ZADAR, CRKVA SV. MIHOVILA: BLAGDAN GOSPE LURDSKE I SVJETSKI DAN BOLESNIKA

Blagdan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika proslavljen je u nedjelju 11. veljače svečanim misnim slavljem u samostanskoj crkvi sv. Mihovila u središtu Zadra gdje djeluju franjevci trećoredci glagoljaši, a puk se pred kipom Gospe Lurdske tradicionalno utječe Gospinom zagovoru. Zbog svakodnevne stalne raspoloživosti franjevaca za sakrament ispovijedi, ta se crkva naziva ‘ispovijedaonicom grada’ te je mons. Puljić zahvalio franjevcima što požrtvovno i spremno „izvršavaju povjereno im veliko sveto poslanje odrješenja, a što je svetije i veće od opraštanja grijeha“.

„Vrhovni poglavar franjevaca trećoredaca na susretu mi je rekao da mu je od svih najdraži samostan sv. Mihovila u Zadru, baš zbog toga što su braća tu stalno na raspolaganju za ispovijed. U toj crkvi mislimo i na patnje koje Gospodin milošću odrješenja po sakramentu ispovijedi daje svima koji dolaze moliti njegovo oproštenje. Zato je ta crkva ljudima draga, bliska, jer u njoj nalaze onoga koji je došao zbog toga da nas ozdravi, ne samo tjelesno, nego u pravom duhovnom smislu, da nas oslobodi zla, grijeha i svega što ranjava našu dušu“ rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je poručio da „čovjeka ne ozdravlja ako izbjegava trpljenje ili ne prihvaća bol, nego trud da se prihvati nevolje i sazrijeva u njima poput Krista koji je patnje podnio beskrajnom ljubavlju“. Istaknuo je da „Svjetski dan bolesnika daje dobru priliku otkrivati koliko je važno s vjerom, optimizmom i vedro stajati uz ljude koji leže u krevetima i proživljavaju teške trenutke umora i ranjivosti. To se može samo u svjetlu Kristovog križa s golgote na kojem je skupljena sva težina patnje cijelog čovječanstva koju je Krist na sebe preuzeo i prinio Ocu u svojoj muci i smrti na križu“. U tajni Isusove muke, smrti i uskrsnuća, ljudsko trpljenje, patnja i bolest nalaze smisao i puninu svjetla. Mir i radost tada bivaju prosvijetljeni sjajem uskrsnuća.

„Bog Otac je po svome Sinu Isusu otajstveno preuzeo krivicu svijeta i svakog ljudskog stvorenja. A u predokusu križa Isusove napuštenosti, u pitanju ‘Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio’, nalazimo odgovore i na brojna naša uznemirujuća pitanja“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da „Krist trpi za nas, trpi s nama i daje nam mogućnost podijeliti s njim svoje patnje. Tako ljudska patnja sjedinjena s Kristovom postaje sredstvom spasenja, pa vjernik skupa s Pavlom može govoriti ‘Radujem se sada dok trpim za vas’. Bol vjerom prihvaćena pretvara se tako u vrata koja uvode u otajstvo Gospodinovog otkupljujućeg trpljenja“.

Naglasivši da je Svjetski dan bolesnika na tragu spasenjskog poslanja božanskog liječnika Isusa koji je prošao zemljom čineći dobro i ozdravljao, nadbiskup je rekao da je Isus, prije nego se vratio nebeskom Ocu, u dvorani Posljednje večere oprao noge apostolima i pozvao ih da tako ljube, osobito najmanje i ljude u potrebi. Isusov sljedbenik pozvan je istom logikom provoditi u djelo čin milosrdnog Samarijanca koji se nad polumrtvim čovjekom sažalio, pristupio mu, oprao rane, namazao uljem i zavio ih. Kad prepoznamo Gospodnju prisutnost u bolesnoj braći, pružamo svjedočanstvo dobroga Samarijanca iz evanđelja, rekao je nadbiskup. „Isus kaže ‘Idi, pa i ti čini tako’. Isus i nas upućuje i potiče prignuti svoje srce i glavu nad ranama tolike braće. Jer iskustvo bolesti i trpljenja postaje školom nade onima koji trpe i onima koji pomažu ljudima podnositi trpljenje“ poručio je mons. Puljić.

Govoreći o ulozi Gospe, nadbiskup je rekao da Marija ide ususret potrebama djece i u svojim svetištima liječi patnje, trpljenja i bolesti. „Kad njeni štovatelji ne dobiju dar tjelesnog ozdravljenja, svjesni su da su dobili puno važniji dar obraćenja srca, što je izvor mira i unutarnje radosti. To je dar koji preobražava njihov život pa i njih čini apostolima Kristovog križa, barjaktarima nade u svijetu beznađa i u najtežim životnim iskušenjima“ rekao je mons. Puljić.

Prije rastanka s ovog svijeta, Isus je vidi svoju majku u bolima i učenika koji predstavlja Crkvu a povjerio mu je Majku. „Marija je na osobit način sudionica u patnji svoga sina i predodređena biti majkom trpećeg čovječanstva. Od časa kad je bila slavno uzensena na nebo, Marija ne prestaje zauzimati se za svakoga od nas, osobito za one koji trpe. Marijanska svetišta su mjesta djelovanja osobite Božje milosti. Bolnice i liječilišta su osobita svetišta ljudske patnje gdje bolesnici sudjeluju u Kristovom uskrsnom otajstvu“ podsjetio je nadbiskup na misao sv. Ivana Pavla II. koji je prije 26 godina utemeljio spomen Svjetskog dana bolesnika uz blagdan Gospe Lurdske i osnovao Papinsko vijeće dušebrižništva zdravstvenih djelatnika. Nadbiskup je podsjetio i da su koncilski oci po završetku Drugog vatikanskog sabora uputili dirljive riječi ljudima koji pate i trpe: ‘Vi koji osjećate teret križa i plačete, budite hrabri. Vi ste miljenici Božjeg kraljevstva, vi ste braća trpećeg Krista. S njim, ako to želite, vi spašavate svijet’.

„Molimo Gospodina neka čuje i usliši molitvene vapaje koje se dižu iz brojnih svetišta patnje i neka otare suze svima koji trpe. Gospa Lurdska neka pomaže onima koji rade u području zdravstvene skrbi i bdije uz one koji su sami“ poželio je mons. Puljić, zazivajući na bolesnike zaštitu Marije i poželjevši Božji blagoslov ljudima, da nam ne dojadi činiti dobro onima koji traže i mole našu pomoć. Prigodnu riječ na kraju mise uputio je fra Nikola Barun, gvardijan samostana sv. Mihovila.

Ines Grbić