ZADAR: Misno slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira u katedrali sv. Stošije

Na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je svečano misno slavlje u srijedu 1. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru. „Osam dana nakon Isusova rođendana, Crkva slavi blagdan Majke Božje Bogorodice. Dostojno je i pravedno uz rođendan Sina Božjega posvetiti i dan Onoj koja je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu prvi dan Nove godine darovan je Mariji koja je početak boljega svijeta“ rekao je mons. Puljić.

„Posvećujući prvi dan Nove godine Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke. Neka nas ona čuva, štiti i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, gorčine i razočaranja, od duhovnih i životnih opasnosti. U njoj ćemo uvijek naći srce majke koja razumije naše suze, muke, boli, patnje i trpljenja. Nije bez razloga sveti Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora, 21. studenog 1964. proglasio Mariju Majkom Crkve. Deset godina kasnije, u pobudnici o štovanju BDM „Marialis cultus“ (1974.) napisao je da je Marija „model Crkve“ jer ona je „Djevica koja sluša“ i s vjerom prima riječ Božju. Ona je i  Djevica koja moli i rađa te Djevica koja prinosi. To pokazuje opravdanost da se Mariji koja je rodila začetnika našeg spasenja posveti početak godine. Jer ona je početak spašenoga svijeta“ poručio je nadbiskup Puljić. Podsjetio je da je naziv Bogorodica prva od četiri dogme o BDM koja je usvojena na Efeškom saboru 431. g. Druga dogma je o Marijinom djevičanstvu definirana na Lateranskom saboru 649. g., a treću o njenom bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio XII., da je Marija odmah nakon smrti „dušom i tijelom bila slavno uznesena na nebo“.

Nadbiskup je predstavio i sadržaj Papine poruke za 53. Svjetski Dan mira, otkad je 1968. g. sv. Pavao VI. odredio da se uz Novu godinu obilježava taj dan. „Papa Pavao VI. slavio ga je 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta, papa Benedikt XVI. 8 puta. Papa Franjo ga obilježava osmi put. Teme koje su četvorica papa obrađivali su raznolike“ rekao je mons. Puljić, navodeći široki spektar predstavljenih ideja:  Želiš li mir čini pravdu i brani život; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir; Od ravnodušnosti do milosrđa; Dobra politika je u službi mira.

U ovogodišnjoj poruci ‘Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje’, papa Franjo kaže da je „mir veliko i dragocjeno dobro, predmet naše nade, kojem teži ljudska obitelj“, nalik „krhkom cvijetu koji se bori ne bi li procvao na kamenom tlu nasilja“.„Želja za mirom duboko je upisana u ljudskom srcu, kaže Papa. Zato „svijetu nisu potrebne prazne riječi, nego uvjereni svjedoci, mirotvorci otvoreni za dijalog koji zaziru od isključivosti ili manipulacija“. Društvu su potrebni „aktivni mirotvorci i glasnici mira“. Svjestan kako je „proces mira strpljivi rad u traženju istine i pravde“, Papa kaže da „Crkva želi u punini sudjelovati u traženju pravednog društvenog poretka i služiti općem dobru“ prenošenjem kršćanskih vrijednosti i moralnog učenja“ i „aktivnostima u društvenim, karitativnim i odgojno-obrazovnim djelima“. No, put do mira ide preko „pomirenja u bratskom zajedništvu“ na kojem se „odustaje od želje za dominacijom nad drugima“ i pritom se „uči gledati jedni druge kao osobe, kao djecu Božju, kao braću““ prenio je Papine naglaske mons. Puljić.

Papa uovogodišnjoj poruci ističe i dimenziju „ekološkog obraćenja“ kao bitnu komponentu postizanja mira. Uz strašne posljedice međusobnog neprijateljstva, suočeni smo s golemim „nepoštivanjem zajedničkog doma i nasilnog iskorištavanja prirodnih dobara“. Papa potiče da „osluškujemo i kontempliramo svijet koji nam je Bog dao kao dar da od njega učinimo naš zajednički dom“. Prirodna dobra, oblici života i Zemlja povjereni su nam „da ih obrađujemo i čuvamo“ (usp. Post 2, 15) i za buduće naraštaje. Ekološko obraćenje vodi nas novom načinu gledanja na život i na promjenu odnosa prema braći ljudima, drugim živim bićima i stvorovima u svoj njihovoj bogatoj raznolikosti i konačno prema Stvoritelju koji je izvor i početak svekolikog života“ izložio je nadbiskup misli pape Franje.

Papa kaže da mir može biti „plod velikog projekta koji se temelji na međusobnoj odgovornosti svih ljudi“. On je „izazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u koštac“ jer traži „obraćenje srca i duše“ a umrežuje sve ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet. „Taj veliki projekt mira koji papa Franjo predlaže za 53. Svjetski Dan mira obuhvaća tri riječi: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje. Tim Papinim željama dodao bih riječi koje je Gospodin rekao Mojsiju u navještenom prvom čitanju: ‘Reci Aronu i njegovim sinovima neka ovako blagoslivljaju Izraelce: „Neka Gospodin pogled svoj svrati na vas i mir vam donese’“ rekao je nadbiskup Puljić, zaključivši da smo „na početku Nove 2020. godine zahvalni Mariji Bogorodici što je po Isusu donijela mir Božji ljudima, vremenima i narodima. Isus i ove godine želi osnažiti našu vjeru i zajedništvo noseći darove blagoslova i mira. Primimo ga i recimo mu da je on mir i čežnja naše duše. Neka nas Novorođeni obdari svojim darovima radosti, zdravlja i mira“.

I.G.