Monografija ‘Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017. Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje’ čiji su urednici Zvonimir Ancić i Roko Antić, a nakladnik župa Prikazanje BDM u Kistanjama, predstavljena je u petak 11. listopada u Domu kulture u Kistanjama.
U tom antologijskom djelu od 487 stranica u šest tematskih cjelina objavljeno je 38 stručnih i novinarskih tekstova od strane 25 autora koji predstavljaju sve sastavnice dva desetljeća života janjevačkih Hrvata s Kosova nastanjenih u Kistanjama od 1997. g., s uvidom u njihovu bogatu prošlost. Djelo je isprva zamišljeno kao Zbornih radova sudionika koji su bili na Znanstvenom simpoziju održanom 12. svibnja 2017. g. u Kistanjama koji je bio „kruna obljetnice“ u obilježavanju 20 godina od doseljenja Janjevaca u Kistanje.
Roko Antić, predsjednik Organizacijskog odbora toga znanstvenog simpozija, suurednik monografije, donačelnik Općine Kistanje, bio je pokretač ideje o tiskanju knjige, „čovjek velikog srca koji je okupio ljude i uložio cijeloga sebe u to“ rekao je Ancić. Snažni zamah objavi monografije koja je veliki izdavački i financijski pothvat pružio mu je Zvonimir Ancić rekavši za značajna izlaganja sa simpozija: „Ovo mi Janjevci moramo iznijeti na svjetlo dana“. Tijekom uređivanja, knjiga je prerasla kategoriju zbornika radova koji bi samo objavio izlaganja predavača sa simpozija 2017. g. u Kistanjama te je nastala sadržajno bogata monografija koja fotografijama i dokumentiranim tekstovima prikazuje svaki segment prošlosti Janjevaca, kontekst njihovog dolaska u Kistanje i izazove koji ih prate u sadašnjosti.
U prvom dijelu knjige ‘Znanstveni skup’ objavljeno je 11 izlaganja sa znanstvenog skupa iz 2017. g. i propovijed s mise koju je na kraju skupa slavio prvi kistanjski župnik mr. don Gašpar Dodić. To su radovi: Osamstoljetna neprekinuta nit ljubavi prema Hrvatskoj (Zvonko Milas), Kistanju u čast (Pavao Palić), Janjevo – kontinentalni odraz srednjovjekovnog Dubrovnika (Ivica Prlender), Povratak Janjevčana u domovinu (Sebastijan Palić), Tko smo i što želimo (Anton Palić), Zatvaranje povijesnog kruga (Stjepan Šterc), Župa Kistanje od doseljenja Janjevaca 1997. do danas (Zvonimir Ancić), Povijest Katoličke Crkve na kninskom području (Ante Nadomir Tadić Šutra), Rimski pape i janjevački Hrvati (don Josip Dučkić), Osnovne obavijesti o fondu sv. Izidora (Đuro Vidmarović), Komunističko – partizanske likvidacije u Dalmaciji prema objavljenim popisima Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, vojnih sudova, komiteta Komunističke partije te OZN-e i UDB-e (1942.-1952.) – Nepotpun popis od 2156 osoba (Josip Dukić) te Nadahnuti življenjem iz vjere i po vjeri naših očeva i majki (don Gašpar Dodić).
U drugom dijelu ‘Društveni život u Kistanjama od dolaska Janjevaca’ objavljeno je šest tekstova: Udruga ‘Novo Janjevo’ – Kistanje (Marijan Poturović), Klapa Zvono – vrijedan član hrvatske klapske obitelji (Nikola Urukalo, Sebastijan Dučkić), Mješoviti pjevački zbor ‘Sv. Cecilija’ (Antun Cirimotić), Nogometni klub ‘Janjevo’ – Kistanje (Roko Antić), Dobrovoljno vatrogasno društvo ‘Sveti Juraj’ (Paško Ivanović), Nikola Matić: Nužnost opstanka u Kistanju je otvaranje radnih mjesta za mlade (Zvonimir Ancić) te Postavljanje spomen obilježja ratnom ministru obrane Gojku Šušku (Roko Antić).
U trećem dijelu ‘Vjerski život u Kistanjama od dolaska Janjevaca’ objavljeno je deset tekstova: Mons. Nikola Dučkić – Život posvećen Bogu i vjerničkom narodu (Roko Antić, Sebastijan Dučkić), Zlatni svećenički jubilej mons. Nikole Dučkića (Ines Grbić), Janjevački sin mons. Petar Palić imenovan hvarskim biskupom (Zvonimir Ancić), Nastavljamo raditi Bogu na slavu, a ljudima na korist (s. Blaženka Delonga), Evo me, Gospodine, pozvao si me (s. Marija Elizabeta Glasnović), Marijanska vinkovska mladež (Marija Čibarić), Hodočašća župe Kistanje (s. Blaženka Delonga), Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina (don Ivan Perković), Posveta djece i mladih sv. Mariji Goretti (don Ivan Perković) te Jedan tihi i milosrdni život u našoj župi (s. Marija Elizabeta Glasnović).
U četvrtom dijelu ‘Crtice iz povijesti’ objavljeno je pet tekstova: Vjersko – duhovni život Hrvata u Janjevu na Kosovu (don Josip Dučkić), Kronika događanja u Janjevu neposredno prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata (don Josip Dučkić), Proslava jubilarne sedamstote godine prvog pisanog spomena Janjeva u Kistanjama (mons. Nikola Dučkić), Janjevo 1303. – 2003. (don Gašpar Dodić) te Kad se janjevački duh zasadi, on niče, raste i živi, pa čak i onda kada se čini da je to nemoguće (Pavao Palić).
U petom dijelu ‘Janjevački blaženik i Sluga Božji’ su četiri teksta: Janjevac fra Serafin Glasnović Kodić proglašen blaženim (Zvonimir Ancić), Kronologija štovanja bl. Serafina Glasnovića Kodića i Sluge Božjega fra Alojzija Palića u Kistanju (don Josip Dučkić), Sveti Serafin (Ante Nadomir Tadić Šutra) te Radujemo se što su našega roda – Prvi spomendan bl. Serafina Glasnovića Kodića u Kistanju (Ines Grbić). U šestom dijelu ‘Riječ prijatelja’ je tekst Moje je da otvaram vrata (Milivoj Bratinčević).
Među stožernim tekstovima u toj knjizi su dokumenti, istaknuo je Ancić. Don Josip Dučkić je sabrao 66 dokumenata koje je don Josip zapisivao, skupljao, arhivirao u Janjevu cijelo ono teško vrijeme pred odlazak u Hrvatsku. U knjizi su ti dokumenti posloženi kronološkim redom da se događanja mogu pratiti po godinama zbivanja. „U tim dokumentima može se iščitati sva drama Janjeva koja se događala. Domovinski rat u Hrvatskoj ima jaku jeku 450 km od hrvatske granice, daleko na Kosovu. Dok se u Hrvatskoj bori za neovisnost i slobodu, dio hrvatskog naroda na Kosovu također proživljava agoniju. Nisu Janjevci došli u Kistanje da bi nekome napakostili, nego iz muke. Don Josip u svojim tekstovima u Janjevu od 1992. g. do 1995./96., kad se počelo pričati da bi Janjevci mogli otići na oslobođeno područje RH, tada piše: „Čuvajte se da ne uzmete tuđe, po cijenu ne znam čega“. S druge strane, Hrvatska je trebala napučiti to područje“ istaknuo je Ancić. Preseljenje Janjevaca je izvršeno uz podršku hrvatskih vlasti, a svesrdnu podršku i dobrodošlicu pružio je i tadašnji zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.
Ancić je izrazio veliku zahvalnost prvom kistanjskom župniku mr. don Gašparu Dodiću. „Uz sav posao koji je imao po dolasku prvih Janjevaca u Kistanje, don Gašpar je sve zapisivao. To je neprocjenjivo“ rekao je Ancić koji je don Gašparove zapise iz Kistanja najprije kao urednik Zvona objavljivao u janjevačkom godišnjaku Zvono. „Uz vođenje poslova glede preseljenja Janjevaca u Hrvatsku, Sebastijan Palić i don Gašpar prvih godina istovremeno su našli vremena i za pisati sve što se događa. Nama je to danas neprocjenjivo. Također u Janjevu, gdje su se borili za golu egzistenciju, don Josip Dučkić sve je zapisivao i lijepo slagao. Don Josip je razmišljao i o tome što ako mu netko dođe na vrata, učini pretres i pokupi sve te dokumente. Tako da je on imao jednu fasciklu na kojoj je pisalo ‘Liturgijsko – katehetski odbor’. Mislio je, ako dođu, valjda neće istraživati što je u tom liturgijsko – katehetskom odboru. To je crkvena, župna stvar, barem ih to neće zanimati. Trebalo je onda biti mudar i razborit i na neki način konspirativno razmišljati o tome kako sačuvati sve te dokumente“ istaknuo je Ancić. Don Josip Dučkić se i uvelike osobno založio u širenje glasa svetosti fra Serafina G. Kodića i Sluge Božjega fra Alojzija Palića, napisao je tekstove prvih molitvi njima, poticao puk na molitvu za njihovu beatifikaciju kako bi Janjevci pomogli uzdizanju na čast oltara još nebeskih zagovornika.
Ancić je istaknuo da je značaj knjige i u tome što donosi kontekst vremena i okolnosti koje su navele Janjevce da dođu u domovinu maticu. „Svi vrijedni radovi u knjizi donose kontekst. Mi danas u Hrvatskoj gubimo iz vida ono što je jako važno za povijest i sadašnjost, a to je kontekst, sagledati uzroke i posljedice. Knjiga će biti poticaj mladima koji krenu istraživati našu povijest“ naglasio je Ancić. Rekao je da Sebastijan Palić, predsjednik Hrvatskog društva Janjevo u svom tekstu „jasno razlaže na koji su način Janjevci koji su živjeli u Zagrebu htjeli pomoći Janjevcima koji su počeli dolaziti iz Janjeva u Hrvatsku, kako naći trajno rješenje za njih, jer došlo je stotine obitelji. I kako su se oni mučili“ rekao je Ancić.
Naglasivši i značaj dijela o društvenom životu Janjevaca u Kistanjama u proteklih 20 godina, Ancić je rekao: „Uvijek smo se borili za egzistenciju, još na Kosovu. Nedostajao nam je malo osjećaj za stvaranje društvenih udruga. Crkveni život Janjevaca bio je dosta jak i mi smo svu svoju snagu usmjeravali na Crkvu. Društveni život nam je na neki način izmicao, tim više što smo mi bili katolici, a i u komunističko vrijeme, ako ste se htjeli angažirati, morali ste biti u Partiji. Po dolasku u Kistanje nastala je klapa Zvono koja jako lijepo djeluje u Hrvatskoj i ima vrlo lijepe uspjehe, Nogometni klub ‘Janjevo’ iz Kistanja je puno učinio, puno ljudi je prošlo kroz njega“ rekao je Ancić.
Tekst ‘Rimski pape i janjevački Hrvati’ don Josip Dučkić je priredio temeljem podataka koje je prikupio pokojni Nikola Čolak, autor monografije o Janjevu koju je bio napisao nakon što je istraživao u Tajnom vatikanskom arhivu, Dubrovačkom arhivu itd. Ancić je istaknuo i objavu fotografije zbora ‘Bijeli anđeli Janjeva’ kako 1972. g. pjevaju pred papom Pavlom VI. u Castel Gandolfu. To je prvi hrvatski dječji zbor koji je pjevao pred jednim Papom.
Na početku knjige je i fotografija povijesnog susreta Janjevaca s papom sv. Ivanom Pavlom II., 15. studenoga 1989. g. Papa im je tada poručio: „Dobro došli dragi Janjevčani! Ponosni na svoju slavnu povijest, koja je sastavni dio povijesti hrvatskog naroda, uvijek kao iskreni katolici, budite svjedoci i promicatelj Kristove ljubavi i mira. Neka Gospodin blagoslovi vas i vaše obitelji!“. „Rečenica ‘Budite ponosni na svoju slavnu povijest koja je sastavni dio povijesti hrvatskog naroda’ predstavlja sažetak janjevačke povijesti kao dijela povijesti hrvatskog naroda. Nije to rekao bilo tko. To je rekao sveti papa Ivan Pavao II.“ rekao je Ancić. Znači im i fotografija iz 2003. g., kada su u Gružu u Dubrovniku Pavao Palić i Veronika Mazarekić papi Ivanu Pavlu II. uručili dar Janjevaca o 700. obljetnici prvog pisanog spomena Janjeva (1303.-2003.) koja se obilježavala baš u toj godini trećeg Papinog pohoda Hrvatskoj.
Ancić je zahvalio i sestrama milosrdnicama koje predano i požrtvovno pastoralno djeluju u Kistanjama. Pokojna s. Lambertina Dukić od početka utemeljenja župe je djelovala u Kistanjama, kao i s. Blaženka Delonga, voditeljica župnog zbora i katehistica koja je još uvijek u službi u Kistanjama. Plodnost župe Kistanje je da je u svega 20 godina postojanja Crkvi dala tri ženska redovnička zvanja u Družbu sestara milosrdnica: to su Elizabeta Glasnović, Veronika Ćibarić je u misijama i Marija Palić. „Jako sam sretan zbog zvanja koja se događaju. Sestre milosrdnice očito jako svjedoče vjeru u Kistanjama kad su takav poticaj mladima da se odazovu Gospodinu. Jako mi je drago da se naše djevojke odlučuju na redovnički poziv“ istaknuo je Ancić.
Roko Antić osobito je zahvalio „onima koji su snažno od početka poticali izdanje te knjige i njen su nukleus. To su don Josip Dučkić i Milivoj Bratinčević, veliki prijatelj Janjevaca od početka njihovog dolaska u Kistanje. Zajednica Kistanja u proteklom razdoblju doživjela je značajna i lijepa događanja, a sve je počelo kad smo u prosincu 2015. g. primili moći našeg nebeskog zaštitnika sv. Nikole koje su došle iz Barija. Jedna smo od rijetkih zajednica u Hrvatskoj koja ima te moći. Upravo je dolazak tih moći bio pokretač onoga što je uslijedilo – obilježavanje 20. obljetnice 2017. g., jer smo u Kistanje došli 1997. g. Krajem 2015. g., s dolaskom moći sv. Nikole što je bio veliki događaj za našu župu, a nakon proglašenja blaženim fra Serafina Glasnovića Kodića 5. studenog 2016. g. u Skadru, don Josip Dučkić i Milivoj Bratinčević poticali su nas da moramo obilježiti doseljenje Janjevaca u Kistanje na dostojanstveni način. Bratinčević je kroz to vrijeme pripremao i Dane fra Bernardina Sokola i pomogao je doći do sponzora“ rekao je Antić, istaknuvši da je bilo „teško prikupiti sredstva za tisak knjige“. Stoga je zahvalio donatorima koji su novčano pomogli tisak knjige. To su Ministarstvo kulture RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Općina Kistanje, ‘Arabesca’, vl. Zvonko Dučkić, Šibensko – kninska županija i Zlatarna ‘Dodić’, vl. Paško Dodić. Antić je zahvalio i Vjekoslavu Guciću (Get nekretnine) i župi sv. Jurja – Kaštel Sućurac koji su donirali za pokriće dijela troškova u organizaciji proslave 20. obljetnice dolaska Janjevaca u Kistanje. Sav prihod od prodaje knjige koja je tiskana u 500 primjeraka ide za potrebe župe Kistanje.
Antić je podsjetio da su se na prvom sastanku početkom 2016. g. u župnoj kući u Kistanjama okupili ljudi s kojima je „počeo je taj dvoipol godišnji pothvat pripreme i uređivanja knjige“. Uz Ancića, ti ljudi ujedno čine i Uredničko vijeće. To su Roko Antić, mons. Nikola Dučkić, don Ivan Perković, don Josip Dučkić, Milivoj Bratinčević, Ante Nadomir Tadić Šutra, Zoran Bošković, Sebastijan Dučkić i Paško Ivanović. „Zvonimir Ancić bio je snažna podrška koji je očvrsnuo tiskanje te knjige, jamac da će djelo biti reprezentativno i da ćemo uspjeti. To i stoga jer je Ancić s Pavlom Palićem, Smiljanom Čolakom i mnogima iz udruge Janjevo iz Zagreba i Hrvatskog društva Janjevo godinama radio na izdanjima janjevačkog godišnjaka Zvono. ‘Zvono’ nam je bio poticaj“ rekao je Antić, upozorivši: „Mnogi su našu povijest pisali u naše ime i mnogi nam u tome nisu bili skloni“. Zato su vrijedne činjenice zapisane u toj monografiji te je poželio da mladi uče i prepoznaju što su mnogi ljudi učinili za Janjevce.
Župnik Kistanja don Ivan Perković rekao je kako je „sve što Janjevci rade uvijek bilo povezano s Crkvom, pa tako i ta knjiga nije mogla bez tog zajedništva. Hvala Gospodinu što nas je pratio, što nam je dao svoj blagoslov. Hvala i zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću za dopuštenje da župa Kistanje može biti nakladnik knjige“ rekao je don Ivan, istaknuvši da je knjiga slojevita, ujedno i kronika župe u kojoj su opisani najbitniji događaji zadnjih 20 godina u župi Kistanje. „To je veliko i povijesno djelo. Ta će knjiga svima koji budu htjeli pisati nešto o Kistanjama i Janjevcima biti nezaobilazna literatura. Htjeli smo da po toj knjizi ostane pisana riječ za buduće naraštaje, da bude kvalitetno i sveobuhvatno. Vjerujem da će knjiga doći do svih Janjevaca, do svih kojima je Janjevo u srcu, koji vole Janjevo i Hrvatsku“ poručio je don Ivan.
Ancić trenutno završava knjigu ‘Bijeli anđeli Janjeva’ o 50. obljetnici kad je taj dječji zbor 12. listopada 1969. g. održao prvi koncert u janjevačkoj crkvi. Samo osam mjeseci kasnije nastupali su na Dubrovačkim ljetnim igrama. Izaziva divljenje postići takav napredak u osam mjeseci, od jednog zbora u malenom mjestu na Kosovu doći do Dubrovačkih ljetnih igara, kada su dobili ovacije, pozitivne kritike u mnogim časopisima, rekao je Ancić, što je dokumentirano i fotografijama. „Dječji zbor Bijeli anđeli Janjeva nije bio samo najbolji dječji zbor na Kosovu ili u tadašnjoj Jugoslaviji, nego je bio jedan od najboljih zborova u europskim razmjerima“ rekao je Ancić. Potaknuo je Janjevce da i dalje zapisuju svoju stvarnost jer je to dragocjeni doprinos koji pruža uvid u povijest Janjevaca, kako su to činili i don Gašpar, don Josip i Sebastijan Palić u povijesno važnom trenutku njihovog povratka u hrvatsku domovinu.
„Imate mnoštvo talenta. Treba ih razvijati, obrazovati se, raditi uporno i jako te davati doprinos zemlji Hrvatskoj koja nas je lijepo primila“ poručio je Ancić svojim sunarodnjacima Janjevcima. Ancić je zahvalio i Ivicu Antunoviću za veliki trud u radu prijeloma knjige, tiskari Ekograf iz Kaštel Sućurca te Pašku Ivanoviću, autoru likovne obrade naslovnice koja prikazuje dio pročelja s preslicom sa zvonima stare župne crkve Prikazanja BDM u Kistanjama, zvonik nove župne crkve sv. Nikole u Kistanjama i dio kipa sv. Nikole s uzdignutom rukom, „snažnom rukom sv. Nikole koja uvijek bdije nad Janjevom i brani ga“ rekao je Ancić.
Prije predstavljanja knjige u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama misno slavlje predvodio je don Josip Dučkić, janjevački župnik u miru, desetogodišnji župni vikar u Kistanjama (2002.-2012.) kojem je, između ostalih, uručen prigodni dar u zahvalnosti za njegov neizmjeran doprinos nastanku toga djela i svemu što je učinio za Janjevce i Crkvu.
Providonosno je i kako je na misi navješteno Isusovo rodoslovlje. Ancić je rekao da je rodoslovlje važno Janjevcima. „Kad spomenemo nekog Janjevca, mi kažemo u trećem, četvrtom koljenu čiji je, iz koje obitelji potječe. To je nama jako važno, mi znamo odakle smo, znamo svoje korijene“ rekao je Ancić.
Na predstavljanju je bio i mons. Nikola Dučkić koji je 1978. u Janjevu dočekao sveticu, Majku Tereziju, župnik u Kistanjama 15 godina (2002.-2017.). Mons. Dučkić došao je u Kistanje 1999. g. te je tri godine bio sužupnik prvom župniku Kistanja, don Gašparu. U vrijeme mons. Dučkića izgrađena je velika nova župna crkva sv. Nikole i župna kuća u Kistanjama. Program je znalački i s domoljubnim pijetetom vodio Ante Nadomir Tadić Šutra. Glazbeno je nastupila izvrsna klapa ‘Zvono’ iz Kistanja.
Ines Grbić
