PREDAJA MOĆI IZASLANSTVU GRČKO-PRAVOSLAVNOG PATRIJARHATA JERUZALEMA, 7. listopada 2010.

Svečana Večernja uoči blagdana sv. Šime, 7. listopada 2010.

Nadbiskup uvodni pozdrav

Pavlovim riječima njegovim dragim Korinćanima želim vas od srca pozdraviti u ovom svetištu i poželjeti ‘da milost Isusa Krista i ljubav Boga Oca, kao i zajedništvo Svetoga  Duha bude uvijek sa svima vama’ (2 Kor 13,13). Svjesni te milosti pjevali smo i molili da podijeli ‘mir i jedinstvo Crkvi svojoj kršćanskoj’. U ozračju Očeve ljubavi, a u blizini sv. Šime, koji je bio prijatelj i suradnik Duha Svetoga, svima izričem srdačnu dobrodošlicu. Najprije dragom bratu u biskupstvu mons. Mili Bogoviću kojemu čestitamo desetu obljetnicu utemeljenja Gospićko-senjske biskupije. Uz našega generalnog vikara Milivoja Bolobanića pozdravljam prof. dr. Antu Nediljka Ančića. On je večeras s nama u ime Vijeća HBK za ekumenizam koje vodi mons. Vlado Košić koji je na hodočašću u Rimu.

Osobita mi je pak čast pozdraviti izaslanstvo grčko pravoslavnog patrijarha Teofila III., njegovo preosveštenstvo gospodina Teofilakta, metropolitu Jordana, te arhimandrita oca Makarija Mavrogiannakisa, patrijarhalnog vikara Katra i Bahreina. Svečanosti primopredaje svetih relikvija nazočan je i episkop dalmatinski, preosvećeni vladika Fotije, koga pozdravljam, kao i zadarskog paroha protojereja Petra Jovanovića. Pozdravljam svećenike, redovnice i redovnike,

bogoslove i sjemeništarce. Riječi pozdrava upućujem i našim gradskim i županijskim dužnosnicima, a gradonačelniku gospo-dinu Vrančiću kao i svim žiteljima Zadra čestitam Dan obrane Grada. Srdačan pozdrav vama pjevači i dragi štovatelji svetoga Šime.  

Zašto smo se večeras okupili ovdje? Okupio nas je naš nebeski zaštitnik koji počiva u srebrno-pozlaćenoj škrinji koju je prije 630. godina (1380.) s na­šim domaćim majstorima izradio zlatar Franjo iz Milana, a škrinju je naručila kraljica Elizabeta (1377.), kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića i žena Ludovika Anžuvinca, ugarsko-hrvatskog i poljskog kralja. Naime, poslije mira koji je sklopljen ovdje (1358.) Zadar se oslobodio mletačke uprave i ujedinio s ostalim hrvatskim zemljama. Ova pak pozlaćena škrinja svjedoči o visini umjetničkog ukusa kao i o vjeri naručiteljice koja je stigla u Zadar počastiti svete kosti starca Šimuna i preporučiti mu u molitvi svoje obiteljske i kraljevske brige. I mi smo, braćo i sestre, došli preporučiti našem dragom patronu svoje osobne i obiteljske molitve i želje. Večeras pak osobito mu želimo preporučiti u molitve vjerni puk Jeruzalemske i Zadarske Crkve. Ova mjesna Crkva, ecclesia Iadrensis, radosna je što sestrinskoj Crkvi u Jeruzalemu, koja čuva prazan grob starca Šimuna može pokloniti djelić njegova tijela na štovanje. Tako će ove dvije Crkve od danas biti povezane ne samo zajedničkim počelom, knjigama i učiteljstvom prvih sedam sabora, nego i štovanjem sveca koji je držeći Isusa na rukama objavio da je on ‘svjetlost na prosvjetljenje naroda’.

A u znak vjere koja nam svijetli od Uskrsnuloga Gospodina mi ćemo sada kao predstavnici vjernika naših Crkava izmoliti pokajanje, te izmijeniti cjelov mira kako bismo čista srca i raskajane duše mogli otpjevati Večernje hvale Bogu Svemogućemu.   

 Nadbiskupova homilija

 1. Prije devet i pol godina, 22. travnja 2001., u Strasbourgu su Predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Predsjednik Konferencija europskih Crkava  (KEK) potpisali Ekumensku Povelju u kojoj su zacrtane smjernice za rast suradnje među kršćanskim Crkvama. U duhu Pavlove preporuke Efežanima ‘trudite se sačuvati jedinstvo Duha svezom mira..’ (4, 3-6) u Povelji se ističu posebice tri važna zadatka: Potrebno je ‘ići jedni drugima’, ‘zajednički djelovati’ i ‘zajednički moliti’. Ekumenizam živi od tog zajedničkog trostrukog hoda. Osobito kad se sluša Božju riječ i pušta Duhu Svetomu neka djeluje u nama i po nama.

Premda je bolna činjenica da među kršćanima nema euharistijskog zajedni-štva, ipak razna ekumenska bogoslužja, zajedničke pjesme i molitve, naročito molitva Očenaša obilježavaju našu duhovu povezanost. Zbog toga je kršćanska obveza moliti jedni za druge, a posebice moliti za jedinstvo kršćana. Dva su područja osobito važna za ostvarivanje programa spomenute ekumenske povelje. To je Europa koja je stoljećima bila poprište nacionalnih, vjerskih i regionalnih napetosti i sukoba, te Sveta Zemlja koja u moru islamskog svijeta pruža tužnu sliku kršćanske razjedi-njenosti. Zbog toga ovaj susret ima dimenzije koje nadilaze naše lokalne granice i prostore.

2.  Premda dugo razdoblje razdijeljenosti nije pogodno za ekumenizam, kršćani se ne smiju umoriti širiti ljubav, snošljivost i praštanje. Tu su osobito pozvani katolici i pravoslavci jer ih vežu iste knjige i tradicija, kerigma i liturgija, kao i Učiteljstvo

zajedničkih prvih sedam sabora. Pohod njegova preosveštenstva, jordanskog grčko-pravoslavnog episkopa Teofilakta iz Jeruzalema i oca Makarija našoj svetoj Crkvi Zadarskoj doprinos je međusobnoj suradnji naših dviju Crkava. Živo se nadam kako će on biti poticaj vjernicima naših zajednica da ispovijedaju vjeru u Krista Uskrsnuloga, jedinog otkupitelja čovjeka, kako bi mogli ‘pružati odgovore svakome tko ih upita za razloge nade koja je u njima’. Upravo je vjera u Uskrsnuloga Gospodina bila je u temelju priprave ovoga znakovitoga susreta. Radujem se što ćemo večeras učiniti svečanu primopredaju relikvija Šimuna Bogonosca svetoj grčko-pravoslavnoj Patrijaršiji u Jeruzalemu. Neka ovo bude mali obol naviještaju Isusa Krista koga je starac Šimun držeći na rukama objavio ‘kao svjetlost na prosvjetljenje naroda’.

Mariji, koju zajedno s pravoslavnim vjernicima častimo kako Bogorodicu i ‘novu Evu’, upravljamo naše usrdne molitve i želje. Ona je opjevana u spisima Otaca kao Djevica koja se “moli, sluša, žrtvuje i prinosi” (“Virgo orans, audiens, pariens et offerens). I postala uzorom kako slaviti i zahvaljivati Bogu za silna djela koja izvodi u nama. Spašenom pak čovječanstvu ona je postala posrednicom svih milosti. Neka i nas poziva da se oko nje sabiremo kao u Apostolsko doba kada su ‘svi bili postojani u molitvi zajedno s Marijom, majkom Isusovom’ (Dj 1,14). Marijo, majko apostola, štiti i zagovaraj vjernike svete Crkve Jeruzalemske i Zadarske. Amen!

Mons. dr. Želimir Puljić,
nadbiskup zadarski