se novost poroda koji je za ženu velika radost, radost koja sasvim zasjenjuje sve muke rađanja koje su mu prethodile i nezasitna, stara želja Zloga koji se želi dokopati novorođenog života da ga proždre i da ga zatre. U toj sceni sučeljavaju se svjetlo života i tama smrti, proslava i poraz, uzdignuće i pad“ upozorio je biskup Bogdan, rekavši da sve to podsjeća na ostvarenje mesijanskog obećanja s prvih stranica Biblije u Knjizi Postanka koje je Bog uputio u Edenskom vrtu zmiji zavodnici, da zameće neprijateljstvo između nje i žene, između roda njenog i roda zmijinog.
To se obećanje „doista ostvarilo po Mariji. Ona je ta žena, Djevica zaručena s mužem koji se zvao Josip. Ona je s Gospodinom i Gospodin je s njom. Ona je milosti puna, blagoslovljena među ženama. Ona je službenica Gospodnja koja svoj život ravna prema Gospodinovoj riječi. Božja riječ je svjetiljka njenim stopama, svjetionik u olujama života. Božju riječ koju pokušava razumski proniknuti, koliko je to moguće, Božja je volja za njen život. Razmišljanje, razmatranje Božje riječi ona pretače u život. Tako je njena vjera djelotvorna“ istaknuo je mons. Bogdan.
„Postignuće svrhe i cilja kršćanskog života, nebeskog zajedništva i radosti s Marijom, Kraljicom mira i svetima, iziskuje osobni napor, hrabru i trajnu budnost i borbu. I to svakodnevnu. Ona se odvija oko nas i u nama, u našim srcima. Boj je to protiv zla i grijeha, boj između svjetla života i tame smrti, boj u kojemu Zmaj veliki, stara zmija – imenom Đavao, Sotona, zavodnik svijeta (Otk 12,9), ne prestaje na nas nasrtati, zavoditi nas i napadati. Napada nas otvoreno i skriveno, javno i tiho, podmuklo, suptilno. Napada nas napadajući naše obitelji, želeći ih razoriti. Napada na brak kao zajednicu muškarca i žene koju je Bog od početka predvidio, uzdižući je na dostojanstvo sakramenta. Napada na majčinstvo i očinstvo. Napada nas u ideologiji koja želi izbrisati naravne i od Boga Stvoritelja usađene razlike između muškarca i žene. Napada na novi, još nerođeni život, želeći ga ‘proždrijeti’ i prije nego ugleda svjetlo Božjeg dana. Napada na mlade nudeći im lažne načine lagodnog života, života bez žrtve, života egocentrične samodostatnosti u kojoj nema mjesta za drugog čovjeka, a još manje za Boga.
Napada na starije i bolesnike, želeći i njih ‘proždrijeti’ prije prirodnog kraja njihovog života, nudeći im u eutanaziji tzv. potpomognutu smrt. Napada sve nas, Kristove vjernike, napadajući sveti Božji zakon i nepromjenjivi crkveni nauk kojeg Crkva neumorno promiče, naučava, brani i branit će sve do konca svijeta. Napada nas orkestriranom diktaturom etičkog i moralnog relativizma kojom se čovjeku želi oduzeti sva čvrsta uporišta objektivne spoznaje, nepromjenjivih etičkih i moralnih načela. Napada nas taj stari „čovjekoubojica od početka, lažac i otac laži“ (Iv 8,44), mnogovrsno i u tomu se nikada ne umara“ upozorio je biskup Bogdan, istaknuvši da je Krist, sin Kraljice mira, „svojim djelom spasenja konačno pobijedio tu lukavu staru zmiju, no borba s njom još nije prestala. Ona još traje i trajat će sve do konca vremena, do konačne pobjede svetih“.
„Svatko od nas u svom biću osjeća apokaliptički boj, borbu između dobra i zla, svjetla i tame, Zakona dobra i zakona zla. Svatko od nas u toj mučnoj borbi treba, poput samog Krista, podnijeti svoj dio. U tome nas pomaže vjera u Krista, snaga njegovih svetih Otajstava i majčinska pomoć Marije, Kraljice mira koja iz nebeske slave ne prestaje zagovarati i štititi sve koji su se svrstali u redove njezinog Sina. Molimo bez prestanka i s pouzdanjem, da ne malakšemo na putu vjere i predanja Bogu, da hrabro ustrajemo u borbama života koje svakodnevno vodimo protiv grijeha, da odolimo svim napadima Zloga koje nas žele odvojiti od Krista i njegove Crkve, kako bismo svi po zagovoru Kraljice mira, jednom prispjeli k slavi uskrsnuća“ potaknuo je mons. Bogdan.
Biskup je rekao da živimo u specifičnom vremenu pandemije koronakrize koja je bacila cijeli svijet na noge. „Nemojte nikada posumnjati, nikada smetnuti s uma – dragi Bog nije nas stvorio slučajno, nego planirano. Htio nas je u ovom prostoru i ovom vremenu. Izazovi su veliki pred nama i s nama, u našoj svakodnevnoj borbi, u svakodnevici koju živimo. Mi smo i u ovoj situaciji trijezni kršćani koji znaju u čije ime i koje ime su kršteni i kome su povjerovali. Znaju tko je s njima i tko je njihov Bog. I u ovoj životnoj situaciji i okolnostima ne gubimo glavu. Neka naša vjera bude živa, čista, pročišćena, djelotvorna. Bog se na osobit način u ovoj situaciji pokazuje po našoj skrbi i brizi za najpotrebnije, najnemoćnije, poštujući sve prirodne zakone i dostignuća struke i medicine. Pozvani smo pomagati i živjeti kršćansku solidarnost na djelu. Nemojmo se u tome umoriti. Budimo kršćani u svakom trenutku svoga života, poput Marije koja je živjela od svoje vjere“ potaknuo je mons. Bogdan.
Razdoblje od 15. do 22. kolovoza, tjedan od Velike Gospe do blagdana Marije, Kraljice mira, Crkva proživljava kao jednu cjelinu, rekao je propovjednik. U središtu je Marijino uznesenje na nebo i njena proslava u nebu.
„O Kraljici neba i zemlje u nebeskoj slavi razmatramo u petom slavnom otajstvu krunice: Žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda“ (Otk 11,1). U Marijinom uznesenju na nebo i proslavi u nebu kao Kraljici neba i zemlje, u zajedništvu s anđelima i svima svetima, u potpunosti se ispunilo ono što je ona sama izrekla u hvalospjevu Veliča. Nebo, zajedništvo s Marijom i svetima predstavlja konačnu, najvažniju i najtemeljitiju svrhu našeg života. Zadobiti ono ‘sklonište’ koje je Bog pripravio za nas, prije postanka svijeta. U Marijinoj proslavi u nebu, u Mariji Kraljici, gledamo puno ostvarenje te naše ljudske najdublje i najvažnije težnje koja osmišljava sav naš život, koja ga obasjava jedinstvenim, ničim zamjenjivim i usporedivim svjetlom, želeći da Gospodin i s nama učini ono što je već učinio s Marijom“ poručio je mons. Bogdan, istaknuvši misao iz Predslovlja mise na svetkovinu Velike Gospe, da je Marija „početak i slika konačnog savršenstva njegove Crkve i putokaz nade i utjehe nama, njegovom putničkom narodu“.
„Po Mariji je svijetu došao Spasitelj, on je tijelo njenog tijela, „blagoslovljeni plod njezine utrobe“ (Lk 1,42). Po Mariji i njenom slobodnom ‘Da’ Božjem planu spasenja, po njenom slobodnom i poniznom „Neka mi bude po Riječi tvojoj“ nastalo je „spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova“ (Otk 12,10). Zbog svega toga, Bog je Mariji pripravio sklonište, Bog ju je uzdigao i uznio i postavio u svoju slavu“ rekao je biskup Bogdan, navodeći i načine povezanosti Marije, Kraljice mira s Isusom, Knezom mira.
„Zbog Marijine uloge u povijesti spasenja i čvrste povezanosti s njenim Sinom, Knezom mironosnim, Marija se časti i štuje kao Kraljica mira. Prije 103 godine, u jeku Prvog svjetskog rata, papa Benedikt XV. odredio je da se u Lauretanske litanije uvrsti naziv Kraljice mira. U svetkovini Kraljice mira u misi se spominje suradnja između Boga i ljudi u pomirenju i miru što ga je Krist ostvario. U predslovlju blagdana Kraljice mira molimo: „Ona je ponizna službenica: primila je navještaj iz usta Gabrijelovih, djevičanskim krilom začela Kneza mira“. U otajstvu muke Marija je „vjerna majka, neustrašivo je stajala uz križ na kojem je Sin, zabrinut za naše spasenje, svojom krvlju sve pomirio“. Marija je ustrajna u molitvi s Isusovim učenicima, na blagdan Pedesetnice, čeka Duha jedinstva i mira, ljubavi i radosti. Slaveći spomen Kraljice mira, vjernici mole Boga da po njenom zagovoru Crkvi udijeli darove jedinstva i mira, „da u miru tvorimo jednu obitelj“, da među sobom gajimo mir kojeg nam je Krist ostavio, da udijeli željeni mir našim vremenima“ poručio je biskup Bogdan.
Stanarski župnik don Tomislav Sikirić zahvalio je biskupu Bogdanu na dolasku, istaknuvši kako je najvažnije imati nutarnji mir, po kojemu možemo unositi mir i u međuljudske odnose. Ove godine zbog epidemioloških razloga kroz gradski predio Stanova nije održana procesija s Gospinim kipom.
Proslavi blagdana prethodila je trodnevnica u župi koju je predvodio don Marko Dokoza.
Ines Grbić