Na svetkovinu Bogojavljenja u ponedjeljak 6. siječnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, na početku kojega je puk poškropio blagoslovljenom vodom.
„Na svetkovinu Bogojavljenja slavi se objavljivanje Spasitelja Isusa svemu svijetu. Bogojavljenje opisuje kako je sve u pokretu. Otkada je Bog odlučio sići na zemlju i poći ususret ljudima i ljudi su krenuli prema njemu“ rekao je mons. Puljić. U pokretu su pastiri i mudraci s istoka. Pastiri bdiju i čuvaju stado od opasnosti. „Njihova nazočnost kod rođenja Mesije podsjeća i na slavni lik Davida koji je bio pastir stada prije pomazanja za kralja, kao i na cijelu pastirsku kulturu Izraela. Marijin zaručnik Josip je iz loze Davidove. Pastire se promatra i kao ljude koji su budni i u iščekivanju. Oni su u stavu divljenja zagledani u nebo, sposobni su vidjeti i onkraj privida. Prosvijetljeni zovom anđela osluškuju i kreću prema štalici gdje se u stavu klanjanja obraćaju Novorođenomu“ rekao je nadbiskup, dodavši da je taj blagdan poznat i kao dan blagoslova vode kojom Krist izljeva svoje milosti na sve stvoreno. Vodom se škrope domovi, polja i sve što služi ljudima koji su rođenjem Sina Božjega spašeni i posvećeni.
„I u našem dobu koje je nesklono i neosjetljivo za transcendentalnu dimenziju moguće je otpočeti hod traganja za smislom života koji pokazuje da vjera nije apsurdna i iracionalna. U tom vidu, trojica mudraca s istoka nude i promiču svojevrsnu pedagogiju čežnje. Mudrace s istoka nazivamo i kraljevima. Oni se lijepo uklapaju u povijest i značenje jaslica, a objedinjuju u sebi svećeničku, kraljevsku i proročku dimenziju. Oni također predstavljaju ljude koji čitaju znakove vremena. Znakovit je njihov broj i darovi koje donose. Broj tri tumači se kao punina i zajedništvo. Trojstvo u sebi obuhvaća tri svojstva: starost, odraslost i mladost; prošlost, sadašnjost i budućnost; zoru, podne i sumrak i tri različite rase“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da i Katekizam Katoličke Crkve govori o tajanstvenoj čežnji za Bogom koja je „upisana u čovjekovo srce“ (br. 27). „Čovjek samo u Bogu pronalazi pravu istinu i blaženstvo. U današnjoj sekulariziranoj kulturi mnogi naši suvremenici kažu kako ne osjećaju tu čežnju, pa kažu da su nevjernici ili agnostici. Čovjek ostaje misterij i trajni tražitelj Apsolutnog za kojim traga malim i nesigurnim koracima. Međutim, to iskustvo čežnje „nemirnoga srca“ kako je pisao sveti Augustin, vrlo je značajno. Ono nam potvrđuje da je „čovjek u svojoj dubini religiozno biće“ (KKC, 28)“ rekao je mons. Puljić.
Pojasnio je i značenje tri dara koje donose mudraci. „Smirna upućuje na novo rađanje i čuva tijelo od raspadanja. Ona je i simbol preoblikovanja života. Zlato je simbol onoga što izlazi iz dubine zemlje kao najdublja tajna i simbol prosvjetljenja. Za zlato se kaže da je mineralna svjetlost. Egipćani koriste istu riječ za sunce (ra) i zlato (ra). Tamjan simbolizira zrak, dim i miris. On nosi naše zazive i molitve prema nebu. Tamjan spaja nebesko sa zemaljskim, jer je u tajni Utjelovljenja našoj duši sinulo novo svjetlo Božje slave“ rekao je nadbiskup, poželjevši da nas svetkovina Bogojavljenja potakne poći do jaslica, a maleni Isus da u našim dušama probudi želju i čežnju za nebeskim dobrima.
„Isusov rođendan početak je našeg preporođenja. Bog je divno sazdao čovječje dostojanstvo, a po Isusu još ga je divnije obnovio. Neka nam na mračnim stazama i u sumnjama Isus bude neugasivo svjetlo, u opasnostima čvrsta potpora, a u životnim teškoćama i borbama pouzdani vođa, melem našim ranama i spasenje našim dušama“ potaknuo je nadbiskup Puljić.
I.G.