Sv. Krševana m., zaštitnika grada Zadra. Romanička crkva nedaleko od katedrale, podignuta na mjestu rimskog emporija; pripadala je muškomu benediktinskom samostanu. Prema tradiciji, u 6. st. nalazila se na tom mjestu crkvica sa samostanom eremita sv. Antuna, umjesto nje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva sv. Krševana, potpuno pregrađena i povećana 1175. Antički stupovi i pilastri dijele baziliku na tri lađe. U povišenoj centralnoj apsidi diže se barokni oltar iz 1717. s kipovima zadarskih svetaca: sv. Šimuna, sv. Krševana, sv. Stošije i sv. Zoilo, a djelo su mletačkoga kipara Alvisea Tagliapietra. Ovaj je oltar nastao kao ostvarenje zavjeta grada Zadra protiv kuge učinjenog godine 1632. Na poleđini oltara ugrađen je reljef Bogorodice s Djetetom. Na sjevernom zidu vide se ostatci freske s kompozicijom Kristova rođenja te ostatci likova svetaca, kao i u obje apside. Na sjevernom su zidu mramorni oltari Majke Božje s drvenim kipovima Gospe Žalosne i Gospe Lurdske, a na južnom zidu također mramorni oltari sa slikama sv. Zoila i sv. Obitelji. Do crkve se nalaze ostatci srednjovjekovnoga benediktinskog samostana koji je u 19. st. bio sasvim pregrađen, a u II. svjetskom ratu porušen. Zvonik se počeo graditi 1485., a do današnje visine izgrađen je1546. Nije nikad dovršen.