OTKRIVENE BROJNE NADGROBNE PLOČE PRILIKOM OBNOVE CRKVE SV. FRANE U ZADRU

U crkvi sv. Frane u Zadru, prvoj crkvi u Dalmaciji izgrađenoj u gotičkom stilu a nalazi se u sklopu samostana sv. Frane u središtu grada na poluotoku, prilikom obnove unutrašnjosti crkve pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Zadru otkriveno je da je na cijeloj površini poda crkve od gotovo 400 četvornih metara sačuvano niz nadgrobnih ploča od 14. do 19. st., svaka s natpisom i grbom pojedine obitelji. To značajno otkriće javnosti je predstavljeno u utorak 15. veljače, o čemu su govorili Anastazija Magaš, pročelnica Konzervatorskog odjela u Zadru i gvardijan franjevačkog samostana Drago Ljevar. U već postojećim stručnim zapisima evidentiran je i objavljen popis 123 grobnice, no mislilo se da su te nadgrobne ploče većim dijelom odnesene ili uništene. Dosad je dokumentirano 80 grobnica. Na njima je izrezbareno ime i prezime osobe, godina života, rođenja i smrti, grb obitelji od kojih su neki i u boji. Dio ploča je na mjestu na kojem je zabilježeno i u povijesnom zborniku o samostanu sv. Frane, a dio nije na svom mjestu; vjerojatno su premještene u radovima krajem 19. st. Najviše ploča je iz 17. st., njih 25 i 18. st. (19); 14 ih je iz 16. st., 11 iz 15. st., 3 iz 14. st. a jedna iz 19. st. Dvanaest najkvalitetnijih među njima, duboko izrezbarenih, prilikom obnove crkve sv. Frane 1882. g. uzidane su uz zidne stijene dviju strana franjevačkog klaustra, a ostale su bile prekrivene mramornim pločama koje su dotrajale; bile su puknute i vlažne, pod je bio hladan i trošan, te se ovog siječnja pristupilo temeljitoj obnovi. „Prilikom uklanjanja poda naišli smo na niz nadgrobnih ploča koje nismo očekivali. Svi smo bili iznenađeni kad su se počele pojavljivati, iako smo znali da ispod jesu grobnice. Cijeli je pod njima popločan. Otkriće je izuzetno značajno za povijest grada, samostana i ima veliku kulturnu i povijesnu vrijednost. Pažljivo smo podigli pod pazeći da se ploče ne oštete, dokumentirali smo ih i izradili potpunu arhitektonsku i arheološku foto dokumentaciju“ rekla je Magaš. Utvrdilo se puno toga što se nije znalo. Analiza ploča će se naknadno izvršiti i objaviti. U crkvi su pokopani pripadnici mnogih uglednih zadarskih obitelji kroz povijest. Naišlo se i na nadgrobnu ploču iz 15. st., poznate graditeljske obitelji Bilšić koja je jako značajna za graditeljstvo u Zadru u 15. st. Na ploči piše ‘Grgur Bilšić i njegovi nasljednici zidari’. Nikola, sin Grgura, sklopio je ugovor s benediktinkama sv. Marije 1438. g. za gradnju zvonika crkve sv. Marije koji su izgradili članovi te obitelji, kao i one crkve u Salima, Zaglavu, Kuli Atlagića. Član te obitelji je radio i na franjevačkom samostanu u Zadru. Na ploči iz 1383. g. goticom je upisano ime Hrvata iz Glamoča. Nakon podrobno izvršene dokumentacije ploče će se pažljivo prekriti geotekstilom, pijeskom a pod  će se popločati novim pločama, kvalitetnim kamenom dolitom kojim su uglavnom popločane crkve u Zadru; bordure će prema tradiciji biti od kamena rossa di verona. „Bilo bi šteta dirati nadgrobne ploče. Svako premještanje narušava njihovu spomeničnost. Moramo ih ostaviti na mjestu na kojem jesu za buduće generacije, ali će ostati kompletna kataloška dokumentacija. Svaka ploča će imati svoju sliku, nacrt, natpis koji je na njoj i nacrt grba. Stručnjaci i svatko tko želi moći će pogledati, analizirati i objavljivati znanstvene radove. Nismo htjeli dirati u grobnice. Nema potrebe za arheološkim radovima koji bi jako dugo trajali, a grobnice iz 17. i 18. st. su jako duboke. Kad se ploče ostave vidljivima podložne su oštećivanju. A jako su vrijedne da bi se po njima hodalo i stavile klupe. Najbolji je konzervatorski pristup; ploče će se najbolje čuvati ako ih dobro dokumentiramo; svatko će moći vidjeti tu dokumentaciju, za buduće generacije koje će možda to znati prezentirati na način da se po njima hoda a da se ne oštećuju“ rekla je Magaš.

Crkva sv. Frane posvećena je 1280. g. i u njoj se pokapalo do zabrane pokapanja u gradu koju je sredinom 18. st. uvela Venecija. Napoleon i Francuzi su pooštrili taj zakon i zabranili svaki ukop u gradu unutar zidina. Od početka 19. st. više se nije ukapalo u gradu i crkvama te i je otkrivena samo jedna grobnica iz 19. st. Ostale su iz prethodnih razdoblja. Osobito su značajne najstarije grobnice iz 14. st. koje će puno reći o osobama koje su pokopane i životu u gradu. „Svaka ta nadgrobna ploča ima svoju priču koja se tek treba obraditi i predstaviti. Franjevci brinu o svojoj baštini, obrađuju je i ti nalazi dodatno obogaćuju povijest samostana“ rekla je Magaš. Fra Drago je podsjetio da samostan sv. Frane dogodine obilježava 800 godina otkako je sv. Frane 1212. g. bio u Zadru.  

Ines Grbić