Okupili smo se u sjemeništu Zmajević nedaleko od Zadranima drage crkve „Gospe od zdravlja“ u kojoj je bilo predviđeno i najavljeno predstavljanje „Kotorskog misala“. Organizatori su, naime, predložili da se ovaj akademski čin odvija u crkvi gdje počivaju zemni ostatci negdašnjeg barskog i zadarskog nadbiskupa mons. Vicka Zmajevića (rodom iz Perasta, 1670.-1745.); zasigurno najznamenitijeg biskupa iz prve polovice 18. stoljeća, koji je bio pobornik glagoljice i mecena, te promicatelj hrvatskoga književnog i pučkog jezika. Zbog hladnoće odlučeno je da predstavljanje budu u sjemeništu Zmajević. Drago mi je ovdje spomenuti kako nas uz ovu nadbiskupiju, u koju smo kao zaređeni biskupi došli (on iz Bara, a ja iz Dubrovnika), povezuje i zajedničko rimsko sveučilište „Urbaniana“ gdje smo obojica teologiju studirali i završili, on koncem 17., a ja koncem 20. stoljeća.
„Povijest je svjedok vremena, učiteljica života i glasnica starine“, pisao je davno Marko Tullio Ciceron. Nije nikakva novost reći da je razdoblje Srednjega vijeka slabo poznato, pa povijesni izvori iz toga razdoblja ponekad ne mogu biti ni „svjedok vremena, a ni glasnica starine“, jer nedostaju „preživjeli dokumenti“. Zbog te „povijesne tame“ gledom na dokumente i druge podatke, potrebno je pojedine događaje i „povijesne hipoteze“ dokazivati, provjeravati ili pak ponavljati. Tomu uvelike služe znanstveni skupovi, prezentacije pojedinih djela, kolokviji i drugi znanstveni pristupi kako bi se temeljem novih otkrića povijesne pretpostavke utvrdilo, problematiziralo, ili pak odbacilo.
Zadarska je nadbiskupija je svojevremeno uputila poziv kulturnim i znanstvenim institucijama u Zadru, da u sklopu ovogodišnje kulturne manifestacije „Krševanovih dana kršćanske kulture“ prijave neki program. Tako je stigao prijedlog prof. Vande Babić da se u ime Odjela za Kroatistiku Sveučilišta u Zadru i HKD Napredak iz Zadra predstavi „Kotorski misal“. Misal je početkom srpnja predstavljen u Kotoru, polovicom rujna u Budvi, a koncem listopada u Zagrebu. Na predstavljanju Misala u Zagrebu predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, gospodin Zvonimir Deković, rekao je kako „sve što je vezano za hrvatski autohtoni etnos ili Katoličku crkvu u Crnoj Gori, poglavito u Boki kotorskoj, Hrvatsko nacionalno vijeće se trudi otrgnuti zaboravu“, jer žele biti „generacija kontinuiteta koja iznimno poštuje kulturu pamćenja i strasno se bori protiv kulture zaborava“. A o tomu govori i tiskanje „Kotorskog misala“ koji se večeras predstavlja Zadarskoj javnosti u sklopu kulturne manifestacije „Krševanovih dana kršćanske kulture“.
Uz izvješća u tiskovinama uz predstavljanje ovoga interesantnoga misala moglo se prije par tjedana pročitati u Glasu Koncila i osvrt umirovljenog muzikologa iz Dubrovnika, maestra Miha Demovića. On je u tom uratku izrazio određene sumnje gledom na uvodnu raspravu dr. Lenke Blehove Čelebić koja je „paleografski obradila i iščitala Kotorski misal“. Maaestro Demović kategorički odbacuje „nagađanje dr. Blehov Čelebić da je rukopis napisan u južnoj Italiji u gradu Bariju“ (Blechova, str.11). Temeljem analize tekstova povezanih s kultom svetaca „iz dubrovačkoga okružja“ on smatra kako je „misal napisan u opatiji svete Marije na otočiću Lokrumu, ispred Dubrovnika 1072. godine“. Radi se, dakle, o novoj hipotezi maestra Demovića koju je objavio u GK (od 17. 11. 2019., str. 24) te najavio opširniju studiju o toj temi. O Kotorskom misalu, dakle, bit će još govora ne samo na ovom današnjem susretu u Zadru. Jer, riječ je o djelu iz vremena Srednjeg vijeka za koje će „zbog povijesne tame“ trebati neke stvar dobro „provjeravati i znanstvenom metodom dokazivati“, a onda „povijesnu hipoteza obrazložiti ili pak otkloniti“. To je uostalom sastavni dio znanstvenog istraživanja, posebice iz povijesti.
Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore iz Tivta u Boki kotorskoj, koje je izdalo faksimilom monumentalni rukopis „Kotorskoga misala“, zahvaljujemo na njegovom tiskanju. Ovo kulturno djelo potvrđuje da su Hrvati iz Zaljeva svetaca i šire diljem Crne Gore „generacija kontinuiteta koja poštuje kulturu pamćenja i bori se protiv kulture zaborava“.
Vama, poštovani nakladniče Dekoviću i profesori Lisac i Volareviću koji ćete predstaviti „Kotorski misal“ zahvaljujem na trudu i sudjelovanju na ovom kulturnom događaju. Vama svima, koji ste došli na ovo predstavljanje, želim ugodno, kulturno i znanstveno ozračje.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Zadar, 12. prosinca 2019.