Povodom 400 godina postojanja Bratovštine Gospe od Ružarija u župi sv. Lovre u Kalima, svečano misno slavlje u subotu 30. studenoga u župnoj crkvi sv. Lovre u Kalima predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a nakon mise i procesiju s Gospinim kipom.
„Bratstva su bila dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika povezani sa župom i biskupijom, a pomagali su u vjerskom i društveno korisnom radu. Imali su vlastiti statut (matrikulu) koji je potvrđivao mjesni biskup. Imali su i svoga sveca zaštitnika te prepoznatljivu nošnju. Njihovo je osnivanje bilo najčešće vezano uz društvene i vjerničke potrebe ili nepogode, kao npr. liturgija, sprovodi, bolesti, požari, potresi, poplave. Bratovštine su bile osobito aktualne i popularne između 13. i 16. st., kad su i druga brojna staleška udruženja (glazbenici, slikari, kipari i zanatlije) osnivali svoja društva i udruge. Uz bratimsku solidarnost, osobito prema siromašnim članovima, bratovštine su članovima pružale duhovnu sigurnost, pomoć u bolesti, utjehu u smrtnom času. Organizirali su pogrebe i pomoć obitelji preminuloga člana bratstva, njegovali sjećanje na umrlu braću i sestre i molili zajedno za pokoj duša i život vječni“ rekao je mons. Puljić u propovijedi.
Nadbiskup je istaknuo da se „u bratstvima ostvaruje koncilski duh koji kaže da je Crkva po vjernicima laicima prisutna u svim porama društvenog života. Jer, tamo gdje laik nije prisutan u svijetu kao vjernik, tamo ni Crkva nije prisutna. Crkva je pozvana biti kvasac u društvu te kroz vjerničko svjedočenje unositi kršćanske evanđeoske vrijednosti u društvenu zbilju“. Da bi bratstva i udruge imale crkveni pečat, sv. Ivan Pavao II. je u pobudnici ‘Kristovi vjernici laici’ (Christifideles laici) naglasio kriterije crkvenosti. To je poziv na svetost, u svjetlu kojega „na ovoj zemlji kao članovi bratstva radimo, trpimo, molimo i zauzimamo se opće dobro, odgovornost ispovijedati i svjedočiti vjeru u zajedništvu s Papom i biskupom“. Od članova bratstva očekuje se da „budu aktivni u promicanju osobne i obiteljske molitve, liturgijskog i sakramentalnog života, njegovanja kršćanskog braka i brige oko zvanja za svećeništvo i posvećeni život“.
„Crkva nije društvo ili sindikalna udruga koja se bori za svoje ciljeve. Ona je živi organizam kojem je glava Krist, a Duh Sveti život i duša. Ona je božanska i ljudska stvarnost koja se razvija kroz stoljeća sve do naših dana. U brojnim povijesnim iskušenjima kada je bila ušutkivana ili isključivana iz javnosti, ograničavana u poslanju ili do krvi progonjena, Crkva je po svojim hrabrim biskupima, svećenicima, Bogu posvećenim osobama i zauzetim vjernicima laicima hrabro branila dostojanstvo i slobodu svakoga čovjeka“ poručio je mons. Puljić.
U vidu potrebe i važnosti djelovanja zauzetih vjernika laika, hrvatski biskupi su 2012. g. objavili pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika „Za život svijeta“. U tom dokumentu navode područja suodgovornosti za djelovanje laika u Crkvi i društvu. To su obrana dostojanstva ljudske osobe i njena prava, zaštita života i promicanje cjelovite istine o braku i obitelji, pitanje ljudskog rada, općeg dobra, slobode i pravednosti, gospodarskog života, političkog djelovanja te očuvanje okoliša i mira.
Poželjevši da članovi Bratovštine Gospe od Ružarija i svi Kaljani uvijek osjećaju blizinu Gospe, nadbiskup je rekao da je Crkva započela svoj ovozemni hod s Marijom u dvorani Posljednje večere. „S Marijom će završiti i svoj hodočasnički put prema eshatonu. Marija je, uz Isusa, u središtu Crkve. Osobitu pomoć može nam pružiti Marija koju nam je Isus darovao za majku na križu. Marija je duša i srce Crkve koja moli za potrebe Crkve. Mi smo na vjetrometini vječitih sukoba s Marijom uspijevali prebroditi brojne povijesne krize i kušnje jer se po našim domovima molilo i hodočastilo u Gospina svetišta. Marija je zvijezda naše povijesti i ufanje naše budućnosti“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da puk rado hodočasti u Gospina svetišta gdje se nalaze zavjetni darovi siromašnog, pobožnog puka, čiji su zidovi čuli uzdahe i vidjeli suze mnogih duša.
Povodom toga visokog crkvenog i povijesnog jubileja, u ponedjeljak 25. studenog u kino dvorani u Kalima održana je i Svečana akademija na kojima je izlaganje ‘Bratovština Blažene Gospe od Ružarija kroz povijest’ održala dr. Grozdana Franov-Živković, porijeklom iz Kali. Predavanja ‘Tragom vodenih znakova kaljskih glagoljskih rukopisa’ i ‘Virtualna izložba Kaljski glagoljski rukopisi’ održala je dr. Marijana Tomić.
U programu akademije sudjelovali su župni zbor Župe sv. Lovre i pučki pivači iz Kali koji su pjevali kaljske gljagoljaške napjeve: Zdravo Zvizdo mora, Guospine litanije, Veliča, Blagoslov i Anđeo Gospodnji te Zdravo ‘ćerce. Program je vodio don Tomislav Končurat. Prigodnu riječ uputili su kaljski župnik don Mario Akrap i načelnik Općine Kali Marko Kolega.
Povijesnu rekonstrukciju osnivanja i običaja bratovštine, kostime i stari, arhaični kaljski govor izvela je Amaterska scenska družina Kali: Ina Kolega, Ines Kolega, Elza Vidov, Tin Vidov, Pellegrin Kurtin i Ivica Blaslov, a redatelj je bio Mirko Đinđić. U Narodnoj knjižnici i čitaonici u Kalima Udruga glagoljaša Zadar održala je radionicu za djecu, izrada glagoljskih straničnika. Voditeljice radionice bile su prof. Danijela Deković i učiteljice razredne nastave Ana Zekanović i Marijana Polegubić.
I.G.
