ZADAR: 50. GODIŠNJICA ŽUPE ‘BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM’ I BLAGOSLOV MOZAIKA ‘USKRSNUĆE’ U ŽUPNOJ CRKVI

Župa Bezgrešno začeće BDM na Puntamici u Zadru proslavila je pedeset godina postojanja na proslavi svoje zaštitnice i župne svetkovine Bezgrešnog začeća BDM, koncelebriranim misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u subotu 8. prosinca predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Među desetoricom suslavitelja, u misi su koncelebrirali i svećenici koji su duhovna zvanja rodom iz župe Puntamika: o. Jeronim Adam Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu, don Ivan Rončević, župnik Škabrnje i Nadina i don Tomislav Dubinko, župnik Smiljevca te mons. Šime Perić, župnik Puntamike od 1992. do 2003. g.

Uz svoj zlatni jubilej, župa je zalaganjem puntamiškog župnika don Igora Ikića darovana vrijednim spomen poklonom, kamenim mozaikom ‘Uskrsnuće’ čiji je autor prof. Mate Ljubičić, akademski umjetnik. Mozaik se nalazi na zidu iza oltara u župnoj crkvi. Nakon popričesne molitve za vrijeme mise blagoslovio ga je mons. Puljić, poželjevši da se preobražavamo u Krista čiju sliku štujemo.

Mozaik prikazuje Isusa koji uzlazi iz osvijetljenog groba u svjetlo plavo-bijelog neba. Grob iz kojega Isus izlazi je u raspadu, no od Isusovog svjetla i grob se osvijetlio. Iz osvijetljenog groba Krist kao vertikala između neba i zemlje ide u nebo, u svjetlo, u ruke Bogu Ocu. Isus nosi križ s kojega se vijori zlatna zastava, simbol pobjede, a zamotala se oko Isusovog uskrslog tijela na kojemu su vidljive i krvave rane raspeća. Na lijevoj strani mozaika su žito i klasje, na desnoj strani grožđe i vino, kalež s hostijom; klasje kao kruh i vino kao Isusova krv, simboli euharistije.

Na desno u podnožju središnjeg dijela mozaika nalaze se i tri križa, znak golgote. U dnu središnjeg dijela je i prizor bijele crkvice s križem, znak koji predstavlja prirodnu dušu našeg čovjeka vjernika. Jasnim naivnim prikazom ističe se crkva, posvećeno mjesto gdje se Uskrsloga liturgijski slavi. U dnu lijevog dijela nalazi se i znak Pax Christi, poruka mira koju nam je Krist donio svojom pobjedom nad križem i smrću.

To je umjetničko djelo jedinstveno u Hrvatskoj i šire po svojoj monumentalnosti, načinu i minucioznosti  izrade. Veličina mozaika iznosi šest metara visine i šest metara širine (središnji dio mozaika iznosi tri metra, a s dvije bočne strane po metar i pol). Mozaik se sastoji od 150 000 komada murano kamenčića koji su stigli iz Venecije. Veličina svake te murano pločice iznosi 12 mm x 6 mm, neki su čak i manji.

Mozaik sadrži 22 nijanse boja murano pločica. Svi ti kamenčići postavljeni su na ploče. Mozaik se sastoji od 62 ploče, veličina svake iznosi 75 cm x 75 cm. Svaka ploča teži do 60 kg. Te su se ploče lijepile najjačim ljepilom u jedinstvenu cjelinu mozaika na zidu crkve, u dubinu zida ploče su se pričvršćivale metalnim držačima i međusobno su se spajale metalnim šipkama. Ljubičić je htio da murano bude na betonskoj površini, da se vidi da je to djelo od kamena na podlozi betona, ne umjetna tvorevina, nego da ta dva materijala surađuju.

„To murano je kombinacija kamena i stakla, najbolji materijal za takve mozaike, najpoznatiji je i najskuplji. Iz Venecije je dovezen u velikom kamionu. U Veneciji se nisu nadali tolikoj količini narudžbe te im je trebalo četiri mjeseca da izrežu toliku količinu murano kamenčića i isporuče ga. Trebao sam točno izračunati koliko komadića murano pločica ide na četvornih metara površine mozaika. To je jako skupi materijal da bi se pogriješilo u izračunu. Najprije sam sve matematički izračunao, onda smo naručili točan broj pločica. Priprema izrade nacrta, skica i izračuna kamenčića trajala je šest mjeseci, a dodatnih šest mjeseci trajala je izvedba djela“ rekao je prof. Ljubičić.   

To djelo nije klasični mozaik, nego ga je Ljubičić i slikao. To je tzv. pointilistički način slikanja, kao što su pointilisti radili točkicama, u tom je slučaju on radio kamenim pločicama. Ljubičić je najprije nacrtao svoj crtež, povećao ga na tu površinu i onda je slagao kamenčić po kamenčić, njih 150 000.

Mnogi umjetnici i liturgičari kažu da je za umjetnika najteže napraviti tako veliku monumentalnu sliku a da je samo jedan lik na njoj. Slika izgleda popunjeno, skladno a samo s likom Isusa dobila je sve potrebno, bez suvišnosti i manjka ijednog detalja.

U tom opsežnom i zahtjevnom slaganju murana u mozaiku Ljubičiću su pomogli supruga Marija, mr. kiparstva kćer Karla, sin Lucijan i akademski umjetnik Petar Mikulić. Ljubičić je u prigodnom govoru na kraju mise zahvalio i drugim suradnicima koji su pomogli konačno ostvarenje toga djela.

Poduzeće ‘Svijet stakla’ na čelu s Mijom Tolićem Ljubičiću je ustupio prostor za stvaranje mozaika u prostoru nekadašnje tvornice Bagat u Zadru. Tolić je sa svojim radnicima napravio vrlo zahtjevnu montažu mozaika. Ljubičiću su pomogli i Ivica Šimurina iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar gdje Ljubičić predaje grafički dizajn i ravnatelj te škole Tomislav Grbin, Mario Pedić iz Klasične gimnazije Ivan Pavao II. gdje Ljubičić predaje Umjetnost te je zahvalio i ravnatelju gimnazije don Anti Soriću za podršku koju ima u radu.

„Mozaik je plod truda i pomoći mnogih mojih kolega. Mozaik je nastao u rekordnom vremenu pa zahvaljujem mojoj obitelji i prijateljima koji su mi svesrdno pomagali u slaganju te slike. Dan i noć smo bdjeli nad njom. Takve stvari ljudi rade po dvije godine. Ja sam ga napravio u pola godine, a mozaik je jedan od većih u današnje vrijeme. Osobito dolazi do izražaja kada je crkva puna, kada se moli i pjeva. Neka bude poticaj župljanima i svima koji pohode crkvu Bezgrešnog začeća u njihovom životu vjere u Uskrsloga“ rekao je Ljubičić.

Istaknuo je riječi dr. fra Bernardina Škunce koji je predavao i kao profesor liturgike i sakralne umjetnosti, da je takvo djelo na kojem se nalazi samo jedan lik na tako monumentalnoj slici po dimenzijama, veliki izazov za umjetnika, samo s jednim likom ispuniti tako veliki prostor. Ljubičić je u cijelosti uspio ostvariti taj zahtjev, da lik Isusa u mozaiku sasvim ispunjava to djelo.

Župnik Ikić zahvalio je Ljubičiću „što je ušao u tu veliku avanturu, što je imao hrabrosti ući u taj veliki posao koji je poklon za 50. godišnjicu postojanja župe“. U uvodnoj riječi don Igor je rekao da se na toj misi sjećamo „svih koji su sebe ugradili u život župe; zadarskih nadbiskupa koji su je osnovali, pokojnih svećenika, redovnika i redovnica, župljana, svih koji su tu djelovali i ugradili sebe u tu obljetnicu.

Molit ćemo da budemo otvoreni Duhu Svetom. Da nas on vodi, da budemo njegovi suradnici u izgradnji Crkve i na spasenje duša“ rekao je don Igor. Na kraju mise dvije pjesme izveo je župni Zbor mladih koji su uz župni jubilej izdali CD autorskih pjesama. Misa je završena pjevanjem svečanoga Tebe Boga hvalimo u zahvali za zlatni jubilej.

Župa Bezgrešnog začeća BDM nalazi se u zadarskom predjelu Borik i Puntamika. Osnovana je dekretom kapitularnog vikara mons. Marijana Oblaka 5. kolovoza 1968. g. U prizemlju novoizgrađene kuće u nedjelju 25. kolovoza 1968. g. zadarski nadbiskup Oblak prvi put slavio je misu sa župnikom toga predjela fra Eugenom Zaninovićem i novoimenovanim župnikom don Ivanom Mustaćem.

Župa je nastala podjelom zapadnog dijela župe Presvetog Srca Isusova, jer se broj njenih vjernika doseljavanjem bio udvostručio. Za potrebe župe kupljena je najprije jedna, zatim i druga obiteljska kuća. U središtu župe podignuta je župna crkva s pastoralnim centrom koju je 9. svibnja 1982. g. posvetio kardinal Silvio Oddi, pročelnik Svetog zbora za kler iz Rima.

U sklopu pastoralnog centra nalazi se i stan sestara Kćeri Božje ljubavi koje djeluju u župi. Od 1982. g. na području župe nalazi se misijska kuća redovnika Verbita koji su tu kuću kupili od Zadarske nadbiskupije. Naime, u toj se kući u godinama od početka utemeljenja župe do izgradnje nove župne crkve 1982. g. slavila misa, dijelili svi sakramenti. Tu je bio živio jedan od prvih župnika Mustać i tu je rasla živa Crkva vjernika koja je i dovela do gradnje nove župne crkve koja je sada središte mnogih župnih aktivnosti u tom zapadnom predjelu Zadra. U misi je sudjelovao i Božidar Longin, župan Zadarske županije.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić